Izgleda da je propao pokušaj EU da uvede embargo na rusku naftu. Razlog je, pogađate, Orban
Premda se Poljska najviše zalagala za embargo, premijer Morawiecki iznenađujuće je izrazio razumijevanje za Orbana
Kako stvari trenutno stoje, Europska unija neće donijeti šesti paket sankcija protiv Rusije te uvesti totalni embargo na uvoz ruske nafte. Naime, mađarski premijer Viktor Orbán zadao je novi teški udarac jedinstvu EU. Prvo je proglasio izvanredno stanje u zemlji, a potom je obavijestio predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela da Mađarska neće podržati uvođenje sankcija za uvoz ruske nafte.
„Razgovarati o paketu sankcija na razini čelnika EU u nedostatku konsenzusa bilo bi kontraproduktivno”, napisao je Orbán te dodao da bi „to samo pojačalo naše unutarnje podjele bez pružanja realne šanse za rješavanje razlika. Stoga predlažem da se o tomu ne raspravlja na sljedećem Europskom vijeću.”
Umjesto još snažnijeg udara na rusko gospodarstvo, pokazuje se da EU, ni kad je u pitanju tako krucijalna odluka, ne može djelovati jedinstveno. Stoga nije čudno da se francuski predsjednik Emmanuel Macron zalaže za to da se ukine pravo veta, da se odluke u EU više ne donose jednoglasno, već dvotrećinskom većinom. Neke zemlje, poput Hrvatske, odmah su se usprotivile takvom prijedlogu.
Uzaludno nagovaranje
Tjednima su najviši europski dužnosnici, uključujući predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i Emmanuela Macrona, nagovarali Orbana da promijeni stajalište, ali bez ikakvog uspjeha. Tako je propao pokušaj da se uvede šesti, do sada najstroži paket sankcija protiv Rusije.
Time je Viktor Orban puno pomogao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu s kojim je godinama održavao više nego prisne odnose. Bruxelles je želio spriječiti Moskvu i dalje zarađuje milijarde eura od članica EU koje i dalje kupuju rusku naftu, ali toj se namijeri ispriječila mađarska prijetnja vetom.
Što sve Orban traži?
Mađarska traži 18 milijardi eura kako bi rekonstruirala svoje naftovode i plinovode te rafineriju koja je prilagođena teškoj ruskoj nafti te ih tako pripremila za prijem i obradu lake arapske nafte. Nova ulaganja u naftnu ili plinsku infrastrukturu nikada se dugoročno neće isplatiti jer se EU opredijelila za smanjenje zagađenja okoliša od fosilnih goriva, upozorava Budimpešta.
Međutim Bruxelles je namijenio samo dvije milijarde eura Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj za ulaganja u novu infrastrukturu, ali je odlučio to kanalizirati kroz Instrument za oporavak i otpornost (RRF). Mađarska još nije sklopila dogovor s komisijom oko ponude za svoj udio u RRF-u, zbog zabrinutosti EU oko kršenja vladavine prava u Budimpešti.
Razmijevanje Poljske
Orbán je također upozorio da će predložene sankcije izazvati „ozbiljne probleme s opskrbom u Mađarskoj i potkopati njezine vitalne interese energetske sigurnosti, što će izazvati cjenovni šok u kućanstvima i gospodarstvu zemlje.“
Premda se nacionalističko konzervativna vlada Poljske najviše zalagala za potpuni embargo na uvoz ruske, nafte, poljski premijer Mateusz Morawiecki izjavio je da je razočaran, „ali da EU ne bi trebala maltretirati Budimpeštu.“
Budimpešta nije sama
Kazao je da bi se to pitanje moglo riješiti ako se EU pozabavi, kako je nazvao, legitimnom zabrinutošću Mađarske i drugih zemalja bez izlaza na more, zbog njihove ovisnosti o ruskoj nafti. To potvrđuje da Budimpešta zapravo nije usamljena unutar EU te da još neke zemlje, poput Slovačke, također traže da se najprije osiguraju mehanizmi koji će zaštiti zemlje koje su pretjerano ovisne u ruskoj nafti.
Orban je prošlog mjeseca osvojio četvrti uzastopni mandat te je najdugovječniji šef neke europske vlade, što mu je dodatno ojačalo poziciju da zauzme beskompromisni odnos spram Bruxellesa.