Insajderi otkrivaju Grbinov plan za rušenje HDZ-a: Plenković je sve nervozniji, njegova stranka više nema nedostižnu prednost
Hrvatsku čeka daleko neizvjesnija izborna utakmica nego što je to mnogima izgledalo do prije samo nekoliko dana
Subotnji skup dijela parlamentarne oporbe u Zagrebu bio je, već sad nema sumnje, jedan od ključnih predizbornih političkih događaja u 2024. godini. Dobar odaziv građana i, možda još i više, energija koju su osjetili i organizatori iz 11 političkih stranaka ljevice i centra, preko noći je učinila realnijim ozbiljnije političko okupljanje na ovom dijelu političke scene.
Reflektori su se, logično, odmah usmjerili na dvije najjače stranke, SDP i Možemo!, no od te predizborne koalicije, čini se, neće biti ništa, osim u, kako smo već i pisali u nekoliko izbornih jedinica, najvjerojatnije četiri u kojima obje stranke stoje slabije. No, to ne znači da neće biti veće koalicije ljevice i centra na nacionalnoj razini.
Svi, osim Socijaldemokrata?
Do prosvjeda se činilo da će SDP na svoje liste pokušati uzeti tek nekoliko istaknutijih pojedinaca poput Dalije Orešković (za suradnju s kojom su se jako zainteresirali i iz Možemo!, toliko da joj nude vodeće mjesto na jednoj od lista), Anke Mrak-Taritaš ili Bojana Glavaševića. Nakon subote, međutim, stvari stoje znatno drugačije – krenulo se u pregovore sa svima, osim sa Socijaldemokratima. Suradnja s ljudima koji su prije dvije i po godine izbačeni iz stranke jer nisu poštivali odluke njenih središnjih tijela, bila bi previše za SDP, što je Peđa Grbin izrijekom i potvrdio na današnjoj tiskovnoj konferenciji u Saboru. Svi drugi, pak, ne samo da dolaze u obzir, nego pregovori o zajedničkim listama već traju.
U isto vrijeme, na raspoloženje u ovom dijelu političke scene, a posebno u SDP-u, je pozitivno djelovala ovotjedna anketa HRejting, po kojoj je Grbinova stranka jedina značajnije povećala svoju potporu (za cca 1,5 posto), dok je HDZ u laganom padu. Iako je razlika i dalje poprilična (HDZ 25,2 – SDP 17,3 posto), notorna je stvar da su u anketama jako bitni i trendovi, a oni u ovom trenutku ne izgledaju najbolje za stranku Andreja Plenkovića. Što je, uostalom, vjerojatno i jedan od razloga za nadrealnu količinu nervoze koju isijavaju u posljednje vrijeme.
Eventualna SDP-ova koalicija već sad blizu HDZ-a
Pregovori o eventualnom zajedničkom nastupu ukupno devet stranaka centra i ljevice tek su počeli i vjerojatno će još potrajati. Moguće je i da će neka od stranaka na kraju otpasti, no sama činjenica da se krenulo ozbiljno pregovarati već čini politički teren u Hrvatskoj drugačijim od onog kakav je bio, doslovno, do prošlog tjedna.
Kad se, primjerice, uzmu rejtinzi svih stranaka koje bi se okupile pod kapom SDP-a, oni su ukupno na nešto iznad 22 posto. HDZ i stranke koje se već neko vrijeme kuće na njihovim listama, poput HSLS-a i HDS-a, imaju skoro 26 posto, a ako bi im se dodao i (nekad jaki, a danas na aparatima od 1,2 posto podrške) HNS, to bi bilo malo više od 27 posto. S tim da je, nesumnjivo, trend zasad, nakon imenovanja Ivana Turudića i prosvjeda značajno na strani ekipe oko SDP-a.
Ovdje je nužno naznačiti da “suho” zbrajanje potpore različitih stranaka nije pretjerano precizno, jer je moguće da će se dio birača razočarati predizbornom koalicijom i odustati od svoje stranke prvog izbora. Također je, međutim, moguće da će okupljanje i smanjivanje razmaka u odnosu na suprotni politički pol, aktivirati i dio dosad neodlučnih birača, pa prema gore pogurati brojke koalicije koja obećava promjene.
Značenje Desete izborne jedinice
“SDP ovdje zapravo nema što izgubiti, iako vjerojatno dio stranke kalkulira s koalicijom bojeći se da će mandati koji bi oni osvojili otići manjim strankama. Ali, čak i ako ti manjim koalicijskim partnerima omogućiš šest-sedam mjesta na listama, na d’Hondtu ćeš dobiti otprilike isto toliko. Ukupan rezultat cijele grupacije će onda biti za tih 6-7 mandata bolji, što itekako može značiti razliku između toga hoćeš li biti vlast ili opozicija”, objašnjavao nam je danas jedan od potencijalnih koalicijskih partnera SDP-a.
Posebno zanimljiva predizborna bojišnica mogla bi biti ona u Desetoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća dio Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvansku županiju. Po računici lijevog dijela političkog spektra, karte u ostalim izbornim jedinicama su, manje-više, podijeljene. U tri zagrebačke, te Osmoj (Istra i Kvarner), te Trećoj (sjever Hrvatske) bliže pobjedi je sadašnja opozicija. U većinom slavonskim (Četvrta i Peta), te Sedmoj (središnja Hrvatska) i Devetoj (Lika, Zadar, Šibenik) je veliki favorit HDZ. U Desetoj bi, međutim, možda zajednička lista Centra Ivice Puljka i ostatka oporbe predvođene SDP-om mogla dobiti najviše glasova i tako klatno saborske većine gurnuti na lijevu stranu sabornice.
Stranke s lokalnim tvrđavama
No, zagovornici koalicije ljevice i centra rado će istaknuti još jednu prednost te kombinacije – mnoge njene stranke koje su patuljaste na nacionalnoj razini imaju snažna lokalna uporišta. Centar, IDS, Reformisti, pa vjerojatno i HSS u svojim izbornim jedinicama vrijede mnogo više od šuljanja oko jedan posto ukupnog rejtinga na razini države, dok HDZ-u tu dodatnu vrijednost u mnogo manjoj mjeri mogu donijeti HSLS (bjelovarska regija) ili HNS (sjever Hrvatske). S druge strane, IDS je na vlasti u Istri, a Centar u drugom hrvatskom gradu i jasno je da je njihova specifična težina u okviru lokalnih izbornih jedinica daleko značajnija.
Sve to gura Hrvatsku u daleko neizvjesniju izbornu utakmicu nego što je to mnogima izgledalo do prije samo nekoliko dana. Karte s kojima će se ući u postizborne pregovore o slaganju vlasti mogle bi biti podijeljene značajno drugačije od scenarija u koji se posljednje četiri godine, poduprta anketama, pouzdavala najjača hrvatska stranka.