U srijedu se održava summit koji bi mogao odrediti budućnost Europe, a ovo su pozicije zemalja o izbjegličkoj krizi
Raspravljat će se o krizi i financijskoj pomoći zemljama na Bliskom istoku
Hitan sastanak na vrhu europskih čelnika održat će se u srijedu u Bruxellesu na kojem bi se čelnici EU zemalja trebali dogovoriti oko raspodjele 160 tisuća izbjeglica. Šef Europskog parlamenta rekao je u ponedjeljak da očekuje od ministara unutarnjih poslova Europske unije da se slože oko dobrovoljne sheme raspoređivanja 160.000 migranata na njihovu sastanku u utorak.
“Bit će rasprava ali će na kraju doći do dogovora o raspodjeli 160.000 migranata”, rekao je Martin Schulz njemačkoj radio-televiziji Deutschlandfunk. Govorilo se o brojci od 120.000 podnositelja zahtjeva za azilom tijekom sljedeće dvije godine širom cijele EU, no porast broja migranata dovelo je do toga da su europski čelnici počeli govoriti od 160 tisuća. Čelnici EU očekuju kako će ministri unutarnjih poslova do srijede već imati dogovor oko obvezujućih izbjegličkih kvota, koji će onda lideri zemalja do kraja usuglasiti. Raspravljat će se i o financijskoj pomoći zemljama u sirijskom okruženju koje bi mogle pomoći riješiti izbjegličku krizu. Stav zemalja EU nije niti približno jedinstven, a u nastavku vam donosimo što o tome misle ključne države članice EU.
1. Njemačka
Najveće gospodarstvo EU i njemačka kancelarka Angela Merkel inicirali su održavanje ovog summita. “Izbjeglički problem može biti riješen samo na europskoj razini”, poručila je kancelarka Merkel na zajedničkoj konferenciji za tisak s austrijskim kancelarom Wernerom Faymannom u Berlinu. “Vrijeme nam istječe. Moramo djelovati brzo”, rekla je kancelarka. Rekla je i kako neće biti govora o raspodjeli izbjeglica, već je ta tema “u rukama ministara unutarnjih poslova”, nego o tome kako pomoći zemljama iz kojih dolazi najveći broj izbjeglica i to u “suradnji i dijalogu s Turskom”.
Angela Merkel zalaže se za izgradnju tzv. “Hotspotsa” u Grčkoj i Italiji odnosno mjesta gdje će izbjeglice biti primljene, registrirane, i onda raspoređene po zemljama članicama EU. Ekonomski migranti bili bi vraćeni nazad.
Europa mora podijeliti odgovornost za migrante, rekla je u nedjelju njemačka kancelarka, upozoravajući da njezina zemlja ne može primiti one koji su došli isključivo iz ekonomskih razloga. “Njemačka želi pomoći. Ali to nije izazov samo za Njemačku već za cijelu Europu”, rekla je Merkel na skupu sindikata. “Europa mora djelovati zajedno i preuzeti odgovornost, Njemačka ne može tu zadaću preuzeti sama”.
2. Francuska
Francuska se, isto kao i Njemačka, zalaže za obvezujuće kvote za prihvat izbjeglica. Francuski predsjednik Francois Hollande rekao je u nedjelju u Tangeru da nijedna europska zemlja ne može “biti izuzeta” od prihvata “izbjeglica koji imaju pravo na azil”, na tiskovnoj konferenciji kojom je zaključen njegov posjet Maroku.
U vezi s raspodjelom “izbjeglica s pravom na azil, ona mora vrijediti za sve europske zemlje, nijedna ne može biti izuzeta, u protivnom više ne pripadamo istoj zajednici utemeljenoj na istim vrijednostima i načelima”, rekao je Hollande.
Hollande je usto podsjetio da je “zajedno s (njemačkom) kancelarkom Angelom Merkel izrazio želju da taj mehanizam (raspodjele) bude obvezujući” ali neke zemlje “to ne žele”.
3. Hrvatska
Hrvatska je posljednjih dana pokazala kako se namjera nositi s izbjegličkom krizom. Nakon početnog plana registracije, Hrvatska je prešla na plan B, odnosno omogućila je izbjeglicama da nesmetano prijeđu kroz njen teritorij prema svojim konačnim destinacijama. Još i prije dolaska izbjegličkog vala u Hrvatsku, premijer Zoran Milanović rekao je kako će Hrvatska poštovati kvote prema kojima bi trebala primiti nešto više od 1000 izbjeglica.
Milanović je, navodno, odbio zahtjev Angele Merkel da zadrži izbjeglice na svom teritoriju, rekavši joj kako ljude ne mogu zadržati, niti ih mogu osnivati prihvatne centre u kojima bi ljudi ostajali protiv svoje volje.
3. Zemlje Višegradske skupine
Četiri zemlje Višegradske skupine, Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska imaju najtvrđi stav vezan uz izbjegličku krizu. Snažno se opiru prijedlozima Njemačke i Francuske o obvezujućim kvotama.
Očekuje se da će ministri vanjskih poslova Mađarske, Poljske, Slovačke i češke danas potvrditi svoje protivljenje njemačkom pozivu za ravnopravniju distribuciju izbjeglica i migranata. Tijekom vikenda na tisuće je izbjeglica nastavljalo prelaziti granice u južnoj i istočnoj Europi pokušavajući doći do Njemačke i skandinavskih zemalja.
Mađarski premijer Viktor Orban predstavlja se kao zaštitnik “kršćanske Europe”, te ima najtvrđi stav prema izbjeglicama. Premda je nedavno otvorio granice, zidovi, policija i vojska na granicama i dalje su njegov način rješavanja ove krize.
4. Bugarska i Rumunjska
Stav ove dvije zemlje nešto je tvrđi od onog vodećih zemalja EU, Njemačke i Francuske, no protive se i stavu zemalja Višegradske skupine. Potvrdila je to i kritika rumunjskog premijera Victora Ponte koji je na svom Facebooku napisao kako “barbarska žica, agresivni zakoni, zatvori i rješavanje neće riješiti problem”. Gostujući na rumunjskoj televiziji Ponta je rekao da js zgrožen mađarskim postupanjem prema izbjeglicama.
Ove dvije zemlje vjerojatno bi prihvatile obvezujuće kvote, ali bi zauzvrat tražile ulazak u Schengenski prostor.
5. Italija
Italija je zemlja kroz koju prolazi velik broj izbjeglica i time je jedna od najpogođenijih ovom velikom krizom. Talijanski premijer Matteo Renzi izjavio je kako se Italija osjeća pomalo napuštenom u svojim naporima da se nosi sa krizom. Pa ipak, Renzi je rekao i kako je ponosan na način kako su Austrija, Njemačka i druge europske zemlje dočekale izbjeglice.
Talijanski premijer drži kako sve zemlje moraju sudjelovati u prihvatu izbjeglica i kako to mora regulirati EU, a ne pojedine države. Italija se dakle zalaže za obvezujuće kvote, kao i Njemačka, Francuska i Austrija.
6. Velika Britanija
Od početka ove krize Velika Britanija držala se pomalo suzdržano, no čini se kako se mijenja i njihov stav, ali još uvijek u vrlo skromnim brojkama. Britanski premijer David Cameron rekao je kako će Velika Britanija primiti 20 tisuća izbjeglica kroz sljedećih pet godina.
Cameron je također pozvao zemlje EU da slijede britansko vodstvo u financiranju izbjegličkih kampova u zemljama susjednim Siriji.