I Politico se pita želi li Plenković postati 'šef sale' u Bruxellesu. Za poziciju od stvarnog utjecaja, kažu, nema šanse: 'Ursula je kraljica'

“Europska unija je u problemu jer većina ne želi da Orban bude prijelazni predsjednik Vijeća. Što je idealna situacija za Plenkovića”, prenosi Politico Milanovićeve riječi uz pitanje “Plenković za šefa Europskog vijeća?”.

Plenković: ‘Moja ambicija je opet biti premijer’

“Ok, to su tvoji privatni planovi, ali izvoli to podijeliti s javnosti”, poručio je Milanović prošlog tjedna u istupu koji je zasjenila njegova izjava o seksualnoj orijentaciji ministra gospodarstva Damira Habijana.

Plenković je istog dana odgovorio Milanoviću ističući da oporba osam godina govori da ide u Bruxelles. “To govori da se bave tračevima. Ja se s Milanovićem ne družim, on se hrani nekim tračevima, i osim njega to nigdje nisam čuo, ni u jednom europskom mediju”, poručio je Plenković i dodao kako je čuo da Milanović želi biti glavni tajnik NATO-a umjesto Jensa Stoltenberga.

Danas je na aktualnom satu u Saboru izjavio kako je njegova ambicija još jednom biti predsjednik Vlade. “Izbori će završiti tako da ja sigurno neću biti u oporbi. Bit će mi drago da se viđamo”, rekao je Plenković oporbenim zastupnicima ne negirajući da ima i EU ambicije.

Upala u krizu pa se neokrznuta izvukla

Još otkako je Michel najavio izlazak na europarlamentarne izbore i odlazak s funkcije predsjednika Europskog vijeća spekulira se kako bi ga zamijeniti mogao upravo hrvatski premijer. Nakon prošlih izbora za Europski parlament 2019. godine nagađalo se kako bi Plenković mogao preuzeti mjesto šefa Europske komisije, no danas je, po pitanju te dužnosti, situacija za hrvatskog premijera umnogome nepovoljnija.

Iako se lani nakratko činilo da bi se kandidatura Ursule von der Leyen za drugi mandat mogla urušiti, aktualna predsjednica Europske komisije prebrodila je krizu, iz nje izašla još jača i danas djeluje kao najbolja oklada.

Podsjetimo, u listopadu prošle godine Von der Leyen je otišla u nenajavljeni posjet Izraelu, stala je pored Benjamina Netanyahua i izrazila bezrezervnu solidarnost u borbi zemlje protiv Hamasa. Kako piše Politico, to ne bi bilo ništa čudno da se radilo o visokom američkom dužnosniku ili njemačkom političaru (što je Von der Leyen bila prije nego što je preuzela ovu dužnost). No, s obzirom na činjenicu da je izjava došla od šefice jedne od najmoćnijih institucija Europske unije o temi koja izaziva najveće podjele u Uniji, reakcije su bile žestoke.

‘Ponašala se kao kraljica’

Diplomati su bili bijesni što je ignorirala zajedničku izjavu ministara vanjskih poslova koja predstavlja stav bloka i poziva Izrael na suzdržanost i poštivanje međunarodnog prava. Oko 800 službenika Komisije potpisalo je pismo u kojem se kritizira njezina “bezuvjetna, nekontrolirana potpora jednoj od dviju strana u sukobu”. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell javno ju je prekorio što se pretvara da govori u ime cijele EU.

“Sve se više ponašala kao kraljica”, rekao je tada jedan diplomat za Politico.

No, nekoliko mjeseci kasnije, pozicija Von der Leyen ponovno je čvrsta. Bez isprike ili povlačenja, prebrodila je političku oluju i iz nje izašla, ako ne jača nego ikad, onda barem neoštećena. Ne samo da ostaje favorit za drugi mandat predsjednice Komisije, već se čini da niti jedan drugi kandidat nema šanse da je smijeni kada se čelnici EU sastanu ovog ljeta kako bi podijelili vodeće poslove u Uniji.

Trumpovski kapacitet suočavanja s kritikama

“Možete to zvati metodom Von der Leyenove. Suočena s kritikama, ona pokazuje gotovo trumpovski kapacitet da ih prima, držeći se mirno i smješkajući se dok kritičari ne posustanu”, piše Politico.

Von der Leyen nije dosad potvrdila da kreće po drugi mandat, no odgovarala je na pitanja što bi učinila kada bi nastavila obavljati posao šefice Komisije. “Zadržala bih smjer u ključnim temama iz ovog mandata – Europski zeleni plan, digitalnu tranziciju i otpornost”, poručila je Von der Leyen.

