Kako smo uopće došli u nestvarnu situaciju da nam se građani odlaze cijepiti u Srbiju

Ovog vikenda iz Beograda i drugih gradova u Srbiji stigle su fotografije ogromnih redova za cijepljenje. No, na cijepljenje nisu čekali samo srpski građani, nego i oni iz BiH i Hrvatske što su potvrdili dugački redovi na granici pri ulasku u Srbiju.

Do ovakvog razvoja događaja je došlo nakon što je Srbija pozvala građane okolnih zemalja na cijepljenje. Danas smo pak na konferenciji za medije čuli glavnog epidemiologa, Krunoslava Capaka, koji je rekao kako ne bi građanima savjetovao da se cijepe ruskim i kineskim cjepivom dok se ona ne registriraju u EU.

No, vrijedi napomenuti kako Srbija nije cijepila samo ruskim i kineskim cjepivom, nego i AstraZenecom, što je danas komentirala i srpska premijerka, Ana Brnabić. Napravili smo stoga malu kronologiju kojom pokušavamo objasniti kako smo uopće došli do toga da nam se građani odlaze cijepiti u Srbiju.

1. Nestašica cjepiva

Činilo se kako se kraj epidemiji koronavirusa nazire 26. prosinca kada je u Hrvatsku stigla prva pošiljka cjepiva. Radilo se o Pfizerovom cjepivu kojeg je stiglo 9750 doza, samo dan nakon Božića. Istina, trebalo je samo par sati da odmah nastane mini skandal jer se Krunoslav Capak slikao kako sjedi na kutiji cjepiva, za koju je poslije rekao da je bila prazna.

Cijepili smo potom korisnike domova za starije i zdravstveno osoblje, pa određeni broj doza potrošili i na državni vrh i zastupnike u Saboru, a neki su se uspjeli cijepiti i preko reda prije nego što je stigla vijest o problemima s isporukom cjepiva. 22. siječnja Krunoslav Capak je objavio kako moramo obustaviti nova cijepljenja jer nemamo dovoljno doza.

Dodajmo ovome kako je samo 11 dana ranije Capak rekao kako HZJZ planira do početka ljeta cijepiti 50% stanovništva. Ne treba posebno naglašavati koliko smo daleko od toga, budući da je dosad cijepljeno 348.648 osoba, od kojih 266.900 s jednom dozom.

2. Pregovori o novoj distribuciji cjepiva

U tjednima i mjesecima nakon toga, kada je postalo očito da cijepimo puno manje od početnih planova, Vlada je kao glavni razlog sporog cijepljenja navodila to što isporuke kasne. Premijer je tako prošlog tjedna rekao da nam je stiglo samo 17 posto od obećanih doza AstraZenece, proizvođača na kojeg se Vlada u početku najviše oslanjala.

Govoreći o raspodjeli cjepiva sredinom ožujka Plenković je rekao da je Hrvatska od ljeta kada su počeli pregovori s farmaceutskim kompanijama postupno dobivala signale od Europske komisije o pregovorima s tim kompanijama. Ustvrdio je kako su tijekom ljeta sve dostupne informacije upućivale da će cjepivo AstraZenece najbrže biti gotovo i odobreno, “ali se onda tu nešto zakompliciralo”.

“U ovom trenutku nama je šteta da smo najviše cjepiva naručili od AstraZenece zato što su oni sada nešto usporili dinamiku. Međutim, kada se jednom to konsolidira mi bi mogli dobiti jako, jako velike količine cjepiva AstraZenece”, istaknuo je.

3. Pokušaj nabavke ruskog cjepiva pa i brzi odustanak

Od veljače se postupno sve više pričalo o nabavci ruskog cjepiva. Sve se dodatno razbuktalo kada je glasnogovornik Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj Matvey Sidorov izjavio kako su premijer Plenković i ruski veleposlanik Andrej Nestarenko o tome razgovarali. Dodao je kako je Rusija sprema isporučiti cjepivo u roku od dva tjedna. Ministar Vili Beroš je sredinom veljače na jednoj od presica Stožera rekao kako za rusko cjepivo ne bi morali čekati odluku EU ako HALMED da dozvolu za interventni uvoz.

Sredinom ožujka je pak stigla potvrda iz HALMED-a kako se provodi preliminarni pregled dostavljene dokumentacije o ruskom cjepivu Sputnjik V uz dodatak kako se za sada neće provoditi izvanredni uvoz tog cjepiva dodavši kako je tu riječ o krajnjoj mjeri. No, čini se da su tu sve aktivnosti stale budući da je 19. ožujka rusko veleposlanstvo objavilo kako se nada da Hrvatska neće odugovlačiti s nabavom njihovog cjepiva, što je bio očiti pokušaj pritiska.

Jutarnji je tada iz Vlade doznao da će se ipak čekati dozvola europske regulatorne agencije. “Da bismo dopustili uvoz moramo biti sigurni u to cjepivo, a to znači da se moraju čekati odobrenja. To je temeljni princip zaštite zdravlja naših građana. I od toga nećemo odustati, bez obzira na bilo kakve pritiske”, rekli su im iz Vlade.

4. Platforma Cijepi.se.zdravlje.hr

Na presici Stožera održanoj 1. ožujka je rečeno kako je napokon u rad puštena platforma preko koje se građani mogu prijaviti za cijepljenje. Cijepise.zdravlje.hr aktivirana je mjesec i pol dana nakon što je u Hrvatskoj krenulo cijepljenje, a Telegram ju je odmah tijekom dana testirao. Već par sati nakon što je puštena u pogon, preko nje se prijavilo više od 13 tisuća građana, a ostatak dana ta je brojka rapidno nastavila rasti.

