Insajderi: Putinov specijalni špijunski odred za Ukrajinu temeljito se osramotio. Pogrešaka je toliko da je to neshvatljivo

'Ili nisu razumjeli Ukrajinu ili su shvaćali, pa se Putinu nisu usudili reći istinu', tvrde zapadni i ukrajinski dužnosnici

MOSCOW, RUSSIA - SEPTEMBER 9, 2017: Moscow Mayor Sergei Sobyanin (R) and Russia's President Vladimir Putin watch a concert marking the 870th birthday of Moscow, in Red Square. Alexei Druzhinin/Russian Presidential Press and Information Office/TASS,Image: 349039884, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no

Ruske obavještajne službe uoči invazije krivo su procijenile spremnost i sposobnost Ukrajine da organizira svoju obranu, a Kremlj su zavarali uvjeravajući svoj državni vrh da će vlasti u Kijevu brzo pasti, piše Washington Post. U drugoj opsežnoj istraživačkoj priči o zakulisnim događajima mjesecima prije rata, nakon što su analizirali neuspješne napore SAD-a da uvjeri Kijev i saveznike da je invazija neizbježna, ugledni list se fokusirao na neuspjehe ruskih obavještajaca.

Danima prije nego što je Vladimir Putin naredio svojim snagama da upadnu u Ukrajinu, specijalni odjel u ruskoj tajnoj službi FSB zadužen za rušenje ukrajinskih vlasti i postavljanje proruskog režima doušnicima u Kijevu je počeo slati upute da napuste prijestolnicu, ali da ostave ključeve svojih domova.

Ruske tajne službe su bile toliko sigurne da će Kijev brzo pasti, ustvrdili su zapadni i ukrajinski dužnosnici, da su danima prije početka invazije počele pripremati sigurne lokacije i smještaj u stanovima doušnika za dolazak njihova osoblja, koje bi nadgledalo novu vlast naklonjenu Moskvi. Ti planovi, koji su uključivali najmanje dvije proruske vlade spremne za preuzimanje Kijeva, su se raspali s povlačenjem ruskih snaga u početnim mjesecima rata.

‘Temeljna i strateška pogreška’

FSB snosi veliku odgovornost za neuspjeh ruskog ratnog plana, jer unatoč desetljećima koje su proveli špijunirajući u Ukrajini, podrivajući tamošnje institucije i podmićujući dužnosnike nisu uspjeli onesposobiti ukrajinsku vlast ili potaknuti bilo kakav proruski pokret, navodi Washington Post. Analitičari FSB-a ili nisu shvaćali koliko će se žestoko Ukrajina braniti, ili su shvaćali, ali se takve nepovoljne informacije nisu usudili dati Putinu, nego su pripremali izvješća koja će mu se svidjeti, rekli su listu ukrajinski i zapadni dužnosnici.

Ti dužnosnici vjeruju da su neuspjesi FSB-a još neshvatljiviji i značajniji od onih ruske vojske, jer su bili temelj svake odluke Kremlja oko rata. “Cijeli rat je bio koncipiran za zauzimanje strateških ciljeva, koji su bili izvan njihovih mogućnosti… Ruska pogreška je bila temeljna i strateška”, rekao je jedan američki dužnosnik pod uvjetom anonimnosti.

Povjerljivi podaci, koje je Washington Post imao na uvid, pokazuju da je jedinica FSB-a zadužena za Ukrajinu značajno povećala broj zaposlenika u mjesecima uoči rata, s 30 na 160 dan prije invazije. Računali su i na pomoć plaćenih agenata unutar ukrajinskih službi. Neki od njih su pristali na zahtjeve Moskve i sabotirali su ukrajinsku obranu dok su drugi spremili novac u džep i oglušili se na naredbe Kremlja nakon invazije, tvrde dužnosnici.

‘Kako su mogli toliko pogriješiti?’

Ukrajinske i zapadne dužnosnike loše procjene FSB-a zbunjuju i jer je organizacija povezana s ruskom tajnom službom uoči rata provela opširnu anketu javnog mnijenja u Ukrajini. To istraživanje je pokazalo ogromnu Putinovu nepopularnost, da je veliki postotak stanovništva spreman oduprijeti se ruskim upadima te da Ukrajinci ruske snage ne bi dočekali otvorenih ruku, što je suprotno od uvjerenih poruka iz Kremlja.

FSB je, pozivajući se na netočne zaključke o stanju u Ukrajini, temeljene na nepotpunim informacijama, ali i predrasudama, zagovarao ratni plan temeljen na brzom zauzimanju Kijevu i rušenja vlasti u roku od nekoliko dana. Vjerovali su da će predsjednik Volodimir Zelenski biti mrtav, zarobljen ili prognan, što bi stvorilo političku prazninu koju bi popunili FSB-ovci i planirane proruske vlade. Jedna od njih je bila bazirana u Bjelorusiji, predvođena bivšim ukrajinskim predsjednikom Viktorom Janukovičom, kao što se nagađalo, te jedna na jugu Ukrajine sačinjena od članova Janukovičeve stranke.

Umjesto ostvarenja FSB-ovih planova, agenti koje su poslali morali su se povući zajedno s ruskim snagama, ističu dužnosnici iz Kijeva. “Ako je prioritet tvojih sigurnosnih službi bio razumijevanje Ukrajine, a tvoj vojni plan je temeljen na tom razumijevanju, kako su mogli toliko pogriješiti… Kako su mogli zaključiti da se Ukrajinci neće boriti, da se Zelenski neće opirati? Prekid veze mora biti negdje između FSB-a i samog vrha”, smatra William B. Taylor Jr., koji je dvaput bio američki veleposlanik u Ukrajini.

Putin nije smijenio čelne obavještajce

Od početka invazije, FSB i ukrajinske agencije, uz podršku zapadnih službi, vode paralelni rat u sjeni te niti jedna strana u šest mjeseci agresije nije ostvarila značajnu prednost. Dok su ukrajinske službe presrele informacije i komunikacije ruskih obavještajaca, glavna sigurnosna agencija Ukrajine SBU i dalje se muči iskorijeniti ruske “krtice” i sabotere među svojim osobljem, navodi Washington Post.

Ukrajinski SBU već godinama pokušava riješiti se ruskih infiltratora, doušnika i simpatizera, ali s obzirom na više od 27.000 zaposlenih, što ih čini pet puta većim od britanskog MI5-a, to im je teško polazilo za rukom. Nakon što je počeo rat nekoliko dužnosnika SBU-a je uhićeno zbog izdaje, a Zelenski je prošli mjesec smijenio šefa službe Ivana Bakanova, iako su prijatelji iz djetinjstva, zbog nedovoljno brzog “čišćenja”.

Vjeruje se da Putin nije poduzeo slične poteze unatoč krivim procjenama i neuspjesima FSB-a. Američki i drugi dužnosnici ističu da nije bilo dokaza da je ruski predsjednik ikoga smijenio na vrhu obavještajnih službi ili uopće visoke dužnosnike držao odgovornima za brojne neuspjehe. Umjesto toga šef FSB-a Aleksander Bortnikov i čelnik ureda za Ukrajinu Sergej Beseda i dalje su na funkcijama i nadgledaju nastavak rata.