Izvanredni izbori nisu realna opcija. Da policija zorom odvede još kojeg ministra, HDZ-ova većina je čvrsta

Samo potpuni raspad HDZ-a - koji se neće dogoditi - bi mogao izazvati izvanredne izbore

Izvanredni izbori u ovom trenutku, prije polovice mandata, nikako ne odgovaraju ni HDZ-u. Ovako uvjerljivu većinu, kakvu su osigurali na korona izborima 2020. godine, sasvim sigurno neće opet dobiti. Pritom, što bi ponudili biračima da im sad padne Vlada? Namještanje natječaja, ministre koje odvodi policija, zakočenu obnovu, pandemijski debakl?

Kriza u Vladi, dio koje je kriza u HDZ-u koju iz te stranke iz petnih žila pokušavaju minorizirati, počinje opako podsjećati na agoniju otprije skoro godinu dana. Na, dakle, kandidaturu Davora Filipovića za gradonačelnika Zagreba.

HDZ u toj utrci, realno, nije imamo nikakvih šansi. U stranci bi bili sasvim sretni i s obje ruke bi potpisali uvjerljivi poraz od Tomislava Tomaševića u drugom krugu, samo da su ga se nekako uspjeli domoći (nisu, Filipović je završio vrlo dobar, četvrti u prvom krugu). No, kampanja koju je vodio Filipović ostala je zapamćena po njegovim nevjerojatnim istupima (primjerice, da su se Škoro i Škare Ožbolt kandidirali da pomognu – Tomaševiću) i obećanjima (hitna gradnja tvornice za cjepivo protiv koronavirusa i raka u Zagrebu). Ukratko, umjesto očekivanog, relativno bolnog, ali kratkotrajnog poraza, HDZ je zbog Filipovića u Zagrebu ipak pretrpio i nešto veću štetu.

Vrhunski tjedan

Vrlo slične stvari se, dakle, zbivaju i u trenutcima dok Andrej Plenković, nakon sad već cijelog niza bolnih udaraca (udar na Ćorića, hapšenje Horvata, problemi za Miloševića i Aladrovića, te veto na Čuraja) pokušava udahnuti i ostati za kormilom do kraja mandata. Dok se, dakle, u Banskim dvorima duma o tome s kim zamijeniti Horvata i treba li ići u širu rekonstrukciju Vlade, dio stranačkih ljudi na potpuno filipovićevski način u javnosti pokušavaju obraniti boje i čast stranke.

Posebno se tu istakla ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i to sad već u dva nadrealna javna nastupa. Prvo je, tri dana nakon što je Telegram objavio svjedočenje bivšeg prvog suradnika ministra Tomislava Ćorića kojim ga je ozbiljno inkriminirao, sve objasnila: “Ljudi mogu biti sretni što smo mi na vlasti, a ne šarlatani iz oporbe”.

Dan poslije, uhićen je ministar Darko Horvat, u istrazi koja je obuhvatila potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića i čiji jedan krak, zasad još neslužbeno, kači i ministra Josipa Aladrovića. Što bi rekao Davor Filipović – da, stvarno je to rekao – Vlada je imala “vrhunski tjedan”.

Sudar sa zidom stvarnosti

No, Obuljen Koržinek nije klonula duhom. Iako su rezultati u dvije najveće nepogode koje su zadesile Hrvatsku sramotni (pandemija) ili nepostojeći (obnova od potresa), ministrica kulture je danas svečano ustvrdila kako Vlada u ovom trenutku za Hrvatsku radi dobar posao – ispunjava predizborne programe i ciljeve te brzo i efikasno reagira na sve krize.

Pa se ostrvila na oporbu, jer da otkad to se SDP, Možemo i Most odjednom u svemu slažu, neka se zamisle kako bi prošli na izvanrednim izborima i savjetovala ih kako bi mogli formirati zajedničku stranku. Ukratko, ministrica su punom brzinom, s nogom na gasu i borbenim pokličem – još jednom u samo nekoliko dana razmaka, sudarila sa zidom stvarnosti.

Oporba se slaže samo u jednom

Naime, lijevo-liberalna oporba, u koju, uz ostale, spadaju SDP i Možemo je upravo dan prije ministričinog istupa ritualno i javno otpilila Most – zatraživši bez stranke Bože Petrova izvanredne izbore, otvoreno se prepucavajući s Mostom. U isto vrijeme je, pak, Most sam pokrenuo skupljanje potpisa za opoziv Vlade, a Nikola Grmoja pričao kako se SDP, zapravo, boji raspuštanja Sabora.

Ukratko, rov je očito iskopan, vatra se razmjenjuje, a ministrica Obuljen Koržinek o svemu tome nema blaženog pojma. Lijevo-liberalna oporba i Most se, suštinski, slažu u jednoj jedinoj stvari – da je HDZ-ova vlast beznadno potrošena i da mora otići.

Sjeta i fotografije Sabora

To se, međutim, neće dogoditi. Čak i u najgorem slučaju, da policija zorom odvede još kojeg ministra, parlamentarna većina je jednako čvrsta koliko i prestravljena od mogućnosti da se liši saborske sigurnosti do kasnog ljeta daleke 2024. godine. Ne računajući manjince (makar se i pozicija SDSS-a sve manje čini nedodirljivom), svima ostalima (HNS, HSLS, Reformisti, HDS…) prijeti ozbiljna opasnost da bi Sabor uglavnom mogli vidjeti sa sjetom, na fotografijama.

Izvanredni izbori u ovom trenutku, prije polovice mandata, nikako ne odgovaraju ni HDZ-u. Ovako uvjerljivu većinu, kakvu su osigurali na korona izborima 2020. godine, sasvim sigurno neće opet dobiti. Pritom, što bi ponudili biračima da im sad padne Vlada? Namještanje natječaja, ministre koje odvodi policija, zakočenu obnovu, pandemijski debakl?

Potpuni kraval u HDZ-u – teško zamisliv

Izbora, ukratko, može biti samo ukoliko bi se unutar HDZ-a dogodio kraval i lom veće magnitude od onog iz 2016. godine, kad su srušili koalicijsku Vladu s Mostom, a Tomislav Karamarko se izgubio u saborskom prebrojavanju i preslagivanju. No, to je skoro nezamislivo. Čak i da dođe do novih policijskih akcija i/li otvorenih sukoba unutar HDZ-a koji bi iz igre u potpunosti isključili Andreja Plenkovića, lako je zamislivo da bi u Saboru prošao novi HDZ-ov premijer i u predstojećih skoro punih trideset mjeseci mandata krenuo novi početak još jednom rifrešane “stožerne hrvatske stranke”.

Koliko će, pak, na ovaj ili onaj način (i opseg) rekonstruirana Vlada HDZ-a, s Plenkovićem na čelu ili bez njega, uspjeti održati ovu stranku iznad površine prijetećeg izbornog potopa (kad god izbori bili) – drugo je pitanje. Filipovićevske ludorije kakve se daju čuti posljednjih dana od silom prilika isturenih stranačkih aktera u tome im svakako neće pomoći.