Politico je razgovarao s desecima EU dužnosnika i diplomata i malo je tko izrazio sumnju da je drugi mandat njezin ako će ona to htjeti. “Dok je odgovarala na naša pitanja, bljesak u očima ostavljao je malo sumnje u njezine ambicije i uvjerenje da postoji netko tko ju može zaustaviti. Iako je ponovna ‘krunidba’ najvjerojatniji scenarij, još uvijek postoji mogućnost za neko iznenađenje”, piše Politico.

Najmoćnija šefica Komisije od Delorsa

Von der Leyen je u vrh europske politike došla skoro iz vedra neba. Kada je njezino ime procurilo tijekom pregovora 2019. godine, u krugovima izvan Berlina je bila misterij, dok je za nju to bila prilika da napusti brod koji tone. Naime, štićenici Angele Merkel politička karijera bila je u silaznoj putanji nakon što se razotkrio skandal u ministarstvu obrane na čijem je čelu bila. Nakon što se uselila u ured šefice Komisije, kod kuće se morala suočiti s parlamentarnom istragom zbog korištenja usluga konzultanata bez odgovarajućeg nadzora.

No, nije dugo trebalo da kritike nestanu. Von der Leyen brzo je promijenila svoj profil u Bruxellesu i izrasla u vjerojatno najmoćniju predsjednicu Komisije nakon Jacquesa Delorsa, titana europske politike koji je umro u prosincu.

Poznato je da spava u sjedištu Komisije. Radi dugo, uključujući i vikende. Zbog dobrog snalaženja u kriznim situacijama izrasla je uspješnu kriznu upraviteljicu – dinamičnu, dobro pripremljenu, blisku Washingtonu, sposobnu da se probije kroz ‘maglu’ koja često obavija Bruxelles. Kako je njezina hrabrost bila testirana prvo pandemijom COVID-19, a zatim ratom u Ukrajini, postala je u glavnim gradovima diljem Europe javno lice ponekad udaljenog europskog birokratskog stroja.

Njezina snaga je i najveća bolna točka?

Pomoglo je i to što je u konstelaciji europske moći zvijezdama oko nje nedostajalo sjaja. Njezinog institucionalnog suparnika, predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela u Bruxellesu smatraju rastresenim i sklonog gafovima, osobito nakon skandala “Sofagate” u kojem je zbog njegovog očitog pokušaja da ignorira Von der Leyen tijekom posjeta Turskoj ispao nesposoban seksist.

Problem za Ursulu von der Leyen je što njezina snaga može postati i njezina bolna točka. Naime, dok je upravljala krizama često je ignorirala svoje povjerenike ili, još gore, otimala odluke iz ruku nacionalnih vlada koje su navikle dominirati u Bruxellesu.

Primjerice, nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, Komisija je većinom tajila rasprave o sankcijama, koordinirajući s Parizom, Berlinom i Rimom, ali i Washingtonom, te je paket predstavila tek u posljednjem trenutku. “EU je uvijek bila kritizirana kao spor mehanizam. Ona ponekad stvarno prigrabi malo moći u donošenju nekih odluka, no s druge strane to je najučinkovitiji način da se stvari obave”, kaže Theresa Kuhn, profesorica Europskih studija sa Sveučilišta u Amsterdamu.

Monarhistički pristup koji uznemirava Bruxelles

I to je možda istina, ali njezin monarhistički pristup i centralizirajući instinkti koje nekad zna pokazati uznemirili su Bruxelles. Nekoliko viših dužnosnika Komisije reklo je za Politico da stil Von der Leyen i njezina tima izaziva negodovanje na svim razinama izvršne vlasti EU-a. “To nas sve izluđuje”, rekao je dužnosnik Europske komisije, koji je inzistirao da ostane anoniman kako bi iskreno progovorio o svojoj šefici.

Von der Leyen može biti zabrinuta i rastom nezadovoljstva u europskim prijestolnicama čiju će potporu trebati u utrci za drugim mandatom.

Često je iznosila stavove o ratu u Ukrajini i na Bliskom istoku, sankcijama protiv Kine ili odnosu s Ujedinjenim Kraljevstvom, što je diplomate u EU dovodilo do ludila. Nedavno je upravo o tome pričao mađarski premijer Viktor Orban. “Često se čini da Europom upravljaju Komisija i njezina predsjednica. Čitamo njezine riječi kao da govori vođa Europe, a ona je zapravo naša zaposlenica, čiji je posao izvršavati ono što mi odlučimo”, jasan je bio Orban.

