Prije par tjedana, dok je politička scena još uvijek bila na godišnjem odmoru, europskim medijima prokolala je glasina da bi grčki premijer Kyriakos Mitsotakis mogao biti zainteresiran za mjesto predsjednika Europskog vijeća, jednu od top pozicija u EU institucijama koje će se sljedeće godine popunjavati. Prema grčkim medijima, koje je prenio i utjecajni europski portal Politico, Mitsotakis je o tome razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
Politico je pritom primijetio općepoznatu stvar – da o tome tko će na dužnosti šefa Europskog vijeća naslijediti Charlesa Michela ne odlučuje von der Leyen, već je to stvar dogovora čelnika EU država i njihovih stranačkih grupacija. No, ova ljetna medijska epizoda bila je uvertira u ono što će se događati narednih mjeseci. Do europskih izbora u lipnju 2024., a i nakon njih, bit će još informacija i spekulacija o tome tko je sve u igri i tko ima kakve šanse za ključne EU pozicije.
Premijerove namjere
Hrvatsku dijele četiri mjeseca od izborne “supergodine”, kako se u domaćim medijima tepa 2024. u kojoj bi se trebali održati parlamentarni, europski i predsjednički izbori. Ne nužno tim redom. U kampanji za te izbore – barem europske i parlamentarne – jedna od bitnih tema, nema sumnje, bit će pitanje o karijernim planovima i namjerama premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića.
Plenković nikada nije javno potvrdio da želi otići na neku od najviših dužnosti u Bruxellesu. Ali budući da se s njegovim imenom spekuliralo i u vrijeme prošlih EU izbora 2019., potpuno je jasno da takve priče premijer ni ovoga puta neće moći izbjeći. Uostalom, njegovi politički suparnici, a najglasniji je predsjednik Zoran Milanović, već aludiraju na navodne premijerove briselske ambicije.
Predsjednikove aluzije
“I sad opet pričamo o tome kad će biti izbori. Zašto ne bi bili u sedmom mjesecu, kao prije četiri godine? Što stoji na putu? Njegovi osobni planovi? Njegova karijerna nastojanja i pregnuća zbog kojih mora držati zatvorena usta kada to hrvatski interes nalaže, da se ne bi zamjerio nekakvoj Ursuli von der Leyen ili Kyriakosu?”, izjavio je Milanović, primjerice, ovoga tjedna, sugerirajući da Plenković želi datum parlamentarnih izbora prilagoditi svojim karijernim planovima.
Europski izbori bit će u lipnju sljedeće godine, nakon čega slijede pregovori i o ključnim pozicijama u EU institucijama. Iako se premijera Plenkovića prije četiri godine ozbiljno spominjalo u kalkulacijama o popunjavanju glavnih EU dužnosti, bilo bi pogrešno misliti da njegov put u Bruxelles ovisi samo o njegovim planovima i ambicijama. Ako ih ima. Za to bi se morale posložiti i političke okolnosti, a na neke od njih on nema utjecaja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ide li po drugi mandat?
Prvo, mnogo toga ovisi o Ursuli von der Leyen i njezinoj odluci hoće li tražiti drugi mandat na mjestu predsjednice Komisije. Bivša njemačka ministrica imenovana je 2019. u pregovorima iza zatvorenih vrata, iako nije bila tzv. Spitzenkandidat svoje Europske pučke stranke (EPP), kojoj pripada i Plenkovićev HDZ. Ako se bude natjecala za novi mandat, očekuje se da bi upravo ona bila Spitzenkandidat EPP-a.
To bi, dakako, otežalo ambicije bilo kojeg drugog političara iz redova pučana. U ovom trenutku čini se izglednim da bi Ursula von der Leyen relativno jednostavno dobila povjerenje većine država članica za još pet godina na čelu Komisije. U slučaju da EPP-ova kandidatkinja ponovno dođe na jednu od ključnih dužnosti u EU institucijama, logično je da bi ostali EPP-ovi političari – a tu je i Plenković – teže mogli računati na neku drugu top poziciju.
Kako će završiti izbori?
