Roditeljima iz zagrebačke škole je dosta da im djeca prisilno sjede na vjeronauku. Danas su ih izvukli iz razreda

'Dobili su usmene upute da za vrijeme vjeronauka ostaju u razredu i da sjednu u zadnji red i stave slušalice', prepričava mama Telegramu

ZADNJA IZMJENA: ruj 15, 2020

Roditelji učenika 6. razreda, koji ne pohađaju vjeronauk u zagrebačkoj Osnovnoj školi Ivana Meštrovića, jutros su, u znak bunta, dogovorno izvukli djecu iz škole tijekom trajanja blok sata vjeronauka, nakon čega su ih vratili na 5. i 6. sat. “Sada smo to napravili iz bunta, kao gestu. No nije poanta da mi trošimo svoje radno vrijeme i vodimo djecu van škole, nego da škola zbrine učenike koji ne slušaju vjeronauk”, govori za Telegram Kristina Ercegović, mama jednog od šestaša koji ne pohađa vjeronauk.

Ercegović nam je danas ispričala kako u razredu njenoga sina, četvrtina učenika od njih 28 ne ide na vjeronauk i da je ove školske godine pitanje vjeronauka usred rasporeda “riješeno” na stigmatizirajuć i diskriminatoran način. Naime, prvoga dana nastave, učenici su od razrednika dobili uputu. “Dobili su usmene upute da oni koji ga ne pohađaju, za vrijeme vjeronauka moraju ostati u razredu i da sjednu u zadnji red i stave slušalice”, prepričala nam je mama Ercegović. Tijekom prijašnjih godina, dodaje, djeca su u školi bila zbrinuta ako je vjeronauk bio usred rasporeda.

Korona kao izgovor

“Otpratili bi ih u knjižnicu, tamo su mogli pisati zadaću, prošetati i nije bilo nikakvog problema. Oni moraju zbrinuti djecu, a sada to neće zbog korone, koja im je izgovor za kršenje prava”, govori mama. Svejedno joj je, kaže, hoće li ih pustiti u knjižnicu ili na igralište, “hoće li im organizirati etiku ili nešto tome slično, ali nije u redu da ih zadržavaju u prostoriji i kažu im da stave slušalice”.

Pojašnjava i koje su sve korake roditelji iz razreda dosad poduzeli; predstavnica roditelja prvo se javila razredniku. “On je rekao da se slaže i sve razumije, ali da nažalost ne može ništa i nek se javimo ravnatelju”, prepričava. Sve su proslijedili ravnatelju škole Milivoju Magerlu koji im, kaže Ercegović, još nije poslao nikakav odgovor.

Roditelji su mu, kako kaže ova mama, između ostaloga sugerirali da vjeronauk organizira online. “Ako smo u lockdownu četiri mjeseca imali sve online, zašto ne bi vjeronauk bio online”, pita se Ercegović u iščekivanju odgovora ravnatelja. Rezolutna je u stavu da se ovaj problem mora riješiti. “Mi smo sekularna država, imamo pravo na izbor, uostalom, to je izborni predmet koji jedini, eto, baš mora biti usred rasporeda”, zaključuje. I Telegram je u nekoliko navrata tijekom jutra pokušao dobiti ravnatelja Magerla, no nije nam se javljao na telefon.

Uvest će alternativni predmet

Zbrinjavanje učenika koji ne idu na vjeronauk u osnovnoj školi, tema je u javnosti na početku svake nastavne godine. Niti ova nije izuzetak jer pitanje vjeronauka usred rasporeda nikada nije sustavno ni adekvatno riješeno za one učenike koji ga ne pohađaju. Naznaku da ovakvim stanjem nisu zadovoljne ni aktualne obrazovne vlasti, iz Ministarstva obrazovanja dali su Telegramu u prošlotjednoj korespondenciji. Poručili su kako bi bilo dobro da se izborni vjeronauk održava prvi ili zadnji sat te kako bi dugoročno rješenje bilo uvođenje alternative vjeronauku.

Za Jutarnji su, pak, iz Ministarstva sinoć i potvrdili kako će do kraja mandata ove Vlade uvesti alternativni predmet po uzoru na etiku u srednjim školama. Radi se o rješenju, pisali smo protekloga tjedna, iz 2010. godine kada je na čelu ministarstva bio sadašnji ministar Radovan Fuchs. Tada je potpisao i donio dokument Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) u kojemu stoji kako treba uskladiti obrazovni standard za sve učenike osnovne škole i ujednačiti njihovo opterećenje “te je potrebno predvidjeti uvođenje alternativnog izbornog predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk”.

Sve ovisi o dobroj volji ravnatelja

Taj bi alternativni predmet, prema NOK-u, trebao omogućiti stjecanje temeljnih etičko-moralnih kompetencija i osnovnoga znanja o religiji za učenike koji odluče ne pohađati vjeronauk. Kako će se predmet zvati, tko će ga izvoditi i tko će definirati i izraditi njegov kurikulum, još nije poznato. “Taj alternativni predmet, kao što je to uobičajeno, trebao bi biti iz srodnog područja, u ovom slučaju iz humanističkog. No, o tome će u konačnici svoje mišljenje ipak dati struka, a zainteresirana će javnost imati priliku očitovati se”, kazao je Jutarnjem Božo Pavičin, savjetnik ministra.

Najava da će alternativni predmet biti uveden nekad tijekom četverogodišnjeg mandata, slabašna je utjeha roditeljima učenika koji ne pohađaju vjeronauk i koji ovih dana, kakav je slučaj u OŠ Ivana Meštrovića, muku muče sa školskim propisima kojima su epidemiološke smjernice izgovor. Telegram je o tome u nekoliko navrata opširno izvještavao, no ključno je sljedeće; situacija varira od škole do škole. Iako i iz Ministarstva poručuju da škola treba organizirati nastavu “u najboljem interesu učenika”, u praksi doslovno sve ovisi o dobroj volji ravnatelja i učitelja.

Nije naodmet još jednom podsjetiti na primjer osnovne škole iz okolice Zagreba; tamošnji nam je ravnatelj još uoči početka nastave kazao da učenici koji ne pohađaju vjeronauk, s učiteljima borave u zajedničkim organiziranim kutcima škole ili u knjižnici, gdje mogu čitati, igrati šah, pisati zadaće… Kazao nam je i kako postoji mogućnost da učenici koji ne pohađaju vjeronauk iznimno ostaju u razredu tijekom sata vjeronauka samo ako roditelj izričito zatraži da dijete ostane u razredu.

Dora Kršul
Telegram autor
342 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program