Izgledalo je bizarno, ali zapravo je krajnje opasno. Američki projektil u kineski balon označio je početak novog Hladnog rata

Amerikanci zamoljeni da ne pucaju puškama u balon

No, dok je lebdio američkim nebom prije nego što je oboren u subotu, balon je na trenutak osvijestio da ideja o prijetnji Kine SAD-u nije ni daleka, ni teoretska, ni neviđena, ni da će postati realna tek u dalekoj budućnosti. Istovremeno, na vidjelo je izašlo i da je u današnjoj polariziranoj Americi prva reakcija Washingtona pred prijetnjom bila upiranje prstom, a ne ujedinjenje, analizira CNN-ov novinar Stephen Collinson.

Ovo nije bio prvi put da su kineski baloni uletjeli u američki zračni prostor tijekom Bidenove ili Trumpove administracije. Vojni dužnosnici rekli su CNN-u da se ti događaji dosad nisu smatrali posebno ozbiljnom obavještajnom prijetnjom ili prijetnjom nacionalnoj sigurnosti.

No, njegovo podrugljivo višednevno putovanje od savezne države Montane sve do istočne obale SAD-a izazvalo je medijsku pomamu i uzbunu u Washingtonu. U trenutku koji je istovremeno bio geopolitički veliki ulog i velika farsa, Bijela kuća se trudila objasniti zašto nije odmah probušila balon, čim ga je uočila proteklog tjedna, dok su istovremeno lokalni dužnosnici u Južnoj Karolini upozoravali ljude da ne uzimaju stvari u vlastite ruke, odnosno da ne pucaju sami na kineskog uljeza svojim puškama.

Republikanci su sasvim očekivano napali Bidena

Sve je to ostavilo predsjednika Joea Bidena u vrlo ranjivom položaju, a otvorilo prostor njegovim republikanskim kritičarima. Balon se jednostavno nije mogao ignorirati, pogotovo jer je državni tajnik Antony Blinken baš trebao krenuti na službeni put u Peking, koji je brzo odgođen jer je izbila politička oluja. “Nismo smjeli dopustiti Narodnoj Republici Kini da se ruga našem zračnom prostoru”, rekao je u nedjelju čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell.

Dok je Peking u prvi mah, potpuno neuobičajeno za Kinu, izrazio “žaljenje” zbog upada, kako je tvrdio, “letjelice za praćenje vremena”, kritičari kineske vrhuške vide ovaj incident kao najnoviji primjer drske spremnosti komunističkog režima da ispoljava svoju moć izvan svoje regije, da pogazi uspostavljena pravila među nacijama, te kao još jedan dokaz agresivnog pokušaja širenja svog utjecaja i obavještajnih operacija diljem svijeta, koje su dosad obično ciljale tvrtke, sveučilišta i Amerikance kineskog porijekla, kao i druge tradicionalne mete.

Šansa za smanjenje napetosti je propuštena?

“SAD je jasno stavio do znanja da je ovo neprihvatljivo zadiranje u američki suverenitet”, rekao je ministar prometa Pete Buttigieg CNN-u nedjelju. Iako Kina ima mnoštvo špijunskih satelita usmjerenih prema SAD-u, kao što i Washington ima hrpu svojih kojima prati svog rivala, očigledna smjelost slanja balona u Ameriku izazvala je bijes u tamošnjim institucijama. Incident ima potencijal osloboditi političku, vojnu i diplomatsku silu obiju nacija, a iako se njome kratkoročno može upravljati, ovo pokazuje koliko će biti teško spriječiti rastuće rivalstvo da dosegne točku ključanja i izazove oružani sukob koji polako postaje jedna od najvećih prijetnji 21. stoljeća, smatra CNN-ov novinar.

Sve dok balon nije ušao u američki zračni prostor, postojala je mala šansa da u kratkom razdoblju neposredno nakon preuzimanja presedanskog trećeg mandata Xija Jinpinga na čelu Kine i sljedećih američkih izbora, dođe do hlađenja usijanih glava i popuštanja diplomatskih napetosti između Washingtona i Pekinga. CNN piše kako je ta šansa sada, možda, propuštena.

Zašto balon nije oboren čim je bio uočen?

Posljedice krize postavljaju pred Bidena teška pitanja i neželjeno su skretanje pozornosti s govora o stanju nacije koji će održati u noći s utorka na srijedu po hrvatskom vremenu, koji će praktički označiti početak nove predsjedničke kampanje. Republikanci su brzo opisali Bidena kao bespomoćnog, da ga je Kina lako zastrašila te da sporo brani američki teritorij.

Dok je takva kritika laka za galamdžije bez prave odgovornosti, politička bura može stvoriti opasno okruženje za budućnost kreiranja američke politike čiji bi cilj bio spriječiti sukob s Kinom.

Američka vojska mora objasniti zašto balon nije oboren prije nego što je preletio kontinentalni dio SAD-a, a incident prijeti otvaranjem napetosti između Pentagona i Bijele kuće, koja je pod napadom kritičara zbog postupanja s incidentom, kao i rasprave oko toga što učiniti sljedeći put.

Koja je uloga balona u kineskoj politici?

Neslavan kraj balona, koji je probušen projektilom ispaljenim iz američkog mlažnjaka, ne ide na ruku ni nestabilnoj kineskoj politici. Epilog incidenta predstavlja novu neugodnost za Xija, čije je učvršćivanje trećeg mandata bilo zasjenjeno pretvrdim pandemijskim lockdownom i prosvjedima protiv ekstremnih mjera, a sada je tu i velika kriza u odnosu sa Sjedinjenim Državama.

Postavlja se pitanje je li balon bio namjerna provokacija ili je doista bio pogreška. Jesu li jastrebovi u kineskoj vojsci nastojali osramotiti svoje državno rukovodstvo ili spriječiti pokušaje da se smanje tenzije sa SAD-om uoči Blinkenova posjeta?

Ova epizoda je podsjetnik da je vladajuća Komunistička partija Kine nemilosrdna i represivna, ali i da je politika velikih uloga podjednako podmukla u Pekingu kao i u Washingtonu. Kao i u SAD-u, zategnutost u odnosima s drugom stranom može dovesti do odluka koje uzrokuju eskalaciju, procjenjuje CNN-ov analitičar.

Biden postao laka meta za republikance

Bidenova odluka da ne obori balon sve dok ne doleti do Atlantika stvorila je laku priliku za republikance, koji ga žele prikazati kao slabića prije očekivane kandidature za drugi mandat. “Kao i obično kada je riječ o nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici, Bidenova administracija isprva je reagirala previše neodlučno, a zatim prekasno”, rekao je McConnell.

Republikanski senator iz Floride Marco Rubio opisao je incident kao očit izazov američkoj moći i sugerirao da je Bidenova “umjerena reakcija” potaknula pitanja bi li se suprotstavio gorim kineskim prijetnjama, primjerice kada na dnevni red dođe pitanje Tajvana. “Poruka svijetu ugrađena u ovu priču je da možete letjeti balonom iznad zračnog prostora Sjedinjenih Američkih Država, a mi nećemo učiniti ništa u vezi s tim da vas zaustavimo”, rekao je Rubio za CNN.

Republikanci zaboravili na balone iz Trumpova doba

Drugi republikanci, uključujući bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, navalili su na Bidena i administraciju nakon što balon nije odmah oboren, unatoč upozorenjima i objašnjenjima da bi njegova golema veličina mogla uzrokovati štetu ili usmrtiti nekoga na tlu. Senator iz Arkansasa Tom Cotton rekao je, na primjer, da je “ono što je počelo kao špijunski balon postalo probni balon koji testira snagu i odlučnost predsjednika Bidena, a nažalost, predsjednik je pao na tom testu.” Republikanci su, doduše, propustili primijetiti da je nekoliko kineskih balona Ameriku preletjelo, bez da ih je itko obarao, teritorij SAD-a za vrijeme Trumpove vladavine.

Dok su republikanci odavno poznati kao jastrebovi u vanjskoj politici, i mnogi demokrati također vide Kinu kao rastuću prijetnju, što će vjerojatno ojačati tvrdolinijašku scenu i time dodatno pridonijeti dodatnom udaljavanju Amerike od svoj azijskog suparnika.

Bidenova administracija suočila se s kritikama jer nije ranije javno priznala da balon lebdi nad Amerikom, ali teza da aktualni predsjednik podilazi Pekingu opovrgnuta je njegovom politikom, koja je ojačala tvrdi stav koji je zauzeo Trump. Bivši predsjednik isprva se umiljavao Xiju i pristao na neuspjeli trgovinski sporazum prije nego što se okrenuo protiv Pekinga kada je pandemija zaprijetila njegovoj kandidaturi za ponovni izbor, objašnjava CNN.

Biden nastoji produbiti veze s azijskim saveznicima

Biden je produbio veze SAD-a s azijskim saveznicima osmišljene da se suprotstave Kini, primjerice, osiguravajući prošireni pristup vojnim bazama na Filipinima. Njegova administracija postigla je i sporazum s Japanom o tamošnjem ofenzivnom kapacitetu američkih marinaca u bazi na Okinawi. Također je nastojao ojačati zapadni pristup proizvodnji poluvodiča, što se smatra još jednim udarom na Kinu.

Analitičar CNN-a nadalje preporučuje autokratima koji Bidena vide kao mekanog ili slabog da pogledaju prema Ukrajini u kojoj Amerika, kako navodi analitičar, vodi “proxy rat” protiv Rusije u najvećoj mobilizaciji Zapada od propasti SSSR-a na što su utrošene milijarde dolara. Ipak, političke posljedice incidenta s balonom vjerojatno će i dalje ometati Bidena, makar je teško zamisliti birače kojima bi baš ovaj incident predstavljao odlučujući faktor na predsjedničkim izborima 2024. godine.

Balon je najnoviji u nizu neočekivanih događaja za Bidena, nakon kontroverze oko pronalaska tajnih dokumenata u njegovoj kući u Delawareu i bivšem uredu. CNN piše kako se time Bidenu onemogućuje fokusiranje na isticanje pozitivnih postignuća u mandatu, kao što je snažan rast zaposlenosti, a teško mu je kampanju graditi i na ekstremizmu nove republikanske većine u Zastupničkom domu Kongresa.

Xijeva vlada ima i puno domaćih problema

Politička oluja mogla bi stvoriti uvjete u SAD-u koji će zakomplicirati napore da se spriječi opasan pad kinesko-američkih odnosa, što je zapravo bila izvorna svrha Blinkenova nesuđenog puta u Peking. Ako Biden dodatno eskalira američku reakciju na incident, nakon obaranja balona, mogao bi izazvati bijesnu protureakciju u Pekingu koja će tenzije učiniti još gorima.

Uoči Blinkenova posjeta bilo je znakova da Xijeva vlast, opterećena problemima kod kuće, želi barem ublažiti tenzije, nadovezujući se na sastanak kineskog čelnika s Bidenom na Baliju prošle godine. Bilo je čak i nagađanja da bi putovanje moglo dovesti do najave još jednog sastanka na vrhu između dvojice državnih čelnika ove godine. No, ako incident s balonom još više okrene američko javno mnijenje protiv Kine, Biden će imati još manje prostora za diplomaciju usmjerenu na usporavanje tempa prema sukobu.

McCarthyjev posjet Tajvanu dodatno će eskalirati situaciju

Dodatna komplikacija je mogući posjet Tajvanu predsjednika Zastupničkog doma Kongresa Kevina McCarthyja, nakon lanjskog posjeta njegove demokratske prethodnice Nancy Pelosi, koji se dogodio unatoč protivljenju Bijele kuće i izazvao je žestoku kinesku reakciju u vidu velikih pomorskih vježbi u blizini otoka.

Kina je već upozorila da bi takav posjet prekršio načelo “Jedne Kine” na kojem se temelje odnosi Washingtona i Pekinga. S obzirom na političku pometnju u Washingtonu, McCarthy, koji je u Kongresu upravo osnovao posebnu komisiju za ispitivanje, kako kaže, prijetnje od komunističke Kine, sada ima još veći poticaj da otputuje u Taipei unatoč trenutnim ekstremnim napetostima. “Mislim da mi Kina ne može reći gdje ću putovati, bilo kada, bilo gdje”, rekao je McCarthy nakon sastanka s Bidenom prošlog tjedna.

Prošle krize su spriječene, ali to je bila druga era

Postoji mnogo presedana koji svjedoče da su katastrofalni trenuci u američko-kineskim odnosima ipak uspijevali biti ublaženi. Tijekom rata na Kosovu 1999. godine, američke bombe pale su na kinesko veleposlanstvo u Beogradu, što je NATO opisao kao nesreću. Ipak, bombardiranje veleposlanstva izazvalo je erupciju bijesa u Kini.

Netom nakon što je predsjednik George W. Bush preuzeo dužnost, američki špijunski zrakoplov i kineski mlažnjak sudarili su se iznad Južnog kineskog mora. Kineski pilot je poginuo i bila je potrebna intenzivna diplomacija da se oslobodi američka posada koja je hitno sletjela na jedan kineski otok.

Ti su se incidenti, međutim, dogodili u drugo doba, kada je američka politika bila osmišljena da uvede Kinu u svjetsko gospodarstvo, kao konkurenta, ali ne i protivnika. Taj je proces propao nakon što je Kina izvela nacionalistički zaokret pod Xijem i kako su njezina moć i ambicije rasle golemom brzinom.

Američki i kineski ciljevi su sve više nespojivi

Dva desetljeća kasnije, ciljevi Pekinga se u Washingtonu sve više smatraju nespojivima s američkim nadama o promicanju demokracije, sustava međunarodnih odnosa temeljenih na pravilima i vlastite moći na Pacifiku.

Kada SAD govori o postavljanju “zaštitnih ograda” oko svog odnosa s Kinom i zaštiti vladavine prava koju podržava Zapad, Peking vjeruje da Amerika želi zaštititi vlastitu sudbinu velike sile. Kao što je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekla 31. siječnja: “Mi smo protiv definiranja cjelokupnih kinesko-američkih odnosa samo konkurencijom i korištenja konkurencije kao izgovora za obuzdavanje i potiskivanje drugih.”

Upravo to je, piše CNN, razlog zašto mnogi promatrači u obje zemlje smatraju da su SAD i Kina na neizbježnom putu prema međusobnom sudaru.