Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Je li Vladin spektakularni projekt Slavonija stvarno samo PR trik? Evo par crtica zbog kojih je teško misliti drugo

Koliko je novca prikupljeno, kako se biraju projekti i još nekoliko zgodnih detalja

ZADNJA IZMJENA: srp 27, 2019

I prije nego što je postao predsjednik Vlade, Andrej Plenković volio se hvaliti ‘projektom Slavonija’. “Imamo projekt Slavonija i znamo gdje trebamo stisnuti gas da bi Slavonija bila među najrazvijenijim regijama Europske unije”, poručio je Plenković na predizbornom skupu u Osijeku netom prije parlamentarnih izbora 2016. godine.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u međuvremenu je postao jedan od najrazvikanijih projekata Plenkovićeve Vlade. U okviru njega, Vlada želi osigurati 2,5 milijarde eura iz europskih fondova “isključivo za projekte na području pet slavonskih županija”. Ispalo je, međutim, da je “isključivo” fleksibilniji pojam nego što biste na prvu mogli zaključiti.

Kako se popunjava lista?

Telegram je prošlog tjedna otkrio da je među stotinama projekata i obnova jednog hotela na Rabu. Novac je dobila tvrtka iz Pleternice, ali mjesto realizacije projekta – otok Rab – nema baš nikakve veze sa Slavonijom, Baranjom ili Srijemom. Nije to jedini primjer, na popisu su još tri projekta koja se zapravo ne realiziraju na području pet slavonskih županija. “Isključivo” je, dakle, fleksibilan pojam.

Kako se to dogodilo? Pa Vlada jednostavno na listu stavlja sve projekte ako je sjedište korisnika i lokacija provedbe na području barem jedne od pet slavonskih županija. Posebnih natječaja u kojima bi unaprijed bilo propisano da su dio Projekta Slavonija praktički i nema. Izuzetak je tek nekoliko javnih poziva raspisanih u okviru provedbe Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem. Ali, gro europskog novca, koji se dijeli na natječajima, raspodjeljuje se projektima iz cijele Hrvatske – pa kad i ako upadne neki slavonski, eto ga na popisu.

Stari projekti, bolja statistika

Ova, nazovimo je, kreativnost u sastavljaju popisa, koja nekad završi tako da na listu dospije projekt s mora – ali ne Panonskog – nije jedina boljka projekta koji Vlada neumorno promovira. Na samom početku njegove provedbe, na poprilično iznenađenje medija i oporbe, na popisu su se našli projekti koji su u realizaciju krenuli puno prije nego što je Plenković ušao u Banske dvore.

Saborski zastupnik Tomislav Panenić čudio se prije dvije godine kako se na listi nalaze projekti za koje su natječaji otvarani, kako je tvrdio, za vrijeme vlade Zorana Milanovića ili Tihomira Oreškovića. A projekt Slavonija službeno postoji od listopada 2016., kada je Vladu preuzeo Plenković.

Premijer mu je tada lijepo objasnio da to zapravo nije bitno i da projekti, „započeli oni sutra, prije dva dana, prije tri godine, pet godina” traju dulje vremensko razdoblje. Ali bila je bitna statistika, a ona je fino podebljana.

Koliko je novca stiglo u Slavoniju

No, ne ide ni statistika baš uvijek u korist Vladinom omiljenom projektu. Iz Banskih dvora vole se pohvaliti stopom ugovorenosti za područje pet slavonskih županija. Trenutno je ona na 55,57 posto sredstava. Od planiranih 18,7 milijardi kuna, ugovoreno je oko 10,4 milijarde.

Nije to mali postotak. Ali u cijeloj Hrvatskoj, prema podacima sa službenih Vladinih stranica, iz europskih fondova ugovoreno je 70 posto raspoloživog novca. Kad se iz te računice sasvim izbace slavonski projekti, stopa ugovorenosti u ostatku zemlje pada na oko 57 posto.

A koliko je uopće novca iz projekta Slavonija stiglo u Slavoniju? Koliko je, dakle, dosad isplaćeno krajnjim korisnicima? U Ministarstvu kažu nešto više od četiri milijarde kuna. To je “21,85 posto planiranog iznosa”. Na razini cijele Hrvatske? Pa, 24,8 posto. Ispada, dakle, da i ostatak države, koji nema posebno posvećen Vladin projekt, grabi u najmanju ruku jednakom brzinom.

Budućnost zavičaja – u inozemstvu

U travnju 2017. godine Vlada je izvijestila o prvoj sjednici Savjeta za praćenje projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Savjet će, pisali su tada iz Vlade, pomagati Slavoniji, među ostalim i u pogledu “zaustavljanja iseljavanja stanovništva radi izgradnje budućnosti svoga zavičaja”.

Državni zavod za statistiku ovoga je tjedna objavio nove podatke o doseljavanju i iseljavanju iz Hrvatske i unutar Hrvatske. Pet slavonskih županija je i dalje pri vrhu po negativnom saldu ukupne migracije – lani je više ljudi iz njih otišlo (u inozemstvo ili druge županije), nego što ih je doselilo.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
112 članka Više o autoru
Više s weba