Jesu li Hrvati najsretniji ljudi u Europi? Zbog rasta cijena održano 12.500 prosvjeda, samo u Hrvatskoj - ništa
Hrvatski građani jednako su zabrinuti kao Francuzi i Nijemci. No, tamo se prosvjeduje neusporedivo češće i masovnije
Francuzi su opet na ulicama. Sindikati i oporba žele natjerati francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da odustane od mirovinske reforme prema kojoj bi Francuzi morali raditi dulje. Umjesto sa 62, u mirovinu bi ubuduće mogli sa 64 godine. To je još uvijek niža zakonska granica nego u drugim velikim europskim gospodarstvima, poput Francuskoj susjedne Njemačke ili Španjolske. Ali ljudi su nezadovoljni i ponovno prosvjeduju.
Za Francusku ništa novo: samo tijekom rujna i listopada prošle godine diljem Francuske održano je barem 265 prosvjeda zbog rastućih cijena energije i životnih troškova općenito, od manjih demonstracija do velikih okupljanja s više desetaka tisuća prosvjednika. Nakon što je prošle jeseni eskalirao višetjedni štrajk rafinerija, koji je izazvao nestašice goriva, uključili su se i učitelji, medicinari i ostali, nezadovoljni visokom inflacijom i padom životnog standarda.
Sto prosvjeda u danu
U samo jednom danu, 18. listopada 2022., u organizaciji francuskih sindikata – koji su poznati po svojoj mobilizacijskoj moći – održano je 106 prosvjednih okupljanja u različitim dijelovima zemlje, a najveće demonstracije bile su u Parizu. Po broju prosvjeda i štrajkova zbog rastućih cijena hrane i energije Francuska je lani bila u top deset zemalja u svijetu, skupa s Njemačkom, Italijom i Španjolskom.
Svojevrsnu rang listu sastavili su autori međunarodnog istraživanja koje analizira prosvjede u 2022., one potaknute isključivo rastućim troškovima hrane i energije: gdje su se održavali, koliko često, tko je prosvjedovao, zbog čega točno se prosvjedovalo, neka su od pitanja na koja u svome radu odgovaraju Naomi Hossain i Jeffrey Hallock. Pokrili su razdoblje od studenog 2021. do studenog prošle godine.
Globalni fenomen
U tom je razdoblju došlo do golemog vala prosvjeda na globalnoj razini zbog cijena ili dostupnosti hrane i energenata, kao i rastućih troškova života – zabilježeno je više od 12.500 prosvjeda, u 148 zemalja svijeta koje žive pod različitim političkim režimima i nisu sve jednako razvijene niti bogate. To sugerira, ocjenjuju autori, da su strahovi zbog rastućih životnih troškova ili nestašica osnovnih roba doista bili globalni fenomen.
Europa, pogotovo zapadna Europa, bila je treća regija u svijetu po učestalosti prosvjeda u prošloj godini, pokazala je studija, a najviše ih je bilo u ožujku (netom nakon ruske invazije na Ukrajinu) i listopadu (nakon što su prestale vrijediti neke antikrizne mjere i počela je sezona grijanja).
Prednjačile su zemlje poput Francuske i Njemačke: Francuzi su u dva jesenska mjeseca izašli na ulice 265 puta, dok je u Njemačkoj bilo 395 takvih prosvjeda. Pritom, neka okupljanja nisu uključena u analizu – na primjer, ako se demonstriralo protiv fosilnih goriva, to nije uzeto u obzir, već samo ako je motiv bio nestašica goriva, rast cijena i slično.
Hrvatska uz Švicarsku
Na karti koja prikazuje raširenost i učestalost protesta zbog cijena i troškova života, četiri države zapadne Europe se crvene; uz Francusku i Njemačku, tu su još Italija i Španjolska. Češće se demonstriralo i u, primjerice, Grčkoj, a znatno manje u srednjoj i istočnoj Europi. Hrvatska je, pak, među državama koje su u promatranom razdoblju imale najmanje ovakvih uličnih iskaza javnog nezadovoljstva zbog sve skupljeg života.
Dapače, Hrvatska je u maloj skupini zemalja, uz susjednu Sloveniju i Mađarsku, te neke bogatije europske države poput Švedske i Švicarske, s manje od deset prosvjeda u prošloj godini. Studija ne daje izravan odgovor na pitanje zbog čega je to tako; među europskim zemljama autori su posebno analizirali samo Francusku i Njemačku.
Jednako zabrinuti
Hrvatsku, dakako, nije zaobišao globalni fenomen o kojem je ovdje riječ, osjećaj neizvjesnosti i zebnje zbog rastućih cijena. Čak 91 posto građana zabrinuto je zbog rastućih cijena hrane i energije, potvrdilo je nedavno veliko europsko istraživanje provedeno u svim zemljama članicama Europske unije. Hrvatski građani, dakle, u potpunosti dijele tu zabrinutost s građanima drugih članica, uključujući Francuze i Nijemce.
Iako je hrvatska Vlada donijela antikrizne mjere kako bi pomogla ljudima prevladati razdoblje visokih cijena, građani nisu pretjerano impresionirani: isto istraživanje pokazalo je da 72 posto anketiranih nije zadovoljno dosadašnjim mjerama Vlade. U Njemačkoj i Francuskoj je, pak, manje ljudi nezadovoljno mjerama koje su donijele njihove vlasti. Pa ipak, eto, protestiraju neusporedivo češće i masovnije.