Imunolog Jonjić: 'Može se napraviti odlično cjepivo protiv omikrona, ali doći će drugi soj. Moramo naučiti živjeti s virusom'
Jonjić ističe da se virus stalno mijenja i da se s obzirom na to situacija ne može predvidjeti
Ono što će se događati s virusom teško je predviđati pa bi se svijet trebao naučiti s njim nositi na duge staze, a kako će svijet živjeti s virusom je prije svega politička odluka, ustvrdio je virusni imunolog Stipan Jonjić tijekom gostovanja na N1 Televiziji. Osvrćući se na širenje zaraze, Jonjić je kazao kako je ono, s obzirom na to što se zna o omikronu, bilo predvidljivo te da je riječ o valu koji će proći kao što su prošli i drugi.
No, kaže da druga predviđanja nisu tako laka. “Prilično je teško predviđati, stalno virus doživljava promjene, mutacije, promjene u širenju. Omikron nije nimalo bezopasan, nešto je manje patogen, ali mi ništa ne znamo ili znamo vrlo malo o tome kakve su njegove kasnije manifestacije. Famozni postcovid je vrlo opasan”, kazao je Jonjić pa dodao kako se svijet s virusom mora naučiti nositi na duge staze, ali da je to prije svega politička odluka.
“Ljudima je dosta svega, gospodarstva ne mogu trpjeti, sad je vrijeme da naučimo kako se s tim nositi na duge staze. Ja mogu govoriti o prirodi virusa, ali ne i o tome kako se s tim nositi dugoročno”, dodaje.
‘Situacija će biti bolja na ljeto’
Jonjić smatra da u cijeloj priči postoje dvije strane, a na kraju zaključuje da će situacija na ljeto ipak biti bolja. “Zasad je u toj lošoj priči dobra strana što se vidi da cijepljeni ipak teže ili rjeđe ulaze u teške oblike bolesti. Oni su manje rizični što se tiče hospitalizacije, ali na duge staze nije lako predvidjeti što će se dogoditi.
Jedno je neka vrsta smirivanja, to da će virus postati endemičan, ali to se zlorabi, mi smo daleko od pojma endemije. Sam virus je drugačiji, neka to stručnjaci govore hoćemo li upasti endemiju. Hoćemo li imati još jedan val ne znam, ali ćemo na ljeto imati puno bolju situaciju”, kazao je te dodao kako ne zna što će biti dalje. Na pitanje zašto tako veliki broj ljudi umire odgovara: “Ovo je vrlo opasna bolest, pogotovo za neke skupine. Starije koji imaju oslabljen imuni sustav, itd. Mi ne znamo tko od nas ima određene imunološke slabosti koje ga čine podložnijim ovom virusu.
Mi ne znamo mehanizam te oslabljene patogenosti. Mi znamo da se on zadržava u nekim dijelovima našeg dišnog sustava, ali kad se on spusti dublje u organizam, to je ista bolest kakva je bila i na početku. Problem je što se stvara dojam da je ovo bezopasan virus i na to su stručnjaci i upozoravali. Mi cijelo vrijeme zaboravljamo činjenicu da je jako puno ljudi cijepljeno i puno ih je preboljelo. Situacija u kojoj bi uspoređivali patogenezu prije godinu dana i sada je bitno drugačija. Sasvim je jasno da je svijetu dosta i da se treba naučiti s tim živjeti”.
‘Sad smo došli do pitanja budućnosti cjepiva’
Osvrnuo se i na postotak cijepljenih u zemlji te progovorio i daljnjem učinku cjepiva te njegovom utjecaju s obzirom na činjenicu da se virus mijenja. “Broj novocijepljenih je vrlo mali, u ovom slučaju je to jedno od objašnjenja zašto imamo i povećanu smrtnost. Budimo realni, to su posljedice, ali tako je kako je. Sad je ključno pitanje trebamo li se i hoćemo se dalje cijepiti. Mislim da ovo cjepivo, makar ne štiti od infekcije, štiti od težih oblika bolesti.
Sad smo došli do pitanja budućnosti cjepiva. Znate, moguće je napraviti cjepivo koje će štititi od ovog virusa u smislu u kojemu štiti i ono protiv nekih drugih respiratornih bolesti. Međutim, kod ovog virusa to nije lako napraviti. Sad je omikron, definitivno je moguće napraviti odlično cjepivo koje će štititi od omikrona, ali kad se ono napravi, doći će neka nova varijanta. Teško je napraviti cjepivo koje bi univerzalno štitilo od infekcije jer virus mutira. Znanosti je sve moguće, ali univerzalno cjepivo je vrlo teško napraviti jer se virus mijenja”, pojašnjava.