Istraživanje pokazalo da hrvatski odlikaši realno znaju tek za dvojku. Što će ministar s tim? Očito ništa
U svibnju su pilot-nacionalne ispite pisali osmaši iz 81 osnovne škole
Učenici su svjesni da njihovo znanje često nije u skladu s visokim završnim ocjenama, ključna je rečenica iz netom predstavljenih rezultata pilot-nacionalnih ispita provedenih u osmim razredima osamdesetak hrvatskih osnovnih škola. Statistika provedenih standardiziranih ispita, koje treba pozdraviti u našem obrazovnom sustavu, samo pojačava x puta ispričanu priču o neskladu prosječnog učeničkog znanja i njihovih fantastičnih ocjena.
Takve podatke svake godine iznova crpimo iz statistike školskih godina, iz rezultata državne mature, a sve to sada podebljavaju rezultati nacionalnih ispita dijela ovogodišnjih osmaša. Iako je prošle godine gotovo polovina sedmaša imala odličan opći uspjeh (od 4,5 naviše), nacionalni ispiti iste generacije (sada) osmaša pokazuju da je njihovo znanje iz hrvatskog (46,39 posto), matematike (51,65 posto), fizike (58,17 posto), kemije (60,60 posto) i biologije (51,57 posto) tek na osnovnoj razini. U prijevodu, to su dvojke dovoljne za prolaz.
Stvarno stanje postignuća
Naprednu razinu, koja bi se poklapala s najvišim školskim ocjenama, u ovim predmetima postiže tek između 0,5 (biologija) i 6,6 (kemija) posto ispitanih osmaša. Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) koji je proveo ove standardizirane ispite, za Telegram kaže kako su rezultati pokazali stvarno stanje postignuća učenika jer su se ispiti pisali u komotnijim uvjetima – nisu bili za ocjenu niti će utjecati na zaključne ocjene.
Napominje da svakako valja uzeti u obzir činjenicu kako su na postignuća ovogodišnjih osmaša značajno utjecale protekle dvije i pol godine opterećene pandemijskom nastavom te dugotrajan štrajk prosvjetara s kraja 2019. Osvrće se i na upadljiv disbalans daleko boljih školskih ocjena i postignuća ostvarenih na nacionalnim ispitima. Takvi bi uvidi i u ovom slučaju, kaže šef NCVVO-a, trebali poslužiti obrazovnim institucijama za promjene i pomake, ali i za kreiranje politika obrazovnih vlasti.
Iz resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja može se, pak, čuti kako je za konkretne zaključke i akcije potrebno pričekati da se nacionalni ispiti provedu na čitavoj generaciji petaša i osmaša. Ove godine, naime, u svibnju su pilot-nacionalne ispite pisali osmaši iz 81 osnovne škole, a u listopadu će im pristupiti otprilike isto toliko učenika petih razreda. Iduće godine na proljeće na redu je kompletna generacija osmaša, a ujesen 2023. cijela generacija petaša.
Ukorijenjen disbalans
Bez obzira na to, i iz ovih ispita već sada strše podaci o nerealnim školskim ocjenama, kakve iščitavamo i iz rezultata državne mature te iz statistike svake od školskih godina. Na primjer, učenici su iz hrvatskog jezika na A razini mature prošle godine ostvarili prosječnu ocjenu 2,98 (B razina 2,27), a istovremeno su iz hrvatskog jezika na kraju 4. razreda srednje škole imali prosječnu zaključnu ocjenu 3,68 (u 8. razredu 4,11). Prosječna ocjena iz fizike na maturi prošle je godine bila 2,37, no na kraju 4. razreda srednje, učenicima je u svjedodžbama prosječno bila upisana četvorka.
Generacija ovogodišnjih osmaša, prošle je godine na kraju sedmog razreda imala 15,58 posto superodlikaša (petice iz baš svih predmeta), a gotovo polovina prošlogodišnjih sedmaša imala je prosjek 4,5 ili više. Pokazuje se da su u osmom razredu – na netom napisanim i obrađenim nacionalnim ispitima koji obuhvaćaju gradivo prethodne četiri godine – većinom tek na osnovnoj razini postignuća iz svih predmeta koje su pisali.
Ozbiljan novac za podatke o rupama
Utrka za što boljim ocjenama posebno je izražena u višim razredima osnovne, zbog modela upisa u srednje škole koji i dalje stavlja enorman naglasak na ocjene i opći uspjeh. O tome, kao ključu problema, govori Igor Matijašić, ravnatelj Osnovne škole Milana Langa Bregana. Ne vjeruje, kaže, da će nacionalni ispiti nešto bitno promijeniti sve dok se ne promijeni model upisa u srednje škole temeljen na ocjenama. “Dotle će se i dalje navlačiti učitelje za rukav za ocjene, i dalje će biti pritisaka u školama”, problematizira.
Osim promjene modela upisa u srednje škole, Matijašić nužnima smatra i nove oblike ocjenjivanja učenika, koji neće ovisiti samo o procjeni učitelja, već i o neovisnom vanjskom vrednovanju. Ovim bi se promjenama, zaključuje ravnatelj, riješilo puno problema u osnovnoj školi. To su, uostalom, i preporuke znanstvenika koji proučavaju obrazovni sustav.
Spomenimo i kako se godišnje izdvaja ozbiljan javni novac za standardizirane ispite koji daju povratne informacije o ozbiljnim rupama sustava. Ove je godine u državnom proračunu predviđeno 30,8 milijuna kuna za državnu maturu, pravo vrelo podataka. Tu je još 3,5 milijuna kuna za nacionalne ispite u 2022. o kojima sada pišemo. “Ako će ovi rezultati biti samo statistički pokazatelj trenutnog stanja, a pritom subjekti u sustavu odgoja i obrazovanja ne poduzmu određene korake, onda možemo reći da potrošen novac gubi svrhu svoje namjene”, zaključuje šef NCVVO-a Filipović.