Kako su moćni bankari oštetili HPB za 30 milijuna eura? Pravosuđe bi, nakon 14 godina, konačno moglo riješiti aferu
USKOK i obrana počeli su iznositi završne govore u aferi bankomat u kojoj je prvooptuženi Josip Protega
Evo, nakon što je početkom 2009. uhićen ondašnji predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke Josip Protega, danas su USKOK i obrana počeli iznositi završne riječi. Nakon toga moglo bi biti zakazano i izricanje presude.
Tako se epilogu, barem onom nepravomoćnom, približila afera Bankomat teška oko 225 milijuna kuna, odnosno oko 30 milijuna eura. Tolika je šteta, tvrdi USKOK, napravljena banci, dok su istovremeno Protega i njegovi suoptuženici sebi nezakonito zaradili po 17 tisuća eura.
Obrana: ‘Sve je bilo po propisima’
Jesu li to doista iznosi za koje su četiri godine vodeći bankari u državi bili spremni pogodovati pojedinim klijentima i odobravati im, prema mišljenju USKOK-a, rizične kredite? Zapitali su se to odvjetnici u svojim završnim govorima ističući da su i Protega i ostali ljudi iz HPB-a odobravali kredite prema pravilima struke.
“Svi krediti su imali adekvatne instrumente osiguranja”, pokušali su na kraju uvjeriti sud. Predstavnik USKOK-a Saša Manojlović izrazio je pak uvjerenje da su sve optužbe koje datiraju još od 2005. do 2009. dokazane.
USKOK: ‘To je kriminalno kockanje’
“Iako se radi o predmetu koji je činjenično i pravno izrazito složen, suština inkriminacije je u osnovi vrlo jednostavna. Riječ je o organiziranom kriminalnom postupanju okrivljenika, suštinski kriminalnom kockanju tuđim novcem u korist pojedinih, privilegiranih klijenata. S druge strane, u pitanju je sustavnom prikrivanje tog istog kockanja održavanjem stanja nereda u upravljanju poslovanjem HPB-a”, naveo je Manojlović dodajući da su te okolnosti Protega i njegovi suradnici iskoristili kako bi rezultate poslovanja prikazali uspješnijima nego što su bili. Na osnovu lažnih rezultata isplaćivali su si i uvećane bonuse. Sve je to bilo na štetu banke.
USKOK tvrdi da su okrivljeni omogućavali privilegiranim klijentima da izravno ili neizravno uz preporuke nekih visokopozicioniranih osoba dođu do kredita.
“Vraćanje ovih kredita bilo je omogućeno odobravanjem novih privilegiranih kredita, mahom još rizičnijih za banku, iz kojih su zatvarani dugovi po ranijim kreditima, ili su im opetovano odobravani prolongati. Tako su dugovi prema banci podmirivani novcem same banke ili je rok povrata opetovano odgađan. Sve to je rezultiralo gubicima za HPB u iznosima od više stotina milijuna kuna”, zaključio je Manojlović.