Kako država uopće misli financirati obnovu nakon snažnog potresa u Sisku i okolici?
Koji će se izvori financiranja koristiti, ovisit će, prema neslužbenim informacijama, i o procjeni ukupne štete
Oštećene kuće, srušeni dimnjaci, popucale fasade, otpali crjepovi – jutrošnji snažan potres, koji je pogodio središnju Hrvatsku, uzrokovao je značajnu materijalnu štetu na području Siska, Petrinje i okolice. Prema dosadašnjim procjenama, oštećeno je više od stotinu objekata, javlja Hina, a na terenu su već stručnjaci koji procjenjuju i kategoriziraju štetu.
U saniranju nastalih oštećena i obnove objekata lokalne vlasti očekuju konkretnu pomoć države, koju je jutros, prilikom obilaska pogođenih područja, predsjednik Vlade Andrej Plenković i obećao. O konkretnim iznosima i načinu financiranja nije precizno govorio.
Proračun za hitne intervencije
No, prema neslužbenim informacijama Telegrama, postoji nekoliko potencijalnih financijskih izvora iz kojih je moguće nadoknaditi štete nastale u jutrošnjem potresu, a onda i obnoviti objekte, pogotovo one javne namjene, da dugoročno budu otporniji. Na koje od tih izvora će se država doista i osloniti, ovisit će i o procjeni ukupne štete.
Vlada će, prema neslužbenim informacijama, osigurati sredstva iz državnog proračuna za hitne intervencije, o čemu se, tvrde neslužbeni izvori, danas razgovaralo u Banskim dvorima. To je spomenuo i premijer Plenković.
“Nažalost, imamo ove godine sada već dosta iskustva s rješavanjem krovišta, zabatnih zidova i interventnim mjerama. Postoji mogućnost preraspodjela u okviru proračuna koji postoje kod Ministarstva graditeljstva i državne imovine”, kazao je nakon jutrošnjeg obilaska. No, o dugoročnijim izvorima financiranja tek treba razgovarati.
U igri i europski Fond solidarnosti?
Jedna od opcija je, kao i u slučaju snažnog potresa u Zagrebu i okolici, prijava za pomoć iz europskog proračuna. Radi se o Fondu solidarnosti iz kojeg je za potres iz ožujka Hrvatskoj odobreno ukupno 683,7 milijuna eura. No, štete nastale u današnjem potresu ne mogu se nadoknaditi tim novcem, nego bi, kaže sugovornik blizak Vladi, trebalo podnijeti novu prijavu Europskoj komisiji.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen jutros je poručila da je Bruxelles spreman pomoći, dok je premijer Plenković, zahvalivši na podršci, ustvrdio da će biti “ključna za našu obnovu Siska, Petrinje i Sisačko-moslavačke županije” te podsjetio na suradnju s Komisijom nakon potresa u Zagrebu.
Thank you, President @vonderleyen and @EU_Commission. Your support is appreciated. It will be vital as we work to rebuild Sisak, Petrinja and the Sisak-Moslavina County, just as we also cooperate on reconstructing Zagreb after the March earthquake. https://t.co/ihoktKEZ4n
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) December 28, 2020
Na europski novac treba čekati
Kako je poznato iz zagrebačkog slučaja, na sredstva iz Fonda solidarnosti čeka se nekoliko mjeseci – za Zagreb je prijava predana u lipnju, a finalna odluka potvrđena je krajem studenog. Neslužbeno se, međutim, procjenjuje da bi u ovom slučaju – budući da su materijalne štete ipak manje – bilo potrebno i manje vremena.
Hrvatska je, osim toga, trenutno u pregovorima s Europskom komisijom o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, ključnom dokumentu koji je baza za korištenje, među ostalim, šest milijardi eura bespovratnih sredstava iz europskog fonda za oporavak nakon korona-krize.
Potres već u planu oporavka
U nacrtu tog dokumenta, oko kojeg su počele konzultacije s Bruxellesom, predviđeno je nekoliko komponenti koje Vlada namjerava financirati, od gospodarstva i javne uprave do zdravstva i obrazovanja. Jedna od tih komponenti – odnosno “inicijativa”, kako je nazvana u dokumentu – jest i obnova od potresa.
EU novcem za oporavak ne namjerava se financirati direktna šteta uzrokovana potresom u Zagrebu i okolici (tome bi trebala služiti sredstva iz Fonda solidarnosti) već dugoročnija ulaganja u objekte, poput konstrukcijske otpornosti ili energetske učinkovitosti. Na isti bi se način, procjenjuju neslužbeni izvori, moglo obuhvatiti i zgrade, pogotovo objekte javne namjene, na danas pogođenom području.
To će, međutim, ovisiti o odluci Vlade, ali i Komisije. Iz Bruxellesa još nisu potvrdili hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti, pa zasad nije poznato koje će vrste ulaganja i projekata Komisiji biti prihvatljiva.
Pravni okvir za obnovu
Što se, pak, tiče zakonskog rješenja za saniranje šteta uzrokovanih današnjim potresom na području Siska, Petrinje i okolnih mjesta, Telegram je već jutros problematizirao što je nedavno doneseni zakon kojim je regulirana obnova ograničen na Zagreb i okolicu. Premijer Plenković najavio je u međuvremenu novi “pravni okvir”, ili uredbama Vlade ili eventualnim proširenjem opsega primjene Zakona o obnovi Zagreba i okolice.
“Razmotrit ćemo sve opcije, zatražio sam od ministra Darka Horvata da njegovo ministarstvo sagleda što nam je najbolje i najpragmatičnije”, kazao je, prenosi Hina, Plenković. Hrvatska, doduše, ima i općenitiji zakon koji regulira postupanje u slučaju prirodnih katastrofa, ali ga se, s obzirom na kriterije koje propisuje, smatra sasvim neprikladnim u slučajevima velikih nepogoda.