Iz projekta za spas Slavonije profitirali su HDZ-ovi tajkuni. Istu stvar sad guraju u Lici, Banovini i Zagori
U izbornom programu obećavaju pokretanje projekta Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar
Tjedan dana pred parlamentarne izbore 2016. godine, s predizbornog skupa u Osijeku predsjednik HDZ-a Andrej Plenković tvrdio je da njegova stranka zna kako pomoći razvoju Slavonije. “Imamo projekt Slavonija i znamo gdje trebamo stisnuti gas da bi Slavonija bila među najrazvijenijim regijama Europske unije”, uvjeravao je Plenković stranačke simpatizere.
Naredne četiri godine, Plenković i njegovi suradnici u raznim su prilikama mahali projektom Slavonija – punim nazivom Projekt Slavonija, Baranja i Srijem – kao ultimativnim dokazom da je HDZ-ova Vlada (navodno) uspjela usmjeriti milijarde kuna u taj dio Hrvatske. Sada, kada smo pred novim parlamentarnim izborima, HDZ ima novu ideju: slavonski recept preslikati na drugi dio zemlje.
Stara ideja, novi projekt
HDZ je u srijedu službeno predstavio izborni program čiji su detalji već zabavili, pa i zaprepastili dio javnosti. Među deset prioriteta u idućem mandatu – koji žele osvojiti 5. srpnja – vladajuća stranka najavljuje pokretanje novog projekta koji je osmišljen po uzoru na razvikani Projekt Slavonija. Samo se za njega, zasad, predviđa osjetno manje novca.
“Pokrenut ćemo Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski Kotar vrijedan 2 milijarde kuna, te dodatno ojačati naš Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, kao i razvoj otoka”, piše u programu HDZ-a. Novi projekt bi, po tome, bio devet puta ‘lakši’ od projekta Slavonija jer je kroz ovaj potonji Plenkovićeva Vlada obećavala usmjeriti u slavonske županije više od 18 milijardi kuna iz EU fondova.
Čudesa Projekta Slavonija
U objavljenom dokumentu nema detalja kako bi novi projekt funkcionirao – primjerice, bi li te dvije milijarde kuna HDZ htio povući iz europske blagajne ili se radi o ulaganju iz državnog proračuna. Dok ti detalji ne budu poznati, ostaje nam samo usporedba s projektom Slavonija, koji je očita inspiracija novog HDZ-ovog obećanja i kojeg su zadnje četiri godine pratile nelogičnosti i dvojbe.
Telegram je, podsjetimo, otkrio da je među slavonske projekte uvrštena obnova hotela na Rabu; zatim da zapravo ne postoje natječaji u kojima bi unaprijed bilo propisano da su dio Projekta Slavonija, nego da na popis realiziranih investicija ulazi sve što je napravljeno na području pet slavonskih županija. U medijima se i ranije upozoravalo da su na listi projekata neki koji su započeli u vrijeme prijašnjih vlada Zorana Milanovića i Tima Oreškovića.
Tajming zvuči poznato
Ni stopa ugovorenosti EU fondova nije išla u prilog Vladinoj tezi o posebnoj uspješnosti omiljenog projekta Banskih dvora. Pokazalo se da to što Vlada gura zaseban projekt, baš i nema vidljivog učinka na brzinu trošenja novca. Ni ovoga tjedna, kad smo pogledali na službene stranice koje vode statistiku EU fondova, rezultat nije spektakularan, dapače: po zadnjim dostupnim podacima (do 31. ožujka), u okviru projekta Slavonija bilo je ugovoreno 66,55 posto planiranih sredstava. U istom trenutku u Hrvatskoj u cjelini stopa ugovorenosti EU fondova bila je osjetno viša, skoro 90 posto.
Možda Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar bude drugačiji; detalji, kako smo napomenuli, nisu poznati. Ali zato poznato zvuči njegov predizborni tajming koji zasigurno nije slučajan. Kao, uostalom, ni onaj prije četiri godine u Osijeku.