Na vidiku nema drugog kandidata

Mađarski premijer jedini je koji ovako otvoreno kritizira šeficu Komisije, no nezadovoljstvo su, zasad neslužbeno, iskazivali i diplomati iz drugih država članica. Ipak, malo je vjerojatno da će ovakva ‘tiha’ gunđanja dobiti na značaju dok ne postoji drugi kandidat oko kojeg se njezini kritičari mogu okupiti. A hoće li to učiniti, uvelike će ovisiti o izborima za Europski parlament, čiji se rezultati smatraju predznakom europskog raspoloženja koji pomaže u određivanju tko bi trebao dobiti vodeće poslove u Uniji.

Prije pet godina Ursulu von der Leyen su podržale Europska pučka stranka, socijalisti i liberalna skupina Renew. Tada je imala tijesnu većinu s 383 glasa, tek nešto više od minimuma od 374 ruku. S ekstremnom desnicom koja raste diljem Europe, postizborni dogovori mogli bi biti prilično komplicirani.

“Ovaj put bi pronalaženje većine moglo biti jako teško, a većina bi mogla biti stvarno tanka, vjerojatno pretanka”, rekao je jedan diplomat za Politico. “Nejasno mi je kako će to utjecati na njezin reizbor. Ono što je jasno jest da je u ovoj konstelaciji snaga vrlo teško pružiti čvrsta jamstva”, dodao je.

Sporan dogovor Europske unije s Pfizerom

Za ambicije šefice Komisije kobna bi mogla biti i afera Pfizergate. Naime, očekuje se da će sud početkom 2024. donijeti odluku o tužbi New York Timesa protiv Europske komisije zbog nemogućnosti pristupa tekstualnim porukama koje su razmjenjivali Von der Leyen i Albert Bourla, izvršni direktor farmaceutskog diva Pfizer. Slučaj datira iz 2021., kada su, prema izvješćima New York Timesa, Von der Leyen i Albert Bourla osobno pregovarali o sporazumu o cjepivu, u kojem je Pfizer pristao zemljama EU-a osigurati 900 milijuna doza.

EU je već sklopio dva posla s Pfizerom i BioNTechom, drugom tvrtkom za cjepiva. Ali ovaj posao je bio bez presedana u svojim razmjerima. Prethodni sporazumi prošli su kroz kompliciran pregovarački proces koji je uključivao odbor s predstavnicima svih 27 zemalja EU-a, kao i odabrane pregovarače. U ovom slučaju, von der Leyen je navodno sredila glavne elemente dogovora izravno s Bourlom preko tekstualnih poruka.

Prema riječima osobe koja je upoznata s pregovorima, Komisija je te uvjete zatim predstavila europskim prijestolnicama, koje su ih potpisale, čime je otvoren put za sastavljanje službenog ugovora. “Govorimo o milijardama eura profita koje su stekli ti proizvođači cjepiva”, rekla je belgijska zastupnica u Europskom parlamentu Kathleen Van Brempt, koja je predsjedala posebnim odborom koji je istraživao slučaj.

‘S hladnim smiješkom u drugi mandat’

No, Von der Leyen je u svom uobičajenom stilu odbila komentirati aferu. Do sada je to bila pobjednička strategija. Skandal nije odjeknuo puno dalje od novinara u Bruxellesu i skeptika protiv cjepiva. “Arena u Bruxellesu nije arena koju pomno promatra velika publika”, rekao je Thies Clausen, voditelj korporativnih i javnih poslova u PR tvrtki FleishmanHillard. “Tko prati briselski diskurs? To su elite”, dodaje.

Još je potencijalno eksplozivnija tekuća istraga Ureda europskog javnog tužitelja o nabavi cjepiva u EU-u. Nije jasno nalazi li se von der Leyen na nišanu tužitelja, ali to se ne može isključiti. A kako postaje sve jasnije da je EU u vjetar bacila milijarde eura u mega-dogovoru s Pfizerom, tako se i gomilaju tužbe. Analiza koju je proveo Politico pokazala je da je najmanje 215 milijuna doza cjepiva bačeno, a procijenjeni trošak iznosi oko 4 milijarde eura.

“Von der Leyen je možda i zabrinuta zbog svega ovoga, ali trudi se da se na njoj to ne vidi. Što god da se dogodilo, kakve god presude bile, kakvi god bili ishodi raznih istraga, najvjerojatniji scenarij i dalje je: Von der Leyen s hladnim smiješkom ulazi u drugi mandat”, piše u zaključku Politico.