Hrvatski znanstvenici, njih 69, pisali Fuchsu: 'Novi zakon je nedopustiv pokušaj uplitanja politike u znanost i istraživanje'
Ugledni znanstvenici prozivaju Fuchsa da politizira ključno tijelo za financiranje domaće znanosti
Ukupno 69 vodećih hrvatskih znanstvenika – predvodi ih istaknuti genetičar Janoš Terzić – ovih je dana pisalo premijeru, ministru obrazovanja, Saboru i široj javnosti upozoravajući na, kako detaljiziraju, nedopustiv pokušaj upliva politike u znanost i istraživanje. Upozoravaju da novim Zakonom o Hrvatskoj zakladi za znanost – koji predlaže administracija Radovana Fuchsa – izvršna vlast ozbiljno kani ugroziti neovisnost ove ključne institucije koja financira hrvatsku znanost, stavljajući je direktno pod šapu Ministarstva.
Upozoravaju i na potencijalno zaobilaženje kriterija znanstvene izvrsnosti prilikom dodjele financiranja koje se, ističu, otvara novim prijedlogom zakona. Znanstvenici – među kojima uz Terzića i svjetski priznata astrofizičarka Vernesa Smolčić, dekan zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Mirko Planinić, jedna od naših vodećih psihologinja Dinka Čorkalo Biruški, akademici Mirko Orlić i Mladen Juračić te mnogi drugi – na prijedlog novog zakona reagiraju nakon rasprave u Saboru krajem siječnja u kojoj je, navode, iznesen niz netočnosti o dosadašnjem radu Zaklade.
Što donosi novi Zakon o Zakladi?
Istaknimo odmah na početku, Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) osnovni je izvor financiranja znanosti u Republici Hrvatskoj. Kao takva, Zaklada osigurava financijsku potporu kompetitivnim znanstvenim istraživanjima koja su od strateškog interesa za RH. Samo kao (najrecentniji) primjer, HRZZ je financirala cijeli niz znanstvenih istraživačkih projekata o utjecaju covida na hrvatsko društvo, kao i njegovom utjecaju na zdravlje ljudi.
Kritike vrsnih znanstvenika na novi zakon o Zakladi u prvom se redu odnose na činjenicu da bi ključne akte HRZZ-a – među kojima su i strateški planovi – Upravni odbor Zaklade donosio uz suglasnost Ministarstva znanosti, odnosno izvršne vlasti i politike. Osim toga, znanstvenike brine i što je ministar Fuchs u saborskoj raspravi kazao kako međunarodno recenziranje Zakladinih projekata – inače conditio sine qua non za osiguranje i očuvanje kompetitivnosti HRZZ projekata– nužno neće biti potrebno za projekte mladih istraživača.
Primjedbe na zakon i u Saboru
I u Saboru je Fuchs, predstavljajući zakon u prvom čitanju, naišao na žustre reakcije. Najkoherentniju i tematski najupućeniju raspravu ponudio je zastupnik Damir Bakić (Možemo!), inače matematičar s PMF-a u Zagrebu. Taksativno je, po člancima, nabrajao manjkavosti predloženog zakona, istaknuvši “nedopustivi utjecaj politike na djelovanje Zaklade” do kojega bi došlo, naveo je zastupnik, predviđenim prenošenjem osnivačkih prava s Republike Hrvatske (op.a. Sabora) na Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Upozorio je Bakić i na činjenicu da novi zakon izostavlja u temeljni fokus Zaklade uvrstiti njenu orijentaciju ka naprednim, međunarodno prepoznatim znanstvenim istraživanjima, s ulaganjem u vrhunske znanstvene ideje i izvrsne istraživače. Kritizirao je i tajming javne rasprave o predloženom zakonu – kolovoz 2021. – kada znanstvene institucije nisu u punim kapacitetima pristupile javnoj raspravi. S druge strane, ministar Fuchs kazao je kako se njemu čini logičnim da “i država ima pravo štogod reći oko strateškog usmjerenja Zaklade” te da – već smo naveli – za projekte mladih znanstvenika omogućuju da nije baš nužna i međunarodna recenzija.
