Je li se država izvukla od odgovornosti za užasne poplave u Gunji i Rajevom selu? Prema najnovijoj presudi, čini se da je
Visoki trgovački sud RH kaže da se radilo o višoj sili za koju država nije odgovorna
Je li se država izvukla od odgovornosti za užasne poplave u Gunji i Rajevom selu 2014. godine? To pitanje opravdano se postavlja nakon recentne pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda RH kojom je odbijena žalba tvrtke Seges iz Županje koja je tužila Republiku Hrvatsku zbog štete pretrpljene u toj poplavi.
Tvrdili su da nasip na Savi kod Gunje i Rajevog sela nije bio dobro rekonstruiran pa je došlo do pucanja. Sud u pravomoćnoj presudi sad kaže kako se ništa nije moglo učiniti jer je u pitanju bila stoljetno visoka voda, viša sila za koju država nije odgovorna.
Što nakon ove sudske odluke?
Može li se pravomoćna presuda pokušati srušiti? Evenutalno na Vrhovnom ili Ustavnom sudu, no u ovom trenutku ona je vrijedeća i tvrtki iz Županje država ne mora platiti odštetu. Nakon pucanja nasipa u Rajevom selu i Račinovcima, Segesu je poplava uništila dio proizvodnje, a šteta je procijenjena na 433 tisuće kuna.
Iako je Trgovački sud u Osijeku u nekoliko ranijih slučajeva zaključio kako postoji odgovornost države, jer prema mišljenju vještaka nasip nije bio adekvatno održavan, taj isti sud u postupku Segesa protiv Republike Hrvatske donio je drugačiju presudu i oslobodio državu odgovornosti.
Analiza međunarodnih stručnjaka
Zanimljivo je da su na početku u nekoliko postupaka sudovi dosudili milijunske odštete temeljeći svoje odluke na zaključku Povjerenstva što ga je nakon poplave osnovalo Ministarstvo poljoprivrede. U njemu su bili austrijski profesor emeritus Heinz Brandl i njegov kolega Wei Wu, nizozemski stručnjak Klas Jan Douben, hrvatski profesori Goran Getvaj i Franjo Verić, slovenski stručnjak Janko Logar te profesor Laslo Nagy.
Oni su potvrdili da je u svibnju 2014. vodostaj Save bio ekstremno visok. Razina vode bila je daleko iznad normativnog hidrauličkog opterećenja mjerenog u posljednih 900 godina. Rekonstrukcija nasipa čak je bila provedena u skladu s pravilima, ali, istaknuli su, mjere ublažavanja potencijalnog hidrauličkog sloma podzemlja nisu definirane.
Nije spriječeno pucanje nasipa?
Detaljno su opisali kako, prema raspoloživoj dokumentaciji, nije bilo podataka o projektu i popratnim kriterijima za integrirani sustav nasipa koji obuhvaća i tijelo nasipa i podzemno tlo. Nije bilo baš nikakvih ispitivanja hidrauličkog opterećenja nasipa iznad normativnih razina.
Do pucanja nasipa, ocijenili su, došlo je zbog nepovoljnog sastava tla ispod nasipa, no nadležna tijela nisu provela potrebna ispitivanja ni utvrdila da se ispod nadzemnog dijela nasipa nalazi tanak pokrovni sloj gline ispod kojeg su vrlo propusni slojevi pijeska ili šljunka, što uzrokuje hidrauličku nestabilnost nasipa te u konačnici njegovo rušenje.
Nalaz koji nije bio relevantan za sud
Taj dio nalaza za Trgovački sud u Osijeku u postupku Segesa protiv države nije bio relevantan, a sada ga, očito nije prihvatio ni Visoki trgovački sud RH. Potvrdilo je to Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru objavivši da je odbijena žalba županjske firme i da je potvrđen stav da se u slučaju poplave u Gunji i Rajevom selu radilo o višoj sili.
Indikativno je da u slučaju odštete što ju država mora platiti obitelji gospođe koje je u poplavi poginula već dvije godine nije odlučeno o žalbi koju su podnijeli predstavnici Republike Hrvatske. U međuvremenu je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku odbacilo 2.467 kaznenih prijava koje su podnijeli ljudi kojima je imovina tada stradala.