Drugo, put do vrha europskih institucija vodi preko izbora: tko će što dobiti nakon lipnja 2024., ovisit će o ishodu europskih izbora i relativnoj snazi svake pojedine političke grupacije koja se na tim izborima natječe. Drugim riječima, niti jedna pozicija nije unaprijed dodijeljena europskim pučanima, socijalistima, liberalima ili bilo kome, već će to biti dogovoreno u postizbornim pregovorima, a njihov tijek odredit će izborni rezultati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Politički trendovi u Europskoj uniji idu trenutno u korist desnice i čini se da će stranke okupljene pod EPP-ovim kišobranom dobiti najveći broj zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu. No, do izbora je još dovoljno vremena da se trendovi promijene, a i sljedeći saziv mogao bi biti najfragmentiraniji dosad, što će sve utjecati na pregovore o ključnim pozicijama.
Što s domaćim izborima?
Treće, Hrvatska sljedeće godine ima i parlamentarne izbore čiji datum još nije poznat – nije poznato ni to hoće li biti prije europskih, nakon njih ili u isto vrijeme. Domaći izborni kalendar bitno utječe na eventualne europske ambicije premijera.
Ako pretendira na neku od visokih dužnosti u EU institucijama, nije nimalo svejedno u kojoj je situaciji u tom trenutku kod kuće: je li tehnički premijer, je li pobijedio na izborima ili ga izbori tek očekuju, je li u poziciji da formira novu vladu ili je to neizvjesno, je li vlada s njim na čelu već formirana…
Članak se nastavlja ispod oglasa
Na što mora odgovoriti?
Andrej Plenković, ponovimo još jednom, nije nikad javno rekao da mu je cilj karijeru nastaviti u inozemstvu, bilo u Europskoj uniji ili u nekoj drugoj organizaciji. Prošlog ljeta je, dapače, osoba iz šireg premijerovog kruga u jednom neslužbenom razgovoru procjenjivala da je Plenkovićeva ambicija treći premijerski mandat.
Kako god bilo, međutim, premijer bi, u najmanju ruku, prije izlaska na birališta morao jednoznačno otkloniti nagađanja da je zainteresiran za neku drugu, inozemnu dužnost. U protivnom, bit će laka meta oporbe koja će u kampanji inzistirati na njegovim navodnim briselskim planovima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Velika je zabluda da Plenković naprosto može birati hoće li karijeru nastaviti u Bruxellesu
Premijerovi politički suparnici aludiraju na njegove navodne briselske ambicije, mada ih on nikada nije potvrdio
Ako kod Plenkovića doista postoji ambicija da karijeru nastavi negdje u EU institucijama, taj plan nije sasvim u njegovim rukama. Za to bi se morale posložiti i domaće i europske političke okolnosti, a na neke od njih on nema utjecaja
Prije par tjedana, dok je politička scena još uvijek bila na godišnjem odmoru, europskim medijima prokolala je glasina da bi grčki premijer Kyriakos Mitsotakis mogao biti zainteresiran za mjesto predsjednika Europskog vijeća, jednu od top pozicija u EU institucijama koje će se sljedeće godine popunjavati. Prema grčkim medijima, koje je prenio i utjecajni europski portal Politico, Mitsotakis je o tome razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
Politico je pritom primijetio općepoznatu stvar – da o tome tko će na dužnosti šefa Europskog vijeća naslijediti Charlesa Michela ne odlučuje von der Leyen, već je to stvar dogovora čelnika EU država i njihovih stranačkih grupacija. No, ova ljetna medijska epizoda bila je uvertira u ono što će se događati narednih mjeseci. Do europskih izbora u lipnju 2024., a i nakon njih, bit će još informacija i spekulacija o tome tko je sve u igri i tko ima kakve šanse za ključne EU pozicije.
Premijerove namjere
Hrvatsku dijele četiri mjeseca od izborne “supergodine”, kako se u domaćim medijima tepa 2024. u kojoj bi se trebali održati parlamentarni, europski i predsjednički izbori. Ne nužno tim redom. U kampanji za te izbore – barem europske i parlamentarne – jedna od bitnih tema, nema sumnje, bit će pitanje o karijernim planovima i namjerama premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića.
Plenković nikada nije javno potvrdio da želi otići na neku od najviših dužnosti u Bruxellesu. Ali budući da se s njegovim imenom spekuliralo i u vrijeme prošlih EU izbora 2019., potpuno je jasno da takve priče premijer ni ovoga puta neće moći izbjeći. Uostalom, njegovi politički suparnici, a najglasniji je predsjednik Zoran Milanović, već aludiraju na navodne premijerove briselske ambicije.
