Kako HRT pozove 2 svećenika i vjeroučiteljicu da raspravljaju o vjeronauku, a onda šef te kuće objavi pismo kako su objektivni?
HRT je izborom gostiju gledateljima nametnuo jednostran pogled na problematiku
Jedna od tema današnje HRT-ove emisije Dobro jutro, Hrvatska bila je nastava vjeronauka u školama. Izbor gostiju koji su raspravljali o tome “je li vjeronauku mjesto u našoj školi ili u župnoj zajednici”, kako je to sročila voditeljica Sunčica Findak, dosta je nezgodan. Findak je, naime, jutros ugostila dvojicu svećenika: don Mihovila Kurkuta, ravnatelja katoličke izdavačke kuće Salesiana, te vjeroučitelja iz riječke gimnazije, Marina Miletića. Treća gošća bila je vjeroučiteljica i članica Stručne radne skupine za katolički vjeronauk, Tihana Petković.
Ovo troje gostiju o vjeronauku u školama raspravljalo je upravo onoliko objektivno koliko se iz opisa njihovih radnih mjesta može zaključiti. Tako je gospođa Petković svoju arugmentaciju u korist vjeronauka započela izjavivši da je “Vjeronauk odgojni predmet, a odgoja nikad previše”. Nastavila je s nabrajanjem onoga što vjeronauk po njezinom mišljenju donosi učenicima, a to su “dostojanstvo ljudske osobe, izgradnja duhovno-religiozne i etičko-moralne savjesti, te usvajanje temeljnih odgojnih vrijednosti”.
Lake ocjene iz vjeronauka
Don Kurkut nije bio ništa kritičniji od gospođe iz radne skupine za vjeronauk, pa je govorio o širini vjeronauka koji je povezan sa svim drugim predmetima, a osim toga, “to je predmet koji djeca ne moraju bubati, djeca ga vole, dobiju se lako ocjene”, rekao je. Treći gost, riječki vjeroučitelj Marin Miletić, prvo se pozvao na bivšeg voditelja projekta kurikularne reforme, Borisa Jokića, koji je navodno spominjao pozitivne učinke vjeronauka u školi, a onda se počeo razbacivati, čini nam se, pomalo sumnjivim povijesnim činjenicama.
“Kod nas vjeronauk postoji u obrazovnom sustavu 200 godina, a u 50-im godinama prošlog stoljeća je izbačen iz škole. U pravilu su ga iz škole izbacivale ideologije nacizma, fašizma i komunizma. U kojoj god državi da je došao jedan od ta tri režima, vjeronauk je izbačen iz škole”, rekao je Miletić, nazvavši promišljanje o ulozi vjeronauka u obrazovnom sustavu “izmišljanjem tople vode”.
Fašisti izbacivali vjeronauk iz škole?
Nismo stručnjaci za totalitarne režime, pa smo guglali, i nakon vrlo kratkog istraživanja otkrili da gospodin Miletić nije u pravu. Naime, Sveta Stolica i Kraljevina Italija, čiji je premijer bio fašistički vođa Benito Mussolini, 1929. godine sklopile su Lateranske ugovore. Ta tri ugovora riješila su spor između talijanske vlade i pape, koji je dobio suverenitet nad dijelom grada Rima, čime je nastala država Vatikan. Osim toga, jednim od Lateranskih ugovora riješen je položaj Katoličke crkve u Italiji, i to na način da je rimokatolička vjera proglašena državnom religijom, a u škole je uveden katolički vjeronauk. Dakle, vjeronauk su talijanski fašisti u škole uveli, a ne izbacili ga, kako tvrdi gospodin Miletić.
Još manje vremena trebalo nam je da ustanovimo kakva je situacija s vjeronaukom bila na području NDH. Prije nekoliko godina srednja.hr objavila je svjedodžbu gospodina koji je za vrijeme krvave fašističke paradržave pohađao Državnu pučku školu u Šestinama. Na vrhu popisa predmeta nalazi se Nauk vjere, iz kojeg je gospodin imao ocjenu dobar. Čini se da u NDH vjeronauk nije bio predmet iz kojeg su se ocjene lako dobivale, kao što je slučaj danas u Hrvatskoj prema don Mihovilu Kurkutu. Ako ništa drugo, gospodin Miletić je bio u pravu barem što se tiče komunizma. Za vrijeme Jugoslavije vjeronauka zaista nije bilo u školama. Dakle, ne samo da su s HRT-a izborom gostiju gledateljima nametnuli jednostran pogled na problematiku vjeronauka u školama, nego je jedan od tih gostiju javnost usput i teško dezinformirao.
Nezgodno otvoreno pismo ravnatelja
Iako postoji mogućnost da je urednicima bilo teško pronaći goste koji bi ponudili drugu perspektivu, s obzirom na sve veći broj medija, stručnjaka i institucija koji bojkotiraju HRT, ipak se postavlja pitanje kakav je smisao u prikazivanju te emisije?
Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić upravo je danas u otvorenom pismu najavio pokretanje mirenja s novinarima i medijima koje je njegova kuća tužila, te je napisao kako je HRT “u svim segmentima svoga rada poštuje pravila struke, objektivno i uravnoteženo izvještava o događajima te je otvoren za sve društvene skupine, udruge i političke opcije koje djeluju na političkoj sceni u Republici Hrvatskoj”.