Tijekom noći izbili sukobi između policije i izbjeglica na otoku Lezbos u Grčkoj
Interventna policija u sukobima je koristila palice i suzavce
Najnoviji sukobi koji su izbili između policije i izbjeglica na otoku Lezbos bili su na rubu tragedije, stoji u policijskom priopćenju, javlja AFP.
Do sukoba je došlo taman u trenucima kad su Velika Britanija i Francuska obećale prihvatiti više desetaka tisuća izbjeglica. 2.500 tisuće izbjeglica koje su se u tom trenutku našle na Lezbosu željele su se što prije ukrcati u trajekt za Atenu i nastaviti svoj put prema Europi. Interventna policija u sukobima je koristila palice i suzavce da bi uvela red u kaos koji je nastao.
#INFOGRAPHIC The latest developments in the European migrant crisis https://t.co/0v0Jp37t1D pic.twitter.com/1ukLcDS3vB
— Agence France-Presse (@AFP) September 8, 2015
Desnica za zatvaranje granica
Ljudi s Bliskog istoka i iz Afrike svakodnevno bježe prema europskim državama. Pitanje je dana koliko će još priljeva izdržati Europa stoga je bitno da se europske zemlje solidariziraju i zajedničkim snagama riješe situaciju koja zahtjeva što hitniju intervenciju.
Lezbos sa svojih 85 tisuća stanovnika primio je u zadnje vrijeme oko 15 tisuća izbjeglica iz Sirije. Otok se teško nosi sa novonastalom situacijom.
“Ovdje sam nekih osam, devet dana. Bože, ne znam točno ni toliko,”rekao je Aleddin, student strojarstva koji se nada da će se uskoro moći pridružiti svom bratu u Njemačkoj. Nekoliko sati nakon što je 61 izbjeglica s Lezbosa spašena, iz grčkom ministarstva unutarnjih poslova priznali su kako situacija s 15-17 tisuća izbjeglica na Lezbosu izmiče kontroli.
Evangelos Merimarakis, lider desničarske stranke Nova demokracija, koja ima dobre šanse da ponovno preuzme vlast ovog mjeseca, rekao je da bi Grčka trebala pojačati kontrole na svojim granicama kako bi poručila izbjeglicama da je u Grčkoj situacija dobra i da bi trebali doći.
Merkel kao heroj
U Mađarskoj situacija nije bila mnogo bolja u ponedjeljak, kad su deseci izbjeglica pobjegli iz izbjegličkog centra i krenuli prema Budimpešti.
Obzirom na novonastale situacije koje nisu nimalo povoljne, čelnici EU napokon su pojačali napore za rješavanje najveće izbjegličke krize koja je pogodila Europu još od doba Drugog svjetskog rata. Francuska je obećala povećati kvote za tražitelje azila na 24 tisuće, a čak je i britanski premijer David Cameron koji se dosad odupirao sudjelovanju u pomoći pri rješavanju ove krize, rekao kako će njegova zemlja primiti 20 tisuća izbjeglica tijekom sljedećih pet godina.
Njemačka se ipak iskazala kao posebno prijateljski nastrojena država prema izbjeglicama. Preko vikenda je primila čak 20 tisuća izbjeglica, a tijekom ponedjeljka došlo ih je 10 tisuća. Većina ih dolazi vlakovima iz Mađarske preko Austrije.
Kancelarka Angela Merkel obećala je da će Njemačka za migrante utrošiti i milijarde eura više nego što je bilo predviđeno, samo kako bi se izbjeglice udomile dostojanstveno. “Ono što se trenutno događa je prekretnica za našu zemlju u narednim godinama”, rekla je Merkel, “Želimo pozitivne promjene i vjerujemo da to možemo postići,” dodala je.
Kriza bi mogla trajati godinama
Europski vodeći ekonomisti predviđaju da će kriza koštati oko 10 milijardi eura ove i iduće godine. Merkel je obećala da će savezna vlada doprinijeti s šest milijardi eura za nove izbjegličke kampove, policijsku zaštitu za izbjeglice i učenje jezika u 2016. Merkeličini stavovi o izbjeglicama nailaze na oduševljenje diljem Europe.
Veliki problem su i krijumčari ljudi, koji beznadne izbjeglice prevoze Sredozemljem u neadekvatnim uvjetima, starim drvenim brodovima koji ne izdrže put do Europe. Oko 2, 800 ljudi je izgubilo živote tijekom ove godine na takvim putovanjima.
Predsjednik EU-a Donald Tusk upozorio je da bi izlazak iz ratom pogođenih područja na Bliskom isotku i u afričkim zemljama mogao trajati godinama, što znači da je važno da se zemlje EU međusobno nauče živjeti u takvom stanju bez upiranja prstom jedna u drugu.
28 članica Europske unije sve je samo ne složno po pitanju toga kako se nositi s krizom, dok je s jedne strane solidarna Njemačka, s druge strane je tvrdolinijaški pristup Mađarske koja gradi zid da bi spriječila ulazak izbjeglica u svoju zemlju.
Strah za opstanak Schengena
Šef Europske komisije Jean- Claude Juncker trebao bi u srijedu predstaviti prijedlog u kojem stoji da će Njemačka primiti više od 31 tisuću izbjeglica, Francuska 24, a Španjolska 15 tisuća, rekao je izvor iz EU za AFP.
“Ako nemamo ujedinjenu politiku, nijedan mehanizam neće funkcionirati, a to će nesumnjivo označiti kraj Schengena,” izjavio je francuski predsjednik Francois Hollande iskazujući bojazan za funkcioniranje Schengena, što podrazumijeva putovanje unutar europskih zemalja bez putovnice.
Šefica vanjskih poslova EU Federica Mogherini pozvala je sve Europske vođe da “donesu odluke koje su u skladu s onim što osjećaju,” aludirajući prije svega na ljudsku humanost i empatiju.
No, mađarski premijer Viktor Orban nepokolebljiv je. Mađarski parlament prošlog je tjedna izglasao niz zakona koji otežavaju ulazak i položaj izbjeglica u Mađarskoj. Srećom, Orbanov glas je u velikoj manjini. Zemlje van europskog kontinenta tako su se aktivno uključile i sudjeluju u naporima da pomognu izbjeglicama, Brazilska predsjednica Dilma Roussff obećala je da će Brazil dočekati Sirijce “otvorenih ruku,” a kanadska pokrajina Quebec primit će 3,650 izbjeglica ove godine.