Presica Stožera: Božinović kaže da je britanski soj koronavirusa prisutan u Hrvatskoj od 20. siječnja

Nacionalni stožer objavljuje podatke o novozaraženima i cijepljenju

i08.02.2021., Zagreb - Redovna konferencija Nacionalnog stozera civilne zastite odrzana je u Nacionalnoj i sveucilisnoj knjiznici. Davor Bozinovic, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL
FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

U 11 sati počela je konferencija za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite. Osim uobičajenih informacija o kretanju pandemije, očekuje se da će članovi Stožera komentirati vijest o prvim zabilježenim slučajevima visokozaraznog britanskog soja virusa u Hrvatskoj. Bit će zanimljivo čuti što kako će to otkriće utjecati na popuštanje protuepidemijskih mjera najavljivano za 15. veljače.

Na početku konferencije za medije, su objavljene brojke novozaraženih i preminulih, koje su ranije objavljene priopćenjem. Podsjetimo, danas imamo 577 novih slučajeva dok je 14 osoba preminulo.

Kaić: Svi vidimo da nam iz tjedna u tjedan padaju brojevi novozaraženih

Potom je riječ preuzeo Bernard Kaić, koji je progovorio o aktualnoj epidemiološkoj situaciji. Rekao je kako svi vidimo da nam padaju brojevi novih slučajeva iz tjedna u tjedan.

“Recimo u zadnja 24 sata imamo 577, što je manje u odnosu na broj prije tjedan dana kada smo imali 730 ili 850 u tjednu još ranije. Uz oscilacije pada i udio pozitivnih među testiranima. Naša je 14-dnevna incidencija 146. na 100.000, a na današnji dan gledano, ako se uspoređujemo sa zemljama EU, među boljima smo, odnosno samo četiri zemlje imaju nižu incidenciju od nas”, rekao je uvodno Kaić.

Markotić o novom soju: Ovo nije iznenađenje

Nakon njega je progovorila Alemka Markotić o novom soju koronavirusa u Hrvatskoj. “Kao što svi znate jučer je otkriven novi soj u Hrvatskoj”, rekla je Markotić.

Ponovila je kako je jedan slučaj 50-godišnjaka koji je došao iz ordinacije opće medicine, kako je drugi slučaj dijete od oko 3,5 godina, koje je imalo simptome gastrointestinalnog trakta te kako su pozitivni i njegovi roditelji. Treći je muškarac iz Brodsko-posavske županije. “Sve informacije su dostavljene epidemiolozima, a oni provode izvide na terenu i vjerujem da će kolege dodatne informacije podijeliti s medijima kad ih budu imali”, rekla je.

Dodala je kako su uzorci poslani u ECDC uz 30 drugih iz Hrvatske i poručila kako ovo nije nikakvo iznenađenje. “Rekli smo da je pitanje trenutka i da pretpostavljamo da imamo te sojeve ali ih nismo uspjeli detektirati i sad smo ih detektirali”, rekla je i pozvala na pridržavanje mjera.

Kaić: Sumnjamo na još osam slučajeva

Markotić je rekla kako se sumnja na još osam uzoraka koje ima Zavodu za javno zdravstvo, što je potvrdio i sam Bernard Kaić. “Imamo sumnje, ali čekamo potvrdni test. Ti su ljudi iz Zagreba, Siska, Vukovarsko-srijemske županije, ali više informacija o njima zasad nemamo”, rekao je. Dodao je kako se radi o uzorcima uzetima u drugoj polovici siječnja i rekao kako bi to značilo da je novi soj već tada bio u Hrvatskoj.

Potom se oglasio Vili Beroš, koji ije zahvalio Kaiću i Markotić na njihovim riječima i dodao kako upravo one dokazuju kako zdravstveni sustav funkcionira. “Detektiranje bolesnika i kontakata je od apsolutne važnosti”, rekao je Beroš i dodao kako virus ne diskriminira nikoga i kako ne poznaje granice. Beroš je rekao potom kako će ovaj novi soj iziskivati novu evaluaciju stanja i kako će ga se morati uzeti u obzir pri razmišljanju o epidemiološkim mjerama.

