Izgleda da Milanović još nije poražen: sad i odvjetnice traže ukidanje članka koji blokira izbor šefa Vrhovnog suda

Odvjetnice Jadranka Sloković i Sandra Marković objasnile su zašto ta zakonska odredba nije u skladu s Ustavom

17.12.2015., Zagreb - Mario Mamic izasao je iz istraznog zatvora nakon sto je polozio jamcevinu od pet milijuna kuna. Njegov odvjetnik Cedo Prodanovic objasnio je da za jamcevinu nisu koristili ranije prihvacenu nekretninu jer je na nju netko u ime nogometasa Eduarda da Silve stavio zabiljezbu u zemljisnim knjigama. Mamic je obecao da ce se na slobodi pridrzavati odredjenih mjera opreza, medju kojima je i zabrana kontaktiranja sa svjedocima. Odvjetnica Jadranka Slokovic.  
Photo: Igor Kralj/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Ustavni sud dobio je, doznajemo, još jedan zahtjev za ocjenu ustavnosti Članka 44.a Zakona o sudovima zbog kojeg je zapeo izbor predsjednika Vrhovnog suda. Jučer je objavljena neslužbena informacija da Ustavni sud planira odbiti zahtjev kojeg je ranije podnio Dario Juričan. Sada Ustavnom sudu stiže novi zahtjev kojeg potpisuju poznate odvjetnice Jadranka Sloković i Sandra Marković.

U tom prijedlogu traže od Ustavnog suda RH da ukine sporni članak 44.a, jer smatraju da je njime Državno sudbeno vijeće (DSV) dobilo preširoke ovlasti u odnosu na ono što predviđa Ustav. Zbog te zakonske odredbe i njezinog različitog tumačenja izbor predsjednika Vrhovnog suda RH već je tjednima blokiran.

Predsjednik RH predlaže kandidate

Ističu kako Članak 119. stavak 2. Ustava daje predsjedniku isključivo ovlast da predlaže Saboru kandidate za predsjednika Vrhovnog suda. Naglašavaju kako se u toj ustavnoj odredbi, za razliku od nekih drugih, ne spominje da će se taj odabir regulirati zakonom.

“Dakle, predlaganje predsjednika Vrhovnog suda RH izvorna je ustavna nadležnost koja ničim nije ograničena”, naglašavaju odvjetnice te prilažu i raniju praksu Ustavnog suda.

Ustavni sud ranije nije imao dileme

Navode tako odluku Ustavnog suda iz 2000. kada nije dopustio proširenje ovlasti DSV-a koje su tada tražene. Zatim je u svojoj odluci donijetoj godinu kasnije utvrdio kako se izbor predsjednika Vrhovnog suda temelji isključivo na Ustavu.

Odvjetnice tvrde i da je Članak 44.a Zakona o sudovima suprotan i ustavnom načelu redovitog djelovanja državne vlasti, te ustavnom načelu demokracije i demokratskog političkog sustava. Svjesne su da je GRECO tražio transparentniji izbor predsjednika Vrhovnog suda RH, no smjernice te međunarodne organizacije koja nadzire borbu protiv korupcije ne mogu biti temelj za negiranje ovlasti iz Ustava RH.

I predsjednik i DSV su sada blokirani

Upozoravaju kako sporni zakonski članak nije razradio situaciju u kojoj javni poziv DSV-a za predsjednika Vrhovnog suda može biti poništen, niti koliko puta može biti ponovljen. To je upravo situacija u kojoj je trenutno Hrvatska, nakon što je predsjednik Sabora Gordan Jandroković vratio predsjedniku RH Zoranu Milanoviću prijedlog njegove kandidatkinje koja se, međutim, nije javila na javni poziv. Jandroković je Milanovića tražio da svoj prijedlog dopuni.

Tim potezom, stoji u najnovijem zahtjevu za ocjenom ustavnosti Članka 44.a Zakona o sudovima, predsjednik Sabora traži od Milanovića na napravi nešto nemoguće, jer to nije predviđeno baš ničim. Riječ je upozoravaju odvjetnice Sloković i Marković, o pravnom principu rimskog prava “Nitko ne može biti prisiljen na nemoguće”.

Osim toga ni Državno sudbeno vijeće nije u mogućnosti izvršiti zakonsku ulogu, a time predstavlja prepreku predsjedniku Republike u izvršavanju ustavne ovlasti predlaganja predsjednika Vrhovnog suda, naglašavaju među ostalim ugledne odvjetnice.