Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Jesu li Rusi zbilja utjecali na referendum o Brexitu? Telegramova analitičarka izvlači najbitnije o aferi koja trese Britaniju

Johnson je pod sve većim pritiskom da objavi izvješće o mogućem ruskom utjecaju na referendumske rezultate 2016. godine

ZADNJA IZMJENA: stu 18, 2019
Foto: AFP

Je li Rusija imala prste u odluci Britanaca da napuste Europsku uniju? Pitanje mogućeg ruskog utjecaja na britanski referendum o EU, održan još u lipnju 2016. godine, ponovno zaokuplja britansku javnosti i progoni premijera Borisa Johnsona u jeku kampanje za izvanredne izbore.

Ti se izbori uvelike smatraju svojevrsnim drugim referendumom o Brexitu. Onaj prvi, pravi, završio je tijesno u korist izlaska iz Unije. No, britanska politička scena otad je praktički paralizirana dvojbama oko Brexita: kako ga provesti i kad, pa čak i treba li ga uopće biti.

Izbori kao referendum

Želeći izvesti Britaniju iz EU-a pod svojim uvjetima, Johnson je jedva isposlovao izvanredne izbore koji će se održati 12. prosinca. Odluka birača kome dati većinu – torijevcima koji obećavaju Brexit, laburistima koji nude nove pregovore s EU-om i referendum ili onima koji žele stopirati Brexit – usmjerit će i odluku o tome kako će i kada zemlja izaći iz Europske unije.

No, ako se ti izbori smatraju i izjašnjavanjem o Brexitu, onda je jedino logično da bi Britanci, prije izlaska na birališta, morali znati je li referendum otprije tri godine bio pod ruskim utjecajem. A upravo im je tu informaciju Johnsonova vlada odlučila uskratiti.

Clinton: Sramotna odluka

Međustranački parlamentarni odbor za obavještajna i sigurnosna pitanja 18 mjeseci se bavio ovom osjetljivom temom, da bi sredinom listopada predali izvješće vladi, očekujući da bude odmah objavljeno. Zastupnici u odboru očito su smatrali da su njihovi nalazi dovoljno bitni da bi britanski birači morali s njima biti upoznati prije nego u prosincu ponovno izađu na izbore. Johnson se, međutim, nije složio.

Njegova je vlada odgodila objavu izvješća do iza izbora, izlažući se oštrim kritikama, uključujući i s druge strane Atlantika, gdje već imaju gorkog iskustva s istragama o mogućem ruskom uplitanju u izborni proces. „Neobjašnjivo je i sramotno” što britanska vlada još nije objavila izvještaj, izjavila je prije nekoliko dana za BBC Hillary Clinton, bivša američka predsjednička kandidatkinja.

Što piše u izvješću?

Pritisak na Downing Street dodatno je pojačan nakon što je londonski Sunday Times ovoga vikenda objavio dijelove zasad tajnog izvješća. Prema njihovim informacijama, rusko uplitanje moglo je imati učinka na referendumsku odluku, ali taj učinak nije moguće izmjeriti: parlamentarni odbor, dakle, nije uspio utvrditi jesu li ruske aktivnosti utjecale na ishod glasovanja u lipnju 2016. godine. Isti je list već prije objavio da se u izvješću spominje devet bogatih ruskih biznismena koji su bili donatori Konzervativne stranke.

I prije Timesove objave, Johnson je očekivano odbacio bilo kakvu umješanost Moskve u rezultat referenduma na kojem je, usput rečeno, upravo aktualni britanski premijer srčano agitirao za izlazak Britanije iz EU-a. Nema nikakvih dokaza o uplitanju Rusije u politiku Ujedinjenog Kraljevstva, uvjeravao je nedavno Johnson u razgovoru za BBC.

Johnson pod paljbom

Ali konkretan dokaz da „nema dokaza” zapravo ne daje: konkretni dokaz bila bi, dakako, objava izvješća. No, Downing Street blokira njegovo publiciranje, izlažući se ozbiljnim kritikama i podgrijavajući argumente onih koji su uvjereni da moraju postojati ozbiljni razlozi što se premijer, uoči izbora, upustio u tako riskantan potez.

Zaista ne zvuči logično: Britanija je usred ionako zapaljive predizborne kampanje, britanska javnost duboko je podijeljena oko Brexita, a Johnson otvara bokove za oštre napade kritičara, pravdajući odgodu objave izvješća nekakvim sigurnosno-birokratskim procedurama koje mora proći svaki takav dokument, ali koje su za širu javnost – onu koja u prosincu izlazi na izbore – krajnje neopipljive.

Farageove optužbe

Mogući ruski utjecaj na britanske demokratske procese nije jedini problem za Johnsonove izborne šanse. U zapletu koji više podsjeća na hrvatske političke prilike, šef Stranke Brexit Nigel Farage – koji je još nedavno Johnsonu nudio predizbornu suradnju – sada proziva torijevce za političku “korupciju”. Skandal je izbio nakon što je Farage ustvrdio da su konzervativci nudili članovima njegove stranke razne poticaje da se ne kandidiraju na predstojećim izborima.

Britanski izbori provode se prema većinskom sustavu, mandat osvaja onaj tko u izbornom okrugu osvoji relativnu većinu. Zbog toga postoji opasnost da se u okruzima gdje se natječu i torijevci i “farageovci”, glasovi birača koji žele izlazak Britanije iz EU-a podijele između te dvije političke opcije i tako smanje šanse Johnsonovim ljudima.

“To su gluposti”

Farageova stranka stoga je odlučila da se njihovi kandidati neće natjecati za 317 mjesta na kojima su konzervativci pobijedili na izborima 2017. godine. U tim izbornim okruzima, dakle, torijevci se neće morati natjecati s „farageovcima” za glasove birača koji žele Brexit. No, riječ je o jednostranom paktu na koji Johnson nije pristao – tu je predizbornu suradnju, ako je se uopće tako može nazvati, Farage sam osmislio i proveo.

Političko kvazisavezništvo s Farageove strane bilo je kratkog daha. Najpoznatiji – ili barem najglasniji – britanski euroskeptik optužuje ovih dana torijevce da su skliznuli u nelegalan teren: da su nudili posao, pa čak i mjesta u Domu lordova, članovima Stranke Brexit ako odustanu od kandidature. Njegove optužbe Johnson je nazvao glupostima. Policija je tijekom vikenda potvrdila da su zaprimili dvije prijave za moguću izbornu prijevaru i da ih razmatraju.

Jesu li ankete u pravu?

Pet tjedana pred izvanredne izbore koje je sam zazivao, Johnson se, dakle, s raznih strana mora braniti od kritika i optužbi. Zasad se, međutim, čini da mu ta defenzivna pozicija još uvijek ne nagriza položaj izbornog favorita. Ankete pokazuju da Konzervativna stranka trenutno ima potporu preko 40 posto britanskih birača i da je u uvjerljivoj prednosti pred oporbenim laburistima, koji se kreću na tridesetak posto.

Doduše, ankete su dugo vremena sugerirale da Britanci ne žele napustiti Europsku uniju. Pa je referendum pokazao da su ankete bile u krivu. Ali možda nije bio problem u anketama.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
192 članka Više o autoru
OGLASI
učitavanje...
Više s weba