Zakon o obnovi pisan je samo za Zagreb i okolicu. Što sad sa Siskom i Petrinjom?
Prema zakonu izglasanom u rujnu, područja pogođena današnjim potresom nemaju pravo na pomoć države i lokalnih jedinica
Kako je krenulo, Sabor će morati svakih nekoliko mjeseci donositi nove zakone o obnovi nakon potresa.
Naime, Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, kako mu i naziv kaže, odnosi se samo na ta područja i na taj potres koji se dogodio 22. ožujka, pa prema njemu stanovnici Petrinje, Siska i drugih područja koja su jutros stradala, nemaju pravo na pomoć države i lokalnih jedinica.
Mnogi su upozoravali da je potrebno donijeti zakon o obnovi koji će vrijediti za sve
Iako su mnogi već tada upozoravali da, ako država smatra da je dužna građanima platiti obnovu nakon potresa, da je potrebno donijeti zakon koji će biti univerzalan, primjenjiv u svim budućim situacijama prirodnih katastrofa.
Jer, što god netko mislio o tome da država obnavlja imovinu građana, svi će se vjerojatno složiti da nije fer da jedni dobiju pomoć, a drugi ne dobiju. A i da unaprijed imamo definirana pravila igre, da svatko zna što može očekivati u slučaju da mu imovina bude oštećena u potresu ili nekoj drugoj prirodnoj nepogodi.
Zakon kojim je regulirana obnova Zagreba stupio je na snagu pola godine nakon potresa, u rujnu, a obnova će trajati godinama.
U slučaju Zagreba država je na sebe preuzela veći dio troška obnove
U ožujku je u potresu stradalo oko 26 tisuća zgrada, od kojih je 98,5 posto u privatnom vlasništvu, dok su preostalih 1,5 posto zgrade javne namjene. Ukupna šteta procijenjena je na 86 milijardi kuna, što je otprilike 60 posto godišnjeg proračuna RH.
Država je na sebe preuzela veći dio tereta obnove, pa je tako predviđeno da Vlada financira 60 posto konstrukcijske obnove zgrada, 20 posto trebale bi platiti lokalne jedinice, a preostalih 20 posto vlasnici.
I Fond za obnovu predviđen je samo za potres iz ožujka
Osnovan je i Fond za obnovu koji je osim za provedbu obnove zadužen i za prikupljanje sredstava a trebao bi funkcionirati svojevrsni One stop shop za sve građane koji su pogođeni potresom. No i taj fond formiran je isključivo za područje Zagreba i okolice.
Njegovi osnivači su Republika Hrvatska s udjelom od 70 posto, Grad Zagreb s 20 posto te Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija, svaka po 5 posto.
Kako će biti regulirana obnova za Područje Petrinje, ostaje za vidjeti, ali Vlada bi svakako trebala shvatiti da donošenje novih zakona i osnivanje posebnih fondova nakon svakog potresa, nema previše smisla i da bi za ovakve situacije trebalo pronaći trajno rješenje.