Iz KBC-a konačno reagirali na otkriće da ih DORH istražuje zbog potencijalne trgovine organima

Iz bolnice tvrde kako kako se kod njih sve transplantacije provode 'po odobrenju Etičkog povjerenstva'

28.01.2020., Zagreb - Doktor Ante Corusic, ravnatelj KBC Rebro bio je na sastanku u Banskim dvorima. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Iz KBC-a Zagreb danas su reagirali na jučerašnje otkriće da DORH istražuje dvije sumnjive transplantacije organa u toj bolnici iz 2019. zbog sumnje u trgovinu organima, navodno bubrega, što bi bio prvi takav slučaj u Hrvatskoj. Iz bolnice tvrde kako kako se kod njih sve transplantacije provode “po odobrenju Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb, a nakon provedene evaluacije sudionika”.

“Sve poduzete aktivnosti i postupci identični su postupcima koji se provode u svim drugim transplantacijskim centrima u Republici Hrvatskoj u kojima su se provodile transplantacije bubrega od živog nesrodnog darivatelja”, priopćili su iz KBC-a Zagreb pritom naglasivši kako imaju “vodeći centar za transplantaciju bubrega” u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe, te da jedino njihov program obuhvaća i transplantaciju bubrega djece.

“Broj do sada obavljenih transplantacija bubrega (2500) kao i izvanredni rezultati ishoda liječenja pokazatelj su izvrsnosti i stručnosti transplantacijskog tima za bubreg KBC-a Zagreb te dokaz kvalitete skrbi za pacijente transplantacijskog programa za bubreg KBC-a Zagreb”, zaključili su.

Dvije sumnjive transplantacije

Inspekcija Ministarstva zdravstva je kod dvije transplantacije organa u KBC-u Zagreb iz 2019. godine otkrila povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije te cijeli predmet proslijedila Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) i Državnom odvjetništvu radi sumnje u trgovinu organima, javila je jučer Una TV dodajući kako je za bolnicu doneseno i rješenje o privremenoj zabrani presađivanja bubrega s nesrodnih davatelja, koja traje dvije godine.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu Uni je prošli tjedan potvrdilo da od 2021. godine provodi izvide o dvije transplantacije bubrega s nesrodnih živih donora. Iz dokumentacije koja je u posjedu novinara, vidljivo je da je prvi par, dakle donor i primatelj, prethodno odbijen u KB Merkur. Primatelj organa u tom slučaju je mladi muškarac iz Hrvatske, čiji socijalni status nije naveden, niti je evaluiran odnos s donatorom koji je mlađi muškarac iz Pančeva, vozač kamiona.

U drugom slučaju sumnjive transplantacije radi se o osobama s Kosova, pri čemu je primatelj organa navodno državljanin Hrvatske. Njegov darivatelj je radnik s Kosova, pekar sa šestero djece, koji vrlo slabo govori hrvatski jezik, pa je pri pregledima koristio pomoć prevoditelja, primatelja bubrega, pisala je Una. On je navodno bio smješten u hotelu Rebro.

‘Uočene su neprihvatljive manjkavosti’

Psihijatar je u obradi bio fokusiran na psihomotorne sposobnosti pacijenta te je na koncu zapisao da je riječ o osobi čije su intelektualne sposobnosti na granici slabijeg prosjeka, navela je regionalna televizija i dodala kako je nakon pregleda, psihijatar zaključio da nema kontraindikacija da pacijent bude darivatelj organa.

U zaključku inspekcije Ministarstva zdravstva stoji kako “manjkavosti” u postupku darivanja bubrega živih nesrodnih darivatelja do sada nisu dolazile do izražaja, jer se transplantacija bubrega u Hrvatskoj temelji na transplantaciji organa s preminulih darivatelja.

“Međutim, sustavnom analizom ova dva predmetna slučaja darivanja bubrega od živih nesrodnih darivatelja uočene su gore detaljno opisane manjkavosti koje nisu prihvatljive. Otkrivanje i poznavanje tih manjkavosti otvaraju mogućnost njihova ispravljanja. Pri donošenju ovog mišljenja imenovani stručnjaci su u tom kontekstu konzultirali i relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu, s ciljem da skrenu pažnju na moguće načina njihova rješavanja”, naveli su u zaključku.