Predsjednikove aluzije
“I sad opet pričamo o tome kad će biti izbori. Zašto ne bi bili u sedmom mjesecu, kao prije četiri godine? Što stoji na putu? Njegovi osobni planovi? Njegova karijerna nastojanja i pregnuća zbog kojih mora držati zatvorena usta kada to hrvatski interes nalaže, da se ne bi zamjerio nekakvoj Ursuli von der Leyen ili Kyriakosu?”, izjavio je Milanović, primjerice, ovoga tjedna, sugerirajući da Plenković želi datum parlamentarnih izbora prilagoditi svojim karijernim planovima.
Europski izbori bit će u lipnju sljedeće godine, nakon čega slijede pregovori i o ključnim pozicijama u EU institucijama. Iako se premijera Plenkovića prije četiri godine ozbiljno spominjalo u kalkulacijama o popunjavanju glavnih EU dužnosti, bilo bi pogrešno misliti da njegov put u Bruxelles ovisi samo o njegovim planovima i ambicijama. Ako ih ima. Za to bi se morale posložiti i političke okolnosti, a na neke od njih on nema utjecaja.
Ide li po drugi mandat?
Prvo, mnogo toga ovisi o Ursuli von der Leyen i njezinoj odluci hoće li tražiti drugi mandat na mjestu predsjednice Komisije. Bivša njemačka ministrica imenovana je 2019. u pregovorima iza zatvorenih vrata, iako nije bila tzv. Spitzenkandidat svoje Europske pučke stranke (EPP), kojoj pripada i Plenkovićev HDZ. Ako se bude natjecala za novi mandat, očekuje se da bi upravo ona bila Spitzenkandidat EPP-a.
To bi, dakako, otežalo ambicije bilo kojeg drugog političara iz redova pučana. U ovom trenutku čini se izglednim da bi Ursula von der Leyen relativno jednostavno dobila povjerenje većine država članica za još pet godina na čelu Komisije. U slučaju da EPP-ova kandidatkinja ponovno dođe na jednu od ključnih dužnosti u EU institucijama, logično je da bi ostali EPP-ovi političari – a tu je i Plenković – teže mogli računati na neku drugu top poziciju.
Kako će završiti izbori?
Drugo, put do vrha europskih institucija vodi preko izbora: tko će što dobiti nakon lipnja 2024., ovisit će o ishodu europskih izbora i relativnoj snazi svake pojedine političke grupacije koja se na tim izborima natječe. Drugim riječima, niti jedna pozicija nije unaprijed dodijeljena europskim pučanima, socijalistima, liberalima ili bilo kome, već će to biti dogovoreno u postizbornim pregovorima, a njihov tijek odredit će izborni rezultati.
Politički trendovi u Europskoj uniji idu trenutno u korist desnice i čini se da će stranke okupljene pod EPP-ovim kišobranom dobiti najveći broj zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu. No, do izbora je još dovoljno vremena da se trendovi promijene, a i sljedeći saziv mogao bi biti najfragmentiraniji dosad, što će sve utjecati na pregovore o ključnim pozicijama.
Što s domaćim izborima?
Treće, Hrvatska sljedeće godine ima i parlamentarne izbore čiji datum još nije poznat – nije poznato ni to hoće li biti prije europskih, nakon njih ili u isto vrijeme. Domaći izborni kalendar bitno utječe na eventualne europske ambicije premijera.
Ako pretendira na neku od visokih dužnosti u EU institucijama, nije nimalo svejedno u kojoj je situaciji u tom trenutku kod kuće: je li tehnički premijer, je li pobijedio na izborima ili ga izbori tek očekuju, je li u poziciji da formira novu vladu ili je to neizvjesno, je li vlada s njim na čelu već formirana…
Na što mora odgovoriti?
Andrej Plenković, ponovimo još jednom, nije nikad javno rekao da mu je cilj karijeru nastaviti u inozemstvu, bilo u Europskoj uniji ili u nekoj drugoj organizaciji. Prošlog ljeta je, dapače, osoba iz šireg premijerovog kruga u jednom neslužbenom razgovoru procjenjivala da je Plenkovićeva ambicija treći premijerski mandat.
Kako god bilo, međutim, premijer bi, u najmanju ruku, prije izlaska na birališta morao jednoznačno otkloniti nagađanja da je zainteresiran za neku drugu, inozemnu dužnost. U protivnom, bit će laka meta oporbe koja će u kampanji inzistirati na njegovim navodnim briselskim planovima.