Plenković se hvali da su u njegovu mandatu plaće rasle 55 posto. Ne spominje da su stanovi poskupjeli za 80 posto

Hrvatska je u tri prošlogodišnja kvartala bila na vrhu EU-a po rastu cijena stanova

FOTO: Telegram/Pixsell

Bez obzira na to što i premijer Andrej Plenković i poslodavačke udruge ističu da je Hrvatska na vrhu ljestvice članica Europske unije kad je u pitanju rast plaća u protekle dvije godine, te su plaće nakon pandemije izgubile bitku s inflacijom, posebice kad je u pitanju poskupljenje onog najosnovnijeg – hrane i krova nad glavom.

Nedavno je Telegram pisao o tome da službeni podaci pokazuju kako je od kraja 2020. do listopada 2023. godine prosječna plaća nominalno porasla 26,59 posto, dok su potrošačke cijene u tom razdoblju rasle 28,63 posto, a cijene hrane čak 37,20 posto.

Sve teže do vlastitog krova nad glavom

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o cijenama stanova u trećem tromjesečju prošle godine pokazuju da je Hrvatima sve teže – iako u prethodna tri desetljeća nikada baš nije bilo lako – doći do krova nad glavom u svome vlasništvu. U tom su tromjesečju stanovi i kuće poskupjeli za 10,9 posto u odnosu isto razdoblje 2022. godine, a kumulativno su skuplji za više od 40 posto nego krajem 2020. godine. Rast prosječne plaće od 26,5 posto to nije mogao pratiti pa je obiteljima koje žive od svog rada trenutno puno skuplje i teže kupiti stan nego prije tri godine.

Usporedba s početkom prvog mandata sadašnje Vlade, otkad je prosječna plaća u Hrvatskoj porasla za 55 posto, o čemu često govori i sam premijer Plenković, također ne ide na ruku onima koji planiraju kupiti stan. Iako rast plaća u sedam godina za hrvatske prilike zvuči impresivno, ushićenje nestaje kad se pogleda kako su se u tom razdoblju kretale cijene stanova.

Od početka Plenkovićeva mandata stanovi skuplji 80 posto

Indeks cijena što ga objavljuje Državni zavod za statistiku pokazuje da je u trećem kvartalu prošle godine cijena stanova na razini Hrvatske, u što su uključeni i postojeći i novi stanovi, bila čak 