Hrvatska je prema najnovijem popisu stanovništva pala ispod 3,9 milijuna stanovnika, ali Poreznoj upravi se, izgleda, i to čini previše, pa je pokrenula akcije kojima će tu brojku smanjiti za još nekoliko stotina tisuća. Naime, krajem prošle godine Porezna je pozvala građane da prijave “inozemne primitke”, odnosno plaću ili mirovinu koju primaju u inozemstvu, kako bi i u Hrvatskoj mogli platiti porez.
Porezna uprava, po svojim kriterijima, te građane doživljava kao hrvatske rezidente, iako mnogi od njih već godinama, pa i desetljećima žive i rade u inozemstvu. Ali, ako u Hrvatskoj imaju nekretnine, obitelj ili nešto drugo zbog čega bi poreznici mogli pomisliti da i dalje uglavnom žive u Hrvatskoj, vrlo lako im se može dogoditi da dobiju uplatnicu na nekoliko desetaka ili stotina tisuća kuna za neplaćeni porez.
Rade vani, a porez plaćaju i u Hrvatskoj
To će, naravno, stvoriti velike probleme desecima tisuća građana koji su bili prisiljeni posao potražiti u inozemstvu. Prema informacijama koje je u javnost iznio Sindikat radnika migranata, ukupno 120 tisuća građana prijavljuje inozemne primitke, dok ih još oko 200 tisuća ne prijavljuje.
Iako nitko ne spori da svi trebaju biti u jednakom položaju i kada je plaćanje poreza u pitanju, ako Porezna bude pregruba u kažnjavanju i naplati zaostataka, jasno je što će se dogoditi. Svi kojima se neće dati mjesecima raditi za porezne dugove u zemlji u kojoj više ne žive, prekinut će sve moguće kontakte s Hrvatskom i sve što mogu, preseliti u inozemstvo.
Porezna kaže da to nije dvostruko oporezivanje
Iako se radnici bune da se radi o dvostrukom oporezivanju, Porezna kaže da se ne radi o tome, već da je potrebno platiti razliku poreza na dohodak do iznosa koju bi trebao platiti svaki rezident RH, bez obzira na to gdje je zaposlen.
U posebno nepovoljnom položaju mogli bi se naći niže plaćeni radnici. Sindikat radnika migranata kao primjer naveo je njegovatelje, koji u Austriji, ako zarađuju do 11 tisuća eura godišnje ne plaćaju porez, dok u Hrvatskoj taj iznos itekako podliježe oporezivanju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Na udaru i IT paušalci, koji bi također mogli u inozemstvo
Probleme s Poreznom upravo imaju i IT stručnjaci, koji rade preko paušalnih obrta. Naime, još u listopadu prošle godine Porezna je najavila kontrolu paušalnih obrta kako bi se utvrdilo koriste li se, za ono što poreznici nazivaju “prikriveno zapošljavanje.” Priča je to stara već nekoliko godina. Naime, nakon što je prag za paušalno oporezivanje podignut na 300 tisuća kuna, dio zaposlenika, pogotovo IT kompanija, otvorio je paušalne obrte i tako nastavio raditi za kompanije za koje su inače radili.
Razlog je, naravno, ušteda na porezima i doprinosima. Davanja su znatno manja, u odnosu na klasični radi odnos, pogotovo kada su u pitanju veće plaće, koje su u tom sektoru uobičajene. No, dio IT kompanija, koje svoje radnike zapošljavaju na ugovore o radu, razumljivo, pobunio se protiv takve prakse, jer smatraju da su u puno nepovoljnijem položaju – plaćaju znatno veće poreze i doprinose – pa je Porezna krenula u “čišćenje” paušalaca.
Tko će ostati da bi plaćao ogromne dugove
Posljednjih tjedana veliki broj paušalnih obrta dobio je upitnike kroz koje Porezna pokušava utvrditi radi li se zaista o paušalnom obrtnu ili o tzv. prikrivenom zapošljavanju. Za one za koje utvrdi da su prikriveno zaposleni slijede kazne, odnosno naplata neplaćenih doprinosa i poreza, što također mogu biti vrlo visoki iznosi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Na primjer, za primitak od 300 tisuća kuna, ako se utvrdi da se radi o nesamostalnom radu, mogu se naplatiti porezi i doprinosi od oko 89 tisuća kuna. Ako se radi o, na primjer, tri godine, dolazimo do iznosa od 267 tisuća kuna. Jasno je da će i u ovom slučaju, ako Porezna zaista krene naplaćivati takve iznose, mnogi sreću radije potražiti u inozemstvu, nego da ovdje rade za otplatu dugova.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hrvatski poreznici kreću i na ljude koji rade u inozemstvu. Ako je tko i razmišljao o povratku, sada više neće
Svi koji ne žele raditi kako bi platili dugove u zemlji u kojoj ne žive prekinut će sve moguće kontakte s Hrvatskom
Porezna uprava, po svojim kriterijima, te građane doživljava kao hrvatske rezidente, iako mnogi od njih već godinama, pa i desetljećima žive i rade u inozemstvu. Ali, ako u Hrvatskoj imaju nekretnine, obitelj ili nešto drugo zbog čega bi poreznici mogli pomisliti da i dalje uglavnom žive u Hrvatskoj, vrlo lako im se može dogoditi da dobiju uplatnicu na nekoliko desetaka ili stotina tisuća kuna za neplaćeni porez
Hrvatska je prema najnovijem popisu stanovništva pala ispod 3,9 milijuna stanovnika, ali Poreznoj upravi se, izgleda, i to čini previše, pa je pokrenula akcije kojima će tu brojku smanjiti za još nekoliko stotina tisuća. Naime, krajem prošle godine Porezna je pozvala građane da prijave “inozemne primitke”, odnosno plaću ili mirovinu koju primaju u inozemstvu, kako bi i u Hrvatskoj mogli platiti porez.
Porezna uprava, po svojim kriterijima, te građane doživljava kao hrvatske rezidente, iako mnogi od njih već godinama, pa i desetljećima žive i rade u inozemstvu. Ali, ako u Hrvatskoj imaju nekretnine, obitelj ili nešto drugo zbog čega bi poreznici mogli pomisliti da i dalje uglavnom žive u Hrvatskoj, vrlo lako im se može dogoditi da dobiju uplatnicu na nekoliko desetaka ili stotina tisuća kuna za neplaćeni porez.
Rade vani, a porez plaćaju i u Hrvatskoj
To će, naravno, stvoriti velike probleme desecima tisuća građana koji su bili prisiljeni posao potražiti u inozemstvu. Prema informacijama koje je u javnost iznio Sindikat radnika migranata, ukupno 120 tisuća građana prijavljuje inozemne primitke, dok ih još oko 200 tisuća ne prijavljuje.
Iako nitko ne spori da svi trebaju biti u jednakom položaju i kada je plaćanje poreza u pitanju, ako Porezna bude pregruba u kažnjavanju i naplati zaostataka, jasno je što će se dogoditi. Svi kojima se neće dati mjesecima raditi za porezne dugove u zemlji u kojoj više ne žive, prekinut će sve moguće kontakte s Hrvatskom i sve što mogu, preseliti u inozemstvo.
Porezna kaže da to nije dvostruko oporezivanje
Iako se radnici bune da se radi o dvostrukom oporezivanju, Porezna kaže da se ne radi o tome, već da je potrebno platiti razliku poreza na dohodak do iznosa koju bi trebao platiti svaki rezident RH, bez obzira na to gdje je zaposlen.
U posebno nepovoljnom položaju mogli bi se naći niže plaćeni radnici. Sindikat radnika migranata kao primjer naveo je njegovatelje, koji u Austriji, ako zarađuju do 11 tisuća eura godišnje ne plaćaju porez, dok u Hrvatskoj taj iznos itekako podliježe oporezivanju.
Na udaru i IT paušalci, koji bi također mogli u inozemstvo
Probleme s Poreznom upravo imaju i IT stručnjaci, koji rade preko paušalnih obrta. Naime, još u listopadu prošle godine Porezna je najavila kontrolu paušalnih obrta kako bi se utvrdilo koriste li se, za ono što poreznici nazivaju “prikriveno zapošljavanje.” Priča je to stara već nekoliko godina. Naime, nakon što je prag za paušalno oporezivanje podignut na 300 tisuća kuna, dio zaposlenika, pogotovo IT kompanija, otvorio je paušalne obrte i tako nastavio raditi za kompanije za koje su inače radili.
Razlog je, naravno, ušteda na porezima i doprinosima. Davanja su znatno manja, u odnosu na klasični radi odnos, pogotovo kada su u pitanju veće plaće, koje su u tom sektoru uobičajene. No, dio IT kompanija, koje svoje radnike zapošljavaju na ugovore o radu, razumljivo, pobunio se protiv takve prakse, jer smatraju da su u puno nepovoljnijem položaju – plaćaju znatno veće poreze i doprinose – pa je Porezna krenula u “čišćenje” paušalaca.
Tko će ostati da bi plaćao ogromne dugove
Posljednjih tjedana veliki broj paušalnih obrta dobio je upitnike kroz koje Porezna pokušava utvrditi radi li se zaista o paušalnom obrtnu ili o tzv. prikrivenom zapošljavanju. Za one za koje utvrdi da su prikriveno zaposleni slijede kazne, odnosno naplata neplaćenih doprinosa i poreza, što također mogu biti vrlo visoki iznosi.
Na primjer, za primitak od 300 tisuća kuna, ako se utvrdi da se radi o nesamostalnom radu, mogu se naplatiti porezi i doprinosi od oko 89 tisuća kuna. Ako se radi o, na primjer, tri godine, dolazimo do iznosa od 267 tisuća kuna. Jasno je da će i u ovom slučaju, ako Porezna zaista krene naplaćivati takve iznose, mnogi sreću radije potražiti u inozemstvu, nego da ovdje rade za otplatu dugova.