Politika & Kriminal

Iako moraju, gradovi i općine i dalje ne objavljuju sve račune. Vuković: ‘Taj zakon je tipična birokratska podvala’

Vuk Vuković i njegov tim objavili su Vodič za transparentnost

FOTO: Telegram

Jako mali broj lokalnih jedinica, usprkos zakonskoj obvezi, do sada je objavio detaljne podatke o trošenju novca, odnosno svaki račun plaćen iz gradske ili općinske blagajne. To zapravo i ne čudi, s obzirom na to kako se sve troši javni novac. Brojne afere koje gotovo svakodnevno izlaze u javnost podsjećaju da su korupcija i kriminal postali uobičajena pojava, pa je jasno da mnogima ne odgovara da se vidi na što se točno troši novac građana.

Prošle godine donesene su izmjene Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi u sklopu kojih je uvedena obveza objave svih troškova. Vuk Vuković, koji je sudjelovao u implementaciji sustava za objavu troškova u nekoliko lokalnih jedinica, kaže da je problem u tome što je zakonska obveza prilično široko definirana.

‘Zakon je tipična birokratska podvala da se zadovolji forma’

“U zakonu piše da proračuni moraju biti javno dostupni i lako pretraživi, što uopće ne mora značiti da moraju biti transparentni. Štoviše, po tome je dovoljno ovo što trenutno gradovi rade, objave proračun do treće razine online. I onda nailazite na stavke ‘ostalo’ od par milijuna kuna. To nipošto nije transparentan proračun.

Dakle ovo što stoji u zakonu je tipična birokratska podvala da se zadovolji forma bez ikakvog učinka. Ako zakonodavac doista želi transparentne proračune onda se treba jasno definirati da se svaki račun učinjen u tijelu javne vlasti stavi javno dostupan građanima. I to je onda tek početak transparentnijeg i odgovornijeg ponašanja vlasti prema građanima”, kaže Vuković.

Osim Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, lokalne jedinice već od ranije imaju obvezu davati na uvid informacije o troškovima, što proizlazi iz Zakona o pravu na pristup informacijama, jedino što sada više građani ne moraju slati pojedinačne upite, već se očekuje da lokalne jedinice same objavljuju podatke.

GDPR se često koristi kao izgovor za neobjavu podataka

Mnoge lokalne jedinice, ali i državne institucije često su kao izgovor za neobjavu pojedinih podataka koristile Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR). No, Vuković i njegov tim jučer su objavili “Vodič za transparentnost” u kojem pojašnjavaju da GDPR nije prepreka za objavu podataka – na primjer, podatku o trošku plaće za pojedinog zaposlenika

Kaže i da postoji više motiva zbog kojih se GDPR koristi kao izgovor za neobjavu podataka. “Prvi motiv je uvijek strah, od tužbi na primjer, gdje se uvijek skriva iza GDPR-a. To je najčešći motiv. Mi smo jučer izašli s vodičem za transparentnost koji pokazuje da GDPR uopće nije prepreka potpunoj transparentnosti i da ne postoji nikakva pravna osnova za tužbu kada se objavljuju javni podaci, pa čak i kada to uključuje plaće. To uostalom potvrđuje i nedavna sudska praksa.

Drugi motiv je bježanje od odgovornosti, gdje se ljudima u administraciji naprosto ne da objašnjavati zašto je neki trošak učinjen. I treći motiv je skrivanje potencijalno koruptivne prakse. Na to rijetko naiđemo jer gradonačelnici koji se nama jave u pravilu ovo rade jer nemaju što skrivati, no ljudi ispod njih često imaju razne sinekure za koje se boje da izađu u javnost. To se rijetko dogodi, ali ima slučajeva”, kaže Vuković.

Potpuna transparentnost znači objavu doslovno svake isplate

Neke lokalne jedinice hvale se visokom ocjenom transparentnosti po kriterijima Instituta za javne financije (IJF). No, oni prate samo jesu li proračunski dokumenti objavljeni na internetskim stranicama lokalnih jedinica, što sigurno ne znači punu transparentnost trošenja javnog novca.

Potpuna transparentnost, kako se navodi u Vodiču koji je izradio Vukovićev tim, znači da se prikazuju baš sve isplate iz proračuna. Napominju da se ne radi samo o isplatama kroz poslovne odnose lokalne jedinice s pravnim i fizičkim osobama ili o postupcima javne nabave, već i o svim drugim isplatama poput bruto plaća svakog zaposlenog i njihov identitet, troškova za ručkove, putne naloge itd.

Osim toga, važno je da se podaci mogu lako pretraživati. Tražilica treba imati mogućnost unošenja izraza prema kojima će se onda prikazati sve isplate koje sadrže traženi izraz.

OIB nije tajni podatak

Mnogi gradovi i općine smatraju da ne smiju objaviti identitet ili OIB zaposlenika. Vukovićev tim kaže da je kod pravnih službi lokalnih jedinica prisutno nerazumijevanje GDPR-a, te da postoji veliki otpor objavi OIB-a.

No, oni tvrde da se zapravo ime i prezime zaposlenika ne smije objaviti bez OIB-a, jer je upravo on jedinstveni identifikator osobe. Dvije osobe mogu imati isto ime i prezime, ali nemaju isti OIB.

Podsjećaju i na stav Porezne uprave iz 2010. godine koja je obznanila da OIB nije tajni podatak i da znati nečiji OIB ne znači da se on može, na bilo koji način, zloupotrijebiti.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu