Kada su radari sinoć uočili dron i kako se uopće možemo zaštititi od letjelica na našem nebu
Napravili smo pregled najvažnijih informacija
Ministar prometa Oleg Butković danas je kazao kako je, citiramo, “Hrvatska kontrola zračne plovidbe noćas uz pomoć dva radara locirala letjelicu na udaljenosti od 45 kilometara od Zagreba”.
“Radi se radarima koji se koriste u civilnom zrakoplovstvu, a detaljnije i točnije podatke o visini, brzini, smjeru imat će MORH, jer su vojni radari puno precizniji. To vam mogu reći, a sve ostale stvari koje su još nejasne, komunicirat će MORH”, dodao je.
Kontrola leta naknadno uočila dron
Iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe izvijestili su pak kako su oni tek naknadnim pregledom podataka s glavnog radara na Plesu detektirali “odraze i putanju koji odgovaraju vremenu i lokaciji pada bespilotne letjelice”. Kontrola leta nije odmah uočila dron jer, pojasnili su, letjelica nije imala transponder, odnosno odašiljač signala.
Dodali su da je u Hrvatskoj, radi osiguranja nadzora kontroliranog zračnog prostora, propisana obveza korištenja sustava za aktivnu detekciju (transpondera) za sve zrakoplove koji ulaze u hrvatski zračni prostor te da zrakoplovi bez transpondera nisu vidljivi za sustav kontrole zračnog prometa.
‘Vojni radari uočili su je odmah’
Vojni radari, koji su puno precizniji, uočili su letjelicu čim je ušla u Hrvatsku, kazao je pak ministar obrane Mario Banožić, ali na današnjoj press konferenciji nije znao pojasniti detalje.
Bespilotna letjelica teška oko 6 tona, sedam minuta je provela iznad Hrvatske. I ministar i načelnik glavnog stožera Robert Hranj ustvrdili su kako “sustav domovinske sigurnosti nije zakazao”.
Tko je uopće mogao reagirati
Bivši šef Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Josip Štimac pojasnio je zašto nitko u Hrvatskoj nije reagirao ni nakon što su vojni radari primijetili dron na našem prostoru. Kazao je kako su te tri i pol minute, koliko je prošlo od trenutka kada su je zabilježili radari do pada, premalo vremena za vojne pilote da reagiraju, odnosno da krenu na letjelicu.
“Nisu stigli. Čak i da je vojni pilot bio spreman u avionu u trenutku kad je radar zabilježio letjelicu, ne bi stigao u te tri i pol minute do nje. Trebalo bi mu pet minuta da poleti i dođe”, komentirao je. Ustvrdio je kako je u ovoj situaciji nešto mogao učiniti samo suvremeni raketni sustav protuzračne obrane. “A mi to nemamo”, konstatirao je.
‘Toliko o europskim štitovima’
Vojni analitičar Igor Tabak smatra da pad drona nije toliko pitanje nadzora klasičnog prometa, koliko pitanje proturaketne obrane, za koju kaže da je u čitavoj Europi slaba. Ima, kazao je za Hinu, jedan raketni štit u Rumunjskoj i jedan se gradi u Poljskoj pa još nije u funkciji.
“Ali toliko o tome da su europski proturaketni štitovi nešto posebno efikasni i da kao takvi predstavljaju prijetnju Ruskoj Federaciji”, zaključio je Tabak.