Zakonski rok? Nećemo se držati kao pijan plota

Prije desetak dana, kada je novi sustav već trebao biti spreman – barem su tako planirali – Povjerenstvo izvještava svoje korisnike da od podnošenja imovinskih kartica još uvijek ništa, sve do 23. siječnja. Zakonski, rok za predaju godišnjih kartica ističe 31. siječnja. Ali u Povjerenstvu zaključuju da tih devet dana nije dovoljno i da bi moglo doći do preopterećenja sustava jer se radi o tri tisuće kartica, pa de facto priopćenjem derogiraju tu zakonsku odredbu.

“Zbog navedenih okolnosti obveznici neće imati pravnih posljedica već se rok za podnošenje imovinskih kartica produžuje zaključno s 22. veljače 2024. godine”, izvijestili su na svojim stranicama. “Navedene okolnosti” su radovi na izmjeni informatičkog sustava, posao u koji je Povjerenstvo krenulo još u listopadu 2022., kada su pokrenuli javnu nabavu za uvođenje nove informatičke platforme. To su učinili kako bi se uskladiti s Uredbom o uredskom poslovanju.

Zašto posao još nije dovršen?

Problem je, međutim, što ta Uredba propisuje da se javna tijela moraju uskladiti do 1. siječnja – 2023. Godinu dana kasnije i 15 mjeseci otkako je Povjerenstvo raspisalo javnu nabavu, posao još nije dovršen. Odgovor na pitanje kako je do toga došlo ima kraću i dužu verziju.

Kraća kaže da je “postupak trajao dulje od očekivanog, između ostalog, zbog nemogućnosti pristupa serverskim kapacitetima Centra dijeljenih usluga (CDU), a što je Povjerenstvu značajno posebno zbog provjere imovinskih kartica” i da je “Povjerenstvo trenutno u završnoj fazi preuzimanja platforme”. Duža verzija? Eh… Duža verzija odgovora na naša pitanja je zorna ilustracija digitalizacije na hrvatski način.

“Odobravanje zahtjeva”, “nepredviđene komplikacije”…

Razlozi za kašnjenje su, riječima Povjerenstva, “višestruki”, a svode se na čekanja “raspoloživih serverskih kapaciteta”, “administrativnih procedura obrade zahtjeva Povjerenstva za spajanje”, “odobravanje istih zahtjeva” i nekoliko vrsta različitih “tehničkih prilagodbi”. Pa u tom procesu dolazi do “određenih nepredviđenih komplikacija” sa spajanjem na pojedine registre, što je “uzrokovalo daljnja produljenja”…

Ali, taj tehničko-administrativni usporeni film bolje je pokušati ukratko prepričati. Dakle, Povjerenstvo u prvoj polovici 2022. godine shvaća da srednjoročno neće moći ostati na programskoj platformi koju su dotad koristili. Nova platforma mora pritom biti poveziva s ostalim državnim sustavima, sigurna i – kako bi bila jeftinija – zasnovana na open-source kodu.

Nema ni servera, ni novca

Povjerenstvo, međutim, nema IT stručnjake i prvo mora nabaviti savjetodavne usluge za izradu projekta. Cijeli proces završava 16. prosinca 2022. godine, odabirom jedine firme koja se javila za izradu nove platforme – Cuspisa. Tvrtka poznata s izradom zlosretne stranice Cijepise, međutim, ovdje nije ništa krivo napravila. Posao su dobili tek dva tjedna prije isteka zakonskog roka za usklađivanje Povjerenstva s Uredbom o uredskom poslovanju, a ni u 2023. godini nije bilo sreće s “vanjskim okolnostima”.

Nova programska platforma, naime, zahtijeva nove serverske kapacitete koje Povjerenstvo nema, niti ima sredstva da ih nabavi. Stoga traže pristup serverima državnog Centra dijeljenih usluga. Ali, kapaciteti CDU-a su početkom godine bili popunjeni i trebalo se čekati da i to tijelo nabavi nove serverske kapacitete.

Što se konačno dogodilo u lipnju i tad zapravo kreće pravi posao s izradom nove programske platforme za Povjerenstvo. Međutim, ni tad bez prepreka. Odnosno, “do određenih nepredviđenih komplikacija sa spajanjem na pojedine servise (registre) što je uzrokovalo daljnja produljenja”, kako su nam objasnili iz Povjerenstva.

Rezultat informatizacije? Kartice će se i dalje analizirati – ručno

Sustav bi, eto, konačno trebao biti spreman i prihvatiti imovinske kartice dužnosnika do 22. veljače ove godine. Znači li to da će se konačno moći izvršavati automatska kontrola imovinskih kartica dužnosnika u kojoj bi se uočile nepravilnosti i neusklađenosti u prijavi imovine kakve su mučile cijeli niz visokih dužnosnika posljednjih godina? Naravno da ne.

Iako će dio podataka o imovini moći automatski povlačiti iz državnih registara, analiziranje i usporedba podataka će i dalje biti – ručni rad. Odnosno, stručnu analizu podataka i utvrđivanja gdje je i kad nastao nerazmjer s podacima u imovinskim karticama i dalje će, nakon svih peripetija oko novog sustava i digitalizacije, “obavljati službenici Povjerenstva”.

Kapelica ministra Grlić Radmana

Podsjetimo, Povjerenstvo pod svojom ingerencijom ima preko tri tisuće dužnosnika i po zakonu bi trebalo provjeriti sve njihove imovinske kartice. U 2022. godini je su stigli otvoriti ukupno 45 provjera. Dovršili su ih sedam.

Kapelica ministra Gordana Grlić Radmana u Stubičkim Toplicama, izgrađena bez potrebnih dozvola, a za koju je javnost tek nedavno saznala (kao i za još neke detalje iz njegove vječito nepotpune imovinske kartice) može biti mirna. Marš digitalizacije i informatizacije kroz hrvatske institucije ipak nije tako neumoljiv.