Potom je rekao kako je počelo cijepljenje AstraZenecom, uz Pfizer i Modernu. “Tako ćemo ući u drugu fazu, kada na red dolaze stariji i osobe s komorbiditetima”, rekao je i ponovio kako sva tri cjepiva sprječavaju najteže ishode hospitalizacije i smrtne ishode. “Nadam se da će sugrađani prepoznati priliku i da neće kalkulirati između zaštite života i toga da se dobiju blaži oblici bolesti”, rekao je i pozvao građane da koriste ono što nam je sada dostupno.

‘Krajnje je nemoralno uzeti pravo cijepljenja najugroženijima’

Potom su počela pitanja, a prvo je bilo o cijepljenju rektora Borasa kao i na koji način se sprječava da se cjepivo ne baci te postoji li protokol za to. Odgovorio je ministar Beroš, koji je rekao kako je jučer čuo za ovaj događaj i kako je zatražio očitovanja. “Samu sumnju na cijepljenje preko reda, osuđujem kao takvu”, rekao je Beroš. “Oduzimanje prava najugroženijima da se cijepe nije prihvatljivo i krajnje je moralno upitno”, rekao je i dodao kako čeka očitovanje KBC-a.

Bernard Kaić progovorio je o spomenutom protokolu, rekao je kako pisanog protokola nema nego kako je zdravorazumski cijepiti nekog zainteresiranog. “Manja je šteta cijepiti bilo koga nego da se cjepivo baci. Ima isto tako, možda će to imati veze s vašim upitima, kako je moguće da se u ambulantama planira cijepljenje, a negdje u domovima za starije djelatnici nisu cijepljeni. Neizbježno je da se kraj prve faza preklapa s početkom druge. Gdje bismo došli da sada ne damo cjepivo koje imamo, dok se apsolutno zadnji iz prve faze cjepiva ne procijepi”, rekao je Kaić.

Na opasku novinara kako ima sličnih slučajeva s cijepljenjem, poput ovog rektora Borasa, da se red preskače i zaobilazi i da se spominju članovi akademske zajednice, poznati nogometni treneri i slično te pitanje jesu li Stožeru takve informacije poznate? Prva je odgovorila Markotić, budući da je u pitanju spomenuta i njezina Klinika. “Ono što je Klinika ponudila u ovoj situaciji je da svi raspoloživi resursi mogu i trebaju medicinski biti uključeni u cijepljenje”, rekla je. Dodala je kako su kratko vrijeme cijepili ugrožene skupine ali kako je vrlo brzo došla informacija kako cjepiva neće biti dovoljno te kako je to zaustavljano.

Beroš: Napravit ću sve da se ovakvi slučajevi provjere

Beroš je pak dodao kako je određene glasine čuo ali i kako najugroženiji moraju imati prioritet. “Razgovarao sam s Krunoslavom Capakom o tome i zaključili smo da bi bilo dobro upozoriti koordinatore da se poštuje prioritet. No, glasinama nisam vjerovao jer postoji registar cijepljenja i onaj koji je cijepio nekoga se ne može izuzeti od toga. Činjenica da je sve transparentno mi je davala nadu da ovakvih slučajeva nema”, rekao je Beroš i dodao kako ne zna ima li još ovakvih iznimaka i poručio kako će napraviti sve da se to provjeri.

Nadovezala se Markotić i rekla kako se u registru mogu provjeriti svi cijepljeni kao i to koliki je bio nečiji prioritet za cijepljenje. Bernard Kaić je pak rekao kako ga je iznenadilo koliko je pažnje izazvala ova priča. “Kategorije su širok pojam. Ja osobno znam za cijepljenje starijih ili onih koji se spremaju na kemoterapiju koji su cijepljeni prije zadnjeg mladog zdravog i zdravstvenog djelatnika”, rekao je Kaić. Markotić je ispričala praksu iz SAD-a u kojoj mladi i zdravi kampiraju ispred zdravstvenih ustanova i kako se cijepe ako ostane neka doza, da se tamo i cijepe.