Ministar zdravstva je sutradan objavio kako se u jednom danu preko platforme prijavilo više od 30.000 ljudi, ali kako stvari zasad stoje nitko od njih zasad nije pozvan na cijepljenje. Jedino što su od platforme dobili je mail s potvrdom da su prijavljeni na cijepljenje koji im je stigao u nedjelju navečer. Isti mail dobili su i kada su se prijavili na cijepljenje, pa još nije jasno što se točno sa sustavom dogodilo u nedjelju.

Podaci s platforme će se koristiti u trećoj fazi cijepljenja koja još nije počela, ali koju je danas najavio Zvonimir Šostar rekavši kako će, kada ona krene, ljudi biti pozivani ovisno o tome koji broj su dobili kada su se prijavili.

5. Poziv Srbije da se ljudi dođu cijepiti

U trenutku kada je nestašica cjepiva već mjesecima u fokusu u javnom životu Hrvatske, Srbija je pozvala građane i gospodarstvenike iz regije da se dođu cijepiti kod njih. Oni su tako u subotu organizirali cijepljenje za 7500 gospodarstvenika iz zemalja regije za što je Gospodarska komora Srbije (PKS) osigurala 10.000 doza.

U isto vrijeme su ne beogradskom sajmu u redovima za cijepljenje čekale i desetine građana iz susjednih zemalja.Cijepljenje je organizirano za gospodarstvenike iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore na punktovima u Beogradu i Nišu, a zanimanje za cijepljenje pokazao je i veliki broj poslovnih ljudi s Kosova.

Dio građana susjednih zemalja prijavio se preko srbijanskog e-sustava, a beogradski mediji izvijestili su da se od subote ujutro na graničnim prijelazima, poglavito iz pravca BiH, u dugim kolonama čekalo na ulazak u Srbiju. Dodajmo ovome kako Srbija na raspolaganju ima Pfizer/BioNTech, Sputnjik V, AstraZenecu i Sinopharm.

6. Capak kaže da ne savjetuje cijepljenje ruskim cjepivom

Nakon vijesti o masovnom cijepljenju u Srbiji preko vikenda, mediji su danas na pressici Stožera pitali Krunoslava Capaka za komentar. On je rekao kako registracija cjepiva pri Europskoj agenciji za lijekove pruža određenu sigurnost u učinkovitost i neštetnost tih cjepiva, koje propagira EU.

“Ne bih savjetovao ljudima da se cijepe s ruskim i kineskim cjepivom dok se ne registriraju u EU-u”, kazao je Capak. Cjepiva registrirana u EU-u imaju jamstvo, a za cjepiva koja se koriste u trećim zemljama takve garancije nema. “Savjetovao bih svima da čekaju svoj red, tijekom travnja dobit ćemo 500.000 doza cjepiva, u ovom tjednu 121.000 doza”, kazao je.

Ubrzat će se cijepljenje druge skupine, nadaju se ubrzo početi cijepljenje treće skupine i gospodarskih prioriteta. Capak se danas vratio i na prvobitnu procjenu kako će do ljeta biti cijepljeno više od 50 posto stanovništva.

7. Ana Brnabić pojašnjava zašto su zvali ljude na cijepljenje

Premijerka Ana Brnabić danas je pojasnila kako u pozivu Srbije da se ljudi dođu cijepiti nije bilo politike. Naime, bilo je procijenjeno da bi zbog roka uporabe do 1. travnja moralo biti uništeno 20.000 do 25.000 cjepiva AstraZeneca.

„Nije bilo nikakve politike u tom pozivu da dođu, niti je bilo politike u njihovom dolasku“, rekla je u ponedjeljak Brnabić za komercijalnu provladinu TV Happy, naglasivši kako Srbija nije htjela dopustiti da cjepiva propadnu, već je odlučeno pozvati regiju na cijepljenje.

Predsjednik Gospodarske komore Srbije (PKS) Marko Čadež izjavio je u ponedjeljak da je tijekom vikenda cijepljeno više od 8500 gospodarstvenika iz regije, te da će ih danas i sutra biti cijepljeno i više jer je regija uzajamno gospodarstveno vrlo povezana. “Gospodarski sustavi funkcioniraju”, uz svakodnevni promet i protok ljudi i robe, rekao je.

8. Capak kaže da se cijepljeni u Srbiji jave obiteljskom liječniku

Pred sam kraj današnjeg dana, stigla je još jedna izjava Krunoslava Capaka o ljudima koji su se cijepili u Srbiji. Naime, on je za Večernji list rekao kako je logično da građani o svakom cijepljenju u inozemstvu obavijeste svog obiteljskog liječnika kako bi svi podaci bili u zdravstvenom kartonu pacijenta.

“Hrvatska će cijepiti sve svoje građane. Oni koji su se cijepili u trećim zemljama trebali bi imati potvrdu kojim cjepivom su se cijepili i kada, a hoće li se moći cijepiti u Hrvatskoj, ovisit će o tome jesu li u skupini koja se trenutačno cijepi”, rekao je Capak.

Dodao je za Večernji i kako ne bi savjetovao ljudima da se cijepe ruskim i kineskim cjepivom dok se ona ne registriraju na teritoriju EU. “Za one koji se cijepe cjepivom registriranim na području EU mogu reći da HZJZ i EK osiguravaju za svaku seriju tog cjepiva da je ispitana u laboratorijima najviše kvalitete na svijetu, to se radi u jednom njemačkom institutu, a za ova cjepiva koja se koriste u trećim zemljama takve garancije nemam i ne mogu ih potpisati”, rekao je Capak.