Intervju iz 2014. otkriva stavove mandatara Oreškovića o zdravstvu, obrazovanju, birokraciji, biznisu...
U intervjuu časopisu Banka Orešković je govorio o ključnim problemima
Šira javnost o novom hrvatskom mandataru Tihomiru Oreškoviću malo toga zna. U vrijeme kada je bio predsjednik Uprave Plive, početkom 2014. Orešković je dao intervju časopisu Banka. U njemu je otkrio kako je s godinu i pol dana otišao s roditeljima u Kanadu gdje je živio i školovao se blizu Toronta.
Oreškovićevu poslovnu biografiju možete pročitati OVDJE, a ovako je 2014. razmišljao o zdravstvu, birokraciji, poslovnoj klimi i ostalom:
1. Birokratske i administrativne zavrzlame
Na pitanje zašto je tadašnji premijer Zoran Milanović prije otvaranja novog Plivinog pogona izjavio da je Orešković bio na rubu živaca, on odgovara ovako:
“Da bismo bili uspješni, moramo se utrkivati s najboljima na međunarodnom tržištu i tu nitko ne uvažava proceduralne poteškoće, birokratske i administrativne zavrzlame. Na početku investicija Hrvatska je još uvijek svoje zakonodavstvo usklađivala s europskim pa smo nailazili na brojne nejasnoće i administraciju kojoj je trebalo dugo da odgovori na upit. Iako u tom segmentu i dalje ima prostora za velike pomake, situacija se ipak popravila.”
2. Klima u Hrvatskoj ne potiče ulaganja
“Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek imamo klimu koja ne potiče ulaganja. Procedure su zamršene i dugotrajne, regulatorni se okvir prečesto mijenja, a neki si u administraciji dopuštaju da vas prebacuju od jednog referenta do drugog. Vlada čini pomake i mijenja okvir razmišljanja i rada, no otpori su veliki. U Hrvatskoj postoji puno potencijala, ali se moramo usmjeriti na konstruktivne promjene, a ne se stalno boriti protiv njih. Svijet se mijenja velikom brzinom i ne možemo raditi isto kao prije 20 ili 30 godina”., rekao je Orešković
3. Zdravstveni sustav donosi gubitke
Na konstatciju novinara kako je zdravstveni sustav u dugotrajnim i velikim gubicima i pitanje kako je poslovati u takvom okruženju, Orešković je odgovorio ovako:
“Dnevno se nosimo s izazovima na domaćem tržištu i podnosimo teret problema hrvatskog zdravstvenog sustava, uključujući iznimno duge rokove naplate, promjene regulative i stalni pritisak na cijene. Opterećenje i uštede cijelo se vrijeme najvećim dijelom prebacuju na domaće proizvođače koji su u prošle dvije godine podnijeli više od 300 milijuna kuna uštede što predstavlja gotovo 60 posto ukupnih ušteda na lijekovima. Nažalost, još uvijek ne postoji regulacija pravodobnog plaćanja naših proizvoda.”.
4. Strukturalne promjene u zdravstvenom sustavu
“Još uvijek se čekaju strukturalne promjene bez kojih nije moguć održiv zdravstveni sustav u Hrvatskoj i nadam se da će odgovorni uskoro prepoznati kako ne mogu teret reforme prebacivati isključivo na privatni sektor. želimo li imati profitabilnu industriju koja će i nadalje moći ulagati u istraživanje i razvoj, dovoditi napredne terapije po povoljnijim cijenama i otvarati nova radna mjesta, moramo imati usklađenu cjelokupnu strategiju razvoja između različitih resora.”, kazao je Orešković.
Spas za farmaceutsku industriju (Orešković je tada bio intervjuiran kao predsjednik Uprave Plive), vidi u povezivanju ministarstva zdravlja, gospodarstva i financija. Alternativa je orijentiranost na uvoz.
5. Bolja suradnja privatnog i javnog sektora
“U strateškoj se industriji rezultati ulaganja moraju multiplicirati. Uložite li 10 u istraživanje, 10 u proizvodnju i 10 u izvoz, to na kraju mora rezultirati rastom 10 x 10 x 10, a ne samo 10 + 10 + 10. I dalje ćemo se zalagati za porezne poticaje, naročito u dijelu koji se odnosi na istraživanje i razvoj, prilagođavanje sustava visokoškolskog obrazovanja potrebama industrije, bolju suradnju javnog i privatnog sektora te druge olakšice usmjerene na povećanje konkurentnosti i poboljšanje ukupne investicijske klime u Hrvatskoj.”
6. Bolji sustav obrazovanja
U poboljšanju konkurentnosti i investicijske klime, Orešković vidi korisit za cijelu zajednicu.
“Dobrobit za širu zajednicu, osim gospodarskih pokazatelja kao što su jačanje izvoza i otvaranje novih radnih mjesta, vidim upravo u boljem sustavu obrazovanja i potencijalu za ravnopravno sudjelovanje Hrvatske u međunarodnim projektima i razmjenama”, rekao je.
7. Previše se pribojavamo promjena i izazova
“Znate kako se kaže: ako želiš imati nešto što ranije nisi, moraš raditi ono što ranije nisi. Stalno se govori o tome kako je bilo nekada, a ja mislim da se treba usmjeriti na rješavanje toga kako da sutra bude bolje. Problemi s kojima se Hrvatska suočava muče i druge, pitanje je samo kako ćemo smisliti kvalitetna rješenja”, zaključio je Orešković