Osnovni princip: neovisnost od politike
U saborskoj raspravi koja je potaknula sedamdesetak vrsnih hrvatskih znanstvenika na reakciju, Fuchs je govorio i o navodnim sukobima interesa unutar Zaklade, pristranim vrednovanjima znanstvenih projekata, nemogućnosti prigovora na projekte odabrane za financiranje te navodno slaboj prilagodljivosti na aktualnosti.
69 znanstvenika predvođenih Terzićem, koji inače na Medicinskom fakultetu u Splitu vodi Laboratorij za istraživanje raka, tvrdi kako je dosadašnji rad Zaklade “bio transparentan i u najboljem interesu hrvatske znanosti te da su se financijska sredstva dodjeljivala, prema jasnim i prethodno objavljenim kriterijima, najboljim projektnim prijedlozima i voditeljima s najboljim znanstvenim postignućima”.
Smatraju i da prijedlog novog zakona o HRZZ “unosi sustavne izmjene u funkcioniranje rada Zaklade, čime se narušava neovisnost ključne institucije koja financira hrvatsku znanost od izvršne vlasti”. Neovisnost od politike je, podsjećaju, osnovni princip funkcioniranja sličnih zaklada u znanstveno najrazvijenijim zemljama. Ističu i kako ih je u saborskoj raspravi posebno zabrinula ministrova izjava prema kojoj se prijedlozi svih projekata ne moraju nužno međunarodno recenzirati.
Ocjena znanstvenika: ‘Velik korak unatrag’
Pozivaju premijera Plenkovića, ministra Fuchsa i, u konačnici, Hrvatski sabor da novim zakonom o HRZZ-u osiguraju samostalnost i kontinuitet djelovanja HRZZ i to “osiguravajući način odabira članova Upravnog odbora prema visokim kriterijima znanstvene izvrsnosti” te “zadržavajući međunarodno recenziranje projekata kao obavezan dio selekcijskog postupka”.
“Novi prijedlog zakona kojim se rad Zaklade stavlja pod nadzor politike, a kriteriji znanstvene izvrsnosti kod izbora stručnih tijela se jasno i izrijekom ne spominju znači velik korak unatrag te apeliramo da se taj korak ne napravi”, stoji u apelu 69 hrvatskih znanstvenika. Sva njihova imena možete pročitati u nastavku.
Potpisnici otvorenog pisma
Janoš Terzić, Bojan Polić, Dinka Čorkalo Biruški, Hrvoje Banfić, Boris Labar, Zrinka Kovarik, Tihomir Balog, Miranda Mladinić Pejatović, Sabina Rabatić, Ivana Munitić, Felix Wensveen, Ivana Novak Nakir, Jurica Arapović, Antonija Jurak Begonja, Olga Gornik Kljaić, Ivana Ivančić Baće, Tihana Lenac Roviš, Mirko Orlić, Mirko Planinić, Miroslav Požek, Ita Gruić Sovulj, Silva Katušić Hećimović, Marina Vicelja Matijašić, Maja Herak Bosnar, Branislava Baranović, Dejana Bouillet, Maja Ćukušić, Davor Dukić, Robert Matijašić, Kornelija Mrnjaus, Dagmar Radin, Markus Schatten, Aleksandar Štulhofer, Jelena Budak, Jasminka Zloković, Vanda Juranić Lisnić, Davor Kovačević, Dragan Damjanović, Nenad Pavin, Astrid Krmpotić, Nikica Mihaljević, Mirela Župan, Ivan Landripet, Silvija Ručević, Iva Šverko, Marina Protrka Štimec, Anita Lauri Korajlija, Mirjana Čižmešija, Tvrtko Zebec, Izabela Sorić, Gordana Keresteš, Ana Marušić, Brankica Mavrinac, Marijana Peričić Salihović, Nenad Antonić, Lea Skorin-Kapov, Zoran Vondraček, Mladen Juračić, Dražen Balen, Miodrag Roić, Ivana Miličević, Robert Cupec, Tamara Grujić, Marinko Barukčić, Roberto Žigulić, Josip Terzić, Gordan Jelenić, Aleksandar Lukić, Vernesa Smolčić.