Novi soj je u Hrvatsku ušao migracijom ljudi

Sljedeće pitanje bilo je o novom soju virusa te o tome zna li se kako je ušao u Hrvatsku. “Kako je ušao, migracijom ljudi, kao i svaki do sad. Virusi migriraju s ljudima i njihov potencijal ne bi bio toliki da migracija, koje ne možete zaustaviti, ne bi bio toliki. Migracije se nisu zaustavile ni u vrijeme kuge”, rekla je i upozorila kako se ovaj novi soj brže širi te pozvala, još jednom, na pridržavanje mjera, kako bi se spriječilo eksplozivno širenje virusa.

Davoru Božinoviću je upućeno pitanje što ovo znači za popuštanje mjera i hoće li ga biti, na što je on rekao kako ovo govori o važnosti mjera. “Govorili smo da mogućnost novog soja postoji. Pitanje objave novog soja je bilo pitanje vremena. Imamo sad već više županija s novim sojem. Iz iskustva novih zemalja ovo treba primiti ozbiljno. Moramo mu dati dužnu pozornost, ali to ne znači da je vrijeme za bilo kakvu vrstu panike”, rekao je i dodao kako trebamo pratiti razvoj situacije. Dodao je kako su brojne zemlje oko nas različito reagirale i poručio kako je otegotna okolnost to što je cijepljenje sporije od planiranog.

“Novi soj je u Hrvatskoj prisutan od 20. siječnja. Mi ćemo danas imati i znanstveni savjet vlade, gdje će se o ovome razgovarati, a moramo uzeti u obzir i meteorološku prognozu, koja najavljuje niske temperature, manje od prosjeka za ovo doba godine. Sve ćemo uzeti u obzir ali to ne znači da ćemo primijeniti metodu copy-paste jer držimo da svaka država ima svoje specifičnosti”, rekao je Božinović. Dodao je kako se do kraja očekuje niz sastanaka u vladi kako bi se donijele odluke koje će zaštititi građane ali i biti racionalne u ekonomskom pitanju.

Kaić: Tek smo sinoć saznali za slučajeve novog soja

Postavljeno je i pitanje o kontaktima ljudi koji su zaraženi britanskim sojem, hoće li u izolaciju ili ne. “Tek smo sinoć saznali za slučajeve, još ne znam tko su im kontakti dok ne dobijem informacije s terena”, rekao je Kaić.

Kada se radi o djetetu koje ima novi soj virusa, Markotić je rekla kako će se njegovi roditelji provjeriti i kako njihove uzorke testiranja nemaju jer su se možda testirali negdje drugdje. “Ako su se držali izolacije, a vjerujem da jesu, ne bi trebalo biti neke dodatne ugroze s njihove strane. Ali sve će se još dodatno provjeravati”, rekla je Markotić.

Ministru Berošu je postavljeno pitanje o liječnicima koji ne žele cijepiti starije AstraZenecinim cjepivom te i o liječnici sa Šolte koja uopće ne želi cijepiti nijednim cjepivom zbog priziva savjesti. “Naš je stav da se tim cjepivom treba cijepiti i starije građane koji su poglavito ugroženi infekcijom. Ograđujem se od takvih pojedinačnih izjava”, rekao je Beroš. Kad se radi o prizivu savjesti kaže da nitko nema pravo spriječiti građane da se cijepe te kako misli da je taj slučaj već pri Hrvatskoj liječničkoj komori.

Kako se vnovi soj virusa ne vidi na brojkama novooboljelih?

S obzirom na to da je novi soj virusa u Hrvatskoj od 20. siječnja, postavljeno je i pitanje kako se to ne vidi na brojkama? “Iznimno visoki porast se u Britaniji osjetio tek nakon mjesec dana. Ali još uvijek se ne zna o tome, svijet je u oprezu jer se dinamika i logika ovo virusa ne zna”, rekla je Markotić.

Postavljeno je i pitanje jesu li djeva ugroženija ovim novim sojem virusa, a Kaić je odgovorio kako se radi jednom razredu od 15-ak djece te kako je to izolirani događaj koji ne mijenja postojeće znanje o utjecaju djece na širenje bolesti. “Osim toga je i jedan vrtić u pitanju, ali nemam podatak koliko je djece i članova obitelji tamo zaraženo”, zaključio je Kaić.