Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Između Njemačke i Francuske nije skroz idealno; sad su se jedva dogovorile oko Sjevernog toka 2

Francuska vlada nije htjela podržati nastavak gradnje plinovoda. Što to znači?

ZADNJA IZMJENA: velj. 10, 2019
Foto: AFP

Kad je prošli četvrtak francuska vlada objavila da će se na glasovanju u EU suprotstaviti nastavku gradnje plinovoda Sjeverni tok 2, u Berlinu je zavladala golema panika. Ne samo zbog toga što je ta najava zaprijetila uništiti projekt u koji su već uložene milijarde dolara nego i zbog toga što je došlo do prvog ozbiljnog, javnog političkog razdora između dva najvažnija i najsnažnija saveznika unutar Europske unije.

Iz Pariza su stigle informacije kako se francuska vlada protivi gradnji Sjevernog toka 2 jer se time povećava ovisnost o ruskom plinu, a osim toga želi zaštiti interese Poljske, Ukrajine i Slovačke koje su najveće protivnice tog projekta. Tom odlukom francuski predsjednik Emmanuel Macron stao je na stranu američkog predsjednika Donalda Trumpa koji već mjesecima bezuspješno pokušava prisiliti Berlin da odustane od daljnje gradnje tog plinovoda.

Francuska i Hrvatska protiv plinovoda

Francuska je najavila da će na glasovanju u petak u Bruxellesu poduprijeti prijedlog takozvane Plinske direktive EU-a da se uvedu nova puno stroža pravila za gradnju plinovoda kojih se moraju pridržavati ne samo članice EU nego i ostale europske države. Među ostalim predviđa se da plinovodi više ne bi mogli biti u vlasništvu kompanija koje proizvode i distribuiraju plin pa bi se time iz projekta Sjeverni tok 2 eliminirao ruski energetski div Gazprom koji je nositelj cijelog tog posla vrijednog više od 11 milijardi dolara.

Tim promjenama iz gradnje plinovoda također bi se izbacile sve ostale ruske tvrtke koje ne poštuju europske tržišne zakone kojih se moraju pridržavati kompanije zemalja članica EU. Takvi pooštreni kriteriji za gradnju plinovoda ne bi uništila samo Sjeverni tok 2 nego i sve druge plinovode u gradnji ili oni koji su u pripremi za dopremanje plina iz Rusije, Azerbajdžana, Kazahstana… Svi ti projekti, naime, postali bi ekonomski neisplativi.

Protiv gradnje plinovoda Sjeverni tok 2 uz Ukrajinu, Poljsku, Slovačku i što je najvažnije SAD, još su, tvrde u Bruxellesu, Velika Britanija, Danska, Irska, Švedska, Italija i Hrvatska. Procjenjuje se kako je Zagreb protiv tog plinovoda jer se njime ugrožava projekt plovećeg LNG terminala na Krku. No kako su među nositeljima posla njemački koncerni Uniper i Wintershall koji pripada njemačkom koncernu BASF, nizozemsko-britanski Shell, francuska energetska kompanija Engie i austrijski OMV, realizaciju tog projekta do sada nitko nije mogao spriječiti. Inače, taj projekt najzdušnije podržavaju Njemačka, Austrija i Nizozemska.

Dramatičan preokret u zadnji tren

Protivnici plinovoda uvjereni su da bi Ukrajina, kad bi prestao kroz nju transport ruskog plina za Europu, postala laka meta za ruske imperijalne ambicije, a istodobno bi Europu učinila dodatno ranjivom i ovisnom o njenom plinu. Desetak država članica EU tri četvrtine svojih energetskih potreba za zemnim plinom pokrivaju plinom iz Rusije pa ako im Moskva obustavi isporuku plina mogao bi im se dogoditi energetski kolaps. Upozorava se također da kupujući ruski plin, države članice EU indirektno financiraju ruske tvornice trolova i dezinformacija, koje su latentna prijetnja demokratskim institucijama u Europi i SAD-u. Za razliku od tih tvrdnji, njemačka kancelarka Angela Merkel ustraje na svojoj ocjeni kako je Sjeverni tok 2 “čisto ekonomski projekt” koji će osigurati jeftinije i pouzdanije opskrbe plinom.

Do sada je završeno oko 20 posto plinovoda Sjeverni tok 2 koji će biti dugačak 1.200 kilometara i koji će biti završen do 2020. kad bi trebao početi dolaziti ruski prirodni plin u Njemačku i zapadnu Europu. No, zahvaljujući dramatičnom preokretu koji se dogodio na pregovorima između četvrtka na petak, Njemačka i Francuska postigle su kompromis u posljednji trenutak kojim je spašen Sjeverni tok 2. Dogovoreno je da se gradnja i rad plinovoda nadziru iz “teritorija i teritorijalnog mora države članice u kojoj se nalazi prva točka međupovezivanja” čime je dato zeleno svjetlo za dovršetak kontroverznog plinovoda.

Sve gori odnosi Francuske i Njemačke

Unatoč postignutog dogovora sve upućuje da se produbljuje jaz između Njemačke i Francuske što može uzdrmati same temelje EU. Tako je, primjerice, francuski predsjednik Emmanuel Macron priopćio da neće doći na skoru Konferenciju o sigurnosti u Munchenu gdje je trebao nastupiti zajedno s Angelom Merkel. Pariz, naime više ne želi tolerirati činjenicu da se Berlin ne pridržava postignutih dogovora.

Tako, primjerice, nakon što su Nijemci i Francuzi potpisali pismo namjera o zajedničkoj proizvodnji zrakoplova i tenkova, posao je stao jer nema dogovora o uvjetima izvoza tog oružja. U nedavno potpisanom ugovoru o prijateljstvu u Aachenu dvije su se države obvezale na koordiniranu vanjsku i sigurnosnu politiku, kao i da će dogovarati zauzimanje istih stajališta kad se donose odluke u EU-a. No, u Parizu već neko vrijeme upozoravaju kako se Njemačka pridržava tog dogovora jedino kad to njoj odgovara.

Da je sve više nervoze i pukotina među najvećim članicama EU pokazuje i odluka francuske vlade da svog velesposlanika u Rimu povuče na konzultacije u Pariz. Na taj način reagirala je na sastanak koji je održan Montargisu, južno od Pariza, između zamjenika talijanskog premijera Luigija Di Maia i skupine aktivista poznatih kao žuti prsluci koji već tjednima protestiraju protiv predsjednika Emmanuela Macrona.

Nova Europa kroz francuske žute prsluke

Di Maio, koji je u Italiji na čelu desničarskog populističkog Pokreta Pet zvijezda, više puta javno je podržao prosvjednike protiv Macrona. U Montargisu Di Maio je čak najavio da se “nova Europa stvara upravo od francuskih žutih prsluka”. Francusko ministarstvo vanjskih poslova sastanak je osudilo kao “dodatnu i neprihvatljivu provokaciju” te je naredilo veleposlaniku da se vrati iz Rima. Svi ti sukobi posljedica su sve veće nervoze uoči skorih izbora za europski parlament.

Europske desničarsko populističke stranke pokušavaju koaliranjem srušiti dosadašnje vladajuće elite te izvesti desničarsku revoluciju u Europi. Kao što im je ranije zahvalna meta bila Angela Merkel, tako im je sada na nišanu francuski predsjednik Macron koji se, kao i njemačka kancelarka, zalaže za čvršće povezivanju zemalja EU.

Povjesničar Brendan Simms napisao je u New Statesmanu, kako dolazi novo razdoblje raskola u Europi, uspoređujući ga s reformacijom upozoravajući da se podjele ne zaoštravaju samo unutar država, nego i između njih što bi moglo dodatno ugroziti ne samo dosadašnji poredak nego i stabilnost i mir u Europi.

Mladen Pleše
Novinar
152 članka Više o autoru