Još detaljčić: Hrvatski radari mogli su vidjeti dron dok je još letio iznad Mađarske. Što se čekalo?

Više stručnjaka ukazuje na mogućnosti nadzora zračnog prometa i van granica Hrvatske

13.03.2022., Zagreb - Na konferenciji za medije prikazani izvuceni dijelovi letjelice. Nastavak ocevida nakon pada letjelice na Jarunu. Prema do sad prikupljenim podacima rijec je o vojno izvidjackom dronu srednjeg dometa TU-141 Strizh koji je proizveden u bivsem Sovjetskom Savezu.  Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Sve više vojnih stručnjaka postavlja pitanje jesu li hrvatski radari trebali ranije uočiti bespilotnu letjelicu koja se na kraju prošli četvrtak navečer srušila u Zagrebu? Za sada se zna da je u hrvatskom zračnom prostoru ona bila oko sedam i pol minuta, nakon što je preletjela granicu iznad grada Koprivnice. U međuvremenu se pojavila i informacija da su ju hrvatski radari vidjeli oko tri minute.

Međutim, sugovornici Telegrama upoznati s vojnim i civilnim motrenjem neba tvrde da su ju hrvatski radari mogli zamijetiti i ranije. Prema njihovim riječima radarski sustavi koje posjeduje Hrvatska vide i značajni dio neba iznad Mađarske. I ne samo Mađarske, nego i ostalih zemalja u okruženju s kojima surađuju na zaštiti sigurnosti zračnog prometa. Mađarsku primjerice vidimo najmanje do Budimpešte, Sloveniju gotovo cijelu, Italiju do Ancone….

Dron smo mogli vidjeti puno ranije

Osim stručnjaka s kojima smo razgovarali i koji tvrde da se do podataka o nailasku nepoznate letjelice moglo doći još dok je ona bila u Mađarskoj što bi nam dalo više vremena za reakciju, to isto je u jednom svom javnom istupu spomenuo i bivši vojni pilot, brigadir Ivan Selak.

“U ono neko moje vrijeme: ZMIN vidi cilj i duboko iznad Mađarske. Izvještava nadležno zapovjedništvo. Ono uzbunjuje dežurni dvojac MiG-ova. Tri minuta i u zraku si, naravno obučen za noć i možeš noću, a ne kak uhljebi vele… Stupaš u vezu sa časnikom za navođenje, ZOC sluša. Cilj ulazi u hrvatski zračni prostor, jer je uočen barem 80-90 kilometara ranije, što je skoro 8 do 9 minuta.

Časnik za navođenje daje podatke i dovodi te iza cilja. Cilj ide prema glavnom gradu, pilot čuje jasan signal zahvata IC R60 raketa. Obzirom da je neidentificiran, a na par minuta je od glavnog grada, odluka je ‘skidaj’, a donosi je ZOC ili pilot, ako je ovaj prvi pod stresom, jer pilot nije plašljiv. Pritisak na lijevo bojevo crveno dugme, rakete na salvo po dvije, da bude uvjerljivo. Do Zagreba je još dvije minute ili 23 kilometra. Mission completed. To se tak radi gospodo”, poručio je prije par dana umirovljeni brigadir Selak.

Bilo je dovoljno vremena za reakciju

Sada je sličan scenarij opisao još jedan brigadir, bivši vojni izaslanik Hrvatske u Austriji Vilko Klasan iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba koji je gostovao na N1. “Ja ne mogu shvatiti da tri članice NATO-a ne postupe po proceduri. Ne znam na temelju čega su donijeli odluku da je letjelica bezopasna. Taj leteći objekt je morao biti srušen pri ulasku u zračni prostor koji štiti NATO”, rekao je Klasan.

Pojasnio je da radari vide i preko nacionalne granice. “Naši radari vide puno dalje od hrvatskih granica, isto je i s mađarskim, i rumunjskim radarima. Svi dobivaju sliku ranije, koju onda dijele s spomenutim zapovjedništvom NATO-a. Bilo je dovoljno vremena u sve tri države da se digne dežurni dvojac i izvršilo bi se rušenje letjelice. Da imamo raketne sustave srednjeg i velikog dosega, onda bi to bila moja zadaća i ja tvrdim da bi to bilo srušeno”, tvrdi Klasan.

Upitan danas o ovome, odnosno o činjenici da su hrvatski radari trebali uočiti letjelicu još iznad Mađarske, premijer Andrej Plenković nije imao komentar, jer, kaže, čeka se detaljna analiza cijelog slučaja. Najavio je da časnici iz Hrvatskog ratnog zrakoplovstva putuju s njim u Španjolsku te će zajedno posjetiti vojnu bazu Torrejon u kojoj se nalazi NATO-ovo zapovjedništvo za protuzračnu obranu.