Hrvatska opet na krivoj strani. EU članice masovno podržale tužbu protiv Mađarske zbog anti-LGBTQ zakona, naša Vlada šuti
Bruxelles vodi postupak protiv Mađarske zbog zakonskih odredbi za koje smatraju da krše pravila i vrijednosti EU-a
Krajem prošlog tjedna iz Ljubljane je stigla vijest da se Slovenija priključuje tužbi Europske komisije protiv Mađarske zbog zakona za koji u Bruxellesu smatraju da diskriminira ljude temeljem njihove seksualne orijentacije i rodnog identiteta. „Opet dokazujemo da, kad se radi o ljudskim pravima, nećemo popuštati“, napisala je na Twitteru slovenska ministrica Tanja Fajon, dodavši da se Slovenija vratila u europsku jezgru država koje podupiru vladavinu prava.
Bila je to, očito, aluzija na prethodnu slovensku vladu koju je vodio Janez Janša u kojem je mađarski premijer Viktor Orban – često na udaru kritika i u sukobima s Bruxellesom – imao čvrstog i pouzdanog saveznika. Ali, Sloveniju više ne vodi Janša. Nova slovenska vlada, na čelu s Robertom Golobom, okrenula je ploču.
Bruxelles vs. Mađarska
Osim Slovenije, pravnom sporu Bruxellesa s Mađarskom, krajem tjedna su se, prema pisanju Politica, priključila i dva politička teškaša – Francuska i Njemačka također podržavaju Komisiju pred Sudom EU. Briselska administracija pokrenula je lani postupak protiv Mađarske zbog određenih zakonskih odredbi za koje smatraju da krše pravila EU-a i temeljne EU vrijednosti.
Spor postoji još od 2021. kada su mađarske vlasti, u sklopu širih zakonskih izmjena, donijele i pravila kojima je zabranjeno prikazivanje homoseksualnosti, rodnog identiteta različitog od spola po rođenju i promjene spola mlađima od 18 godina. To se odnosi na sve sadržaje, od knjiga i reklama do televizijskih serija i filmova.
U Budimpešti su tvrdili da je isključivi cilj zaštita maloljetnika te da kritičari naprosto krivo tumače zakon. Aktivisti su, pak, upozoravali na restriktivnu narav zakona i moguće posljedice. Ni u Bruxellesu nisu bili uvjereni u mađarsku interpretaciju. Nakon višemjesečne prepiske, Komisija je lani pokrenula postupak pred Sudom kojem se sada priključilo više od polovice članica EU-a.
Uz Komisiju 15 država
Mediji javljaju da su među zemljama, koje se pojavljuju kao podupiratelji tužbe, Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Austrija, Danska, Finska, Grčka… ukupno 15 članica EU-a plus Europski parlament. Hrvatsku se u tim izvješćima ne spominje.
Nakon što je prošlog četvrtka istekao rok za priključenje ovom pravnom postupku, pitali smo Vladu i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kakav je stav Hrvatske i zašto je Vlada odlučila postupiti ovako ili onako – podržati ili ne podržati Komisiju u sporu protiv Mađarske. Iz Banskih dvora izabrali su, međutim, cijelu stvar naprosto prešutjeti. Nikakav odgovor, barem zasad, nije stigao.
Vlada ostala u manjini
Iz Vlade, dakle, ne žele komunicirati o ovom slučaju, pa čak niti o tome koji su njihovi argumenti da se (ne) priključuju ovom postupku. Ne može se, doduše, tvrditi da je riječ o iznenađujućem potezu. Dapače, to je u skladu s dosadašnjom politikom Banskih dvora. Kada je, primjerice, u lipnju 2021. godine 13 zemalja članica potpisalo zajedničku izjavu kritizirajući Mađarsku zbog donošenja zakona koji se smatra diskriminatornim prema LGBTIQ osobama, Hrvatska se toj izjavi nije priključila.
Ali je zato upečatljivu izjavu dao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman koji je tada pokušavao objasniti da Hrvatska želi promicati jedinstvo članica EU, a da deklaracije koje ne pridonose tom jedinstvu, među države članice – unose nemir. Dvije godine kasnije iz njegovog resora ne stiže nikakav odgovor. No, s obzirom na sve okolnosti, prilično je izvjesno da je i ovdje Vlada ostala s druge strane. Ne jedina, ali ipak u manjini.