Mađari su mirno gledali kako golemi sovjetski dron leti prema Hrvatskoj. Stručnjaci za Telegram: 'To je nedopustiv propust'
Pad bespilotne letjelice mogao je završiti tragično. Jasno je da ovakvi slučajevi zahtijevaju ozbiljniju reakciju
Nastavlja se rasvjetljavati slučaj pada bespilotne letjelice u Zagrebu. Hrvatski MORH potvrdio je da je dron u našem zračnom prostoru bio nešto više od sedam minuta, dok je rumunjsko ministarstvo obrane objavilo da su ga oni u svom zračnom prostoru zabilježili oko tri minute u četvrtak kasno navečer. U zračnom prostoru Mađarske bespilotna letjelica bila je 40-ak minuta. Premijer Andrej Plenković poslijepodne je izjavio kako su mu Mađari rekli da su oni uočili letjelicu, ali su ju shvatili kao nešto bezopasno.
Telegramovi sugovornici stručni za nadzor zračnog prometa uvjereni su kako je riječ o nedopustivoj tvrdnji mađarske strane.
“Svaki neidentificirani objekt u zraku, pogotovo onaj koji leti brzinom 700 kilometara na sat može predstavljati opasnost. Ako se ne zna o čemu se radi i ako ne postoji kontakt s letjelicom odmah se mora pokrenuti procedura njezine provjere”, objašnjavaju.
Kako se provjerava neidentificirana letjelica
“Ako se letjelicu ne identificira pokreće se protuzračna obrana. To znači ili dizanje borbenih aviona koji isprate letjelicu iz nacionalnog zračnog prostora ili ju prisilno spuste, ili pak aktiviranje raketne zaštite, odnosno raketa zemlja-zrak koje onda obaraju ovakvu letjelicu.
S obzirom na veličinu objekta i brzinu leta, te relativno malu visinu na kojoj je letio ovaj dron zasigurno je predstavljao opasnost, što se u konačnici i pokazalo kada se srušio u Zagrebu”, tvrdi sugovornik Telegrama dobro uopćen u sve procedure zaštite neba.
Zemlje se moraju međusobno obavještavati
Svi naši sugovornici, koji su zamolili za anonimnost zbog osjetljivosti trenutka i nepotpunih informacija, slažu se da je osim Mađarske zakazala i Rumunjska, ukoliko nije obavijestila susjednu zemlju o sumnjivoj letjelici. Po njihovom mišljenju, nije dovoljno što je informacija možda otišla NATO-ovom centru za zračnu kontrolu, tim više što je ovoga puta dron prošao relativno blizu više mađarskih zračnih luka i jedne vojne baze.
“Kako je objekt bio svega par minuta u zračnom prostoru Rumunjske nije bilo vremena za konkretnu protuzračnu akciju. No, s obzirom da je doletio iz Ukrajine moralo se prema njemu reagirati. Što da je imao na sebi bojeve glave?”, pita se naša sugovornica, dodajući kako prema propisanim procedurama koje vrijede i za vojni i za civilni zračni promet, kontrole leta moraju o uočavanju neidentificirane letjelice obavijestiti susjednu zemlju.
“Propisano je da se informacije o takvim letjelicama prosljeđuju susjedima, ukoliko se primijeti da prema njima ide putanja kretanja letjelice. U ovom slučaju, obavijest su trebale dobiti i Hrvatska i Austrija i Slovenija”, pojašnjavaju Telegramovi sugovornici. Opetovano potvrđuju kako se na osnovu podatka da objekt nije bio identificiran nije moglo olako zaključiti da nije opasan, tim više što ovaj dron izgleda poput rakete.
Oglasio se NATO i mađarsko ministarstvo
Konačno su se nakon gotovo 19 sati od incidenta oglasili i iz mađarskog Ministarstva obrane. Kažu da je objekt bio “pod kontinuiranim praćenjem od trenutka kad je ušao u mađarski zračni prostor do trenutka kad je izašao iz njega”. Otkrili su da je sličan događaj zabilježen i u petak na sjeveroistoku Mađarske. Tada su dignuti mađarski lovci Gripeni, koji su provjerili prostor u kojem je zabilježen objekt, ali nisu našli nikakve tragove letećih objekata.
I NATO je za Telegram potvrdio da je njegov integrirani sustav za zaštitu zračnog prostora (NATO IAMD) pratio let ovog objekta do trenutka kada se srušio u Zagrebu. “Hrvatske vlasti provode istragu”, poručili su.