Kako je mali Općinski sud u Virovitici uspio osigurati javnost u sudnici, a veliki sudovi u Osijeku i Zagrebu nisu
Ustav propisuje javnost sudskih rasprava, no sudovi se po tom pitanju različito ponašaju tijekom pandemije
Sutkinja Općinskog suda u Osijeku, Dalmoslava Grgić na raspravi održanoj 8. prosinca (radilo se o radnom sporu između osječke komunalne tvrtke UNIKOM i jednog njihovog bivšeg zaposlenika) zainteresiranom građaninu, Vladimiru Šplajtu, nije dopustila da u svojstvu javnosti prisustvuje suđenju. Pravosudni policajci, po naputku spomenute sutkinje, nisu omogućili Šplajtu ulazak u sudnicu, objasnivši kako spomenuta sutkinja, zbog pandemije COVID-a, ne dopušta nazočnost javnosti. Međutim, u zapisniku s tog suđenja stoji kako je rasprava bila javna.
Šplajt, koji je po struci pravnik, istoga se dana obratio predsjednici Općinskog suda u Osijeku Zrinki Šeks-Poštić (inače kćeri Vladimira Šeksa) i požalio se na postupak sutkinje Grgić. Napomenuo je kako se u Odluci od 3. studenoga 2020., koja se odnosni na organizaciju rada u svrhu sprječavanja širenja pandemije bolesti COVID-19, a koju je potpisala predsjednica suda, Šeks-Poštić, nigdje ne spominje isključenje javnosti zbog pandemije.
Sutkinja kaže da se držala propisa
“Uostalom”, kaže Šplajt u razgovoru za Telegram, “hrvatski Ustav u članku 117. jasno kaže kako su sudske rasprave javne, a u izuzecima se nigdje ne spominje pandemija kao mogući razlog isključenja javnosti”.
Predsjednica Općinskog suda u Osijeku Zrinka Šeks-Poštić zatražila je očitovanje sutkinje Dalmoslave Grgić, a ova je 14. prosinca priznala kako je pravosudnim policajcima naložila da Šplajta ne puste u sudnicu.
Objasnila je to ovako: ”Zbog činjenice da je sudnica izuzetno mala, a preporuke Glavnog stožera RH su veoma jasne, glede koncentracije osoba u zatvorenom prostoru i kvadrature koja je potrebna da budu u istom, unatoč maskama, razdaljini među osobama, što nije moglo biti ispoštovano, ta sam kao uređujući sudac pravosudnom policajcu to i objasnila i rekla da prenese navedenom [Vladimiru Šplajtu]. Smatram kako u mom postupanju nije bilo nikakve samovolje, već sam se držala zakona i propisa Republike Hrvatske”.
Što ćemo s Ustavom i javnošću rasprava?
No, što ćemo s Ustavom (članak 117.) i što ćemo sa zapisnikom u kojem je sutkinja Grgić izdiktirala zapisničarki, a ova to i napisala, kako je ”rasprava javna”?
Još prije deset dana Krunoslav Capak, šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na pitanje Telegrama kazao je kako će biti donijete precizne preporuke za sudove. Naime, svi sudionici postupka tumače ih različito. Jedni tvrde da u sudnici ne smije biti više od 25 osoba, drugi da je dovoljna distanca od dva metra, treći da su potrebna četiri metra kvadratna za svaku osobu u sudnici.
Zbog toga su nedavno na suđenju Milanu Bandiću i suoptuženima u aferi Agram novinari izbačeni iz sudnice, jer je sudsko vijeće protumačilo da samo 25 osoba smije biti u sudnici. Na takvu odluku reagirao je i Zbor sudskih izvjestitelja Hrvatskog novinarskog društva.
Kongresna dvorana za velika ročišta
Tjedan dana kasnije rasprava u predmetu protiv Vlade Rajića i ostalih okrivljenih za trgovinu povjerljivim policijskim informacijama odgođena je jer su se u sudnici od 107,8 metara četvornih nalazile 34 osobe. To, prema računici sudskog vijeća, nije osiguravalo četiri metra kvadratna za svakoga, pa suđenje nije održano.
Uskoro bi trebalo doći na red i suđenje u aferi Agrokor gdje se također očekuje najmanje 30 osoba u sudnici. Iako se do sada spominjalo kako bi suđenja mogla biti prebačena u kino dvoranu Studentskog centra, za Telegram su iz Ministarstva pravosuđa i uprave odgovorili su da se s predstavnicima pravosudnih tijela još radi na osiguravanju dodatnih prostora za održavanje ročišta u postupcima s više od 30 sudionika u skladu s epidemiološkim uvjetima.
“U tijeku su završni razgovori oko korištenja Kongresne dvorane u zgradi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koja bi se nakon sklapanja sporazuma koristila u svrhu održavanja ročišta u postupcima s više sudionika”, najavljuju iz spomenutog ministarstva.
Virovitica je kvalitetno riješila problem
Iz Nacionalnog stožera, prema dopisu kojeg je na uvid dobio Telegram, čelnicima sudova preporučili su da na ročištima budu samo osobe koje su nužno potrebne.
No, Općinski sud u Virovitici vrlo je kvalitetno riješio problem oko kojeg se lome koplja sudaca, tužitelja, nadležnog ministarstva, epidemiologa i novinara, a vidjeli smo iz osječkog primjera, i građana. Dva dana nakon što je osječka sutkinja Dalmoslava Grgić u očitovanju napisala kako je iz sudnice izbacila javnost jer se ”držala zakona i propisa Republike Hrvatske”, novinar Telegrama bez problema je, zajedno s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva (HND), Hrvojem Zovkom, nazočio jednom tamošnjem suđenju.
Video link u prostoriji pored sudnice
Zovko i novinar Telegrama došli su 16. prosinca u Općinski sud u Virovitici da bi pratili suđenje novinaru i uredniku portala Virovitica.net, Goranu Gazdeku koga je za kazneno djelo protiv časti i ugleda tužio bivši ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade, Tomislav Tolušić. Pravosudni policajci obojicu su uputili ka glasnogovorniku suda, sucu Zoranu Mandiću koji je uljudno objasnio kako raspravu, zbog skučene prostorije, neće moći pratiti u sudnici.
Rekao je kako se sudska zapisničarka usprotivila da prozori u sudnici budu otvoreni, jer zbog hladnoće neće moći obavljati svoj posao, pa je sudac Ilija Samardžija odlučio da javnost, predsjednik HND-a i novinar Telegrama, suđenje mogu pratiti u susjednoj prostoriji putem video linka.
Kako može u Virovitici, a ne u Zagrebu?
Međutim, kad je suđenje počelo pojavili su se tehnički problemi. Sliku iz sudnice nije pratio razumljiv ton, pa je sudac i glasnogovornik Zoran Mandić pozvao tehničara da uđe u sudnicu i pokuša riješiti problem. Nije uspjelo ni nakon drugog pokušaja; slika je bila izvrsna, ali ton očajan, pa je tada sudac Mandić odlučio: u sudnici gdje se sudilo novinaru Gazdeku u sporu s Tolušićem, otvorit će se prozori, slijedom jedne od preporuka Stožera, kako bi se omogućilo provjetravanje.
I tako je i bilo. Javnost, u ovom slučaju Hrvoje Zovko i novinar Telegrama, mogli su pratiti suđenje. Ako jedan mali općinski sud, kakav je virovitički, može bez problema riješiti Ustavom zajamčenu javnost sudske rasprave, stvarno je neobično da to ne može puno veći Općinski sud u Osijeku ili još veći, Županijski sud u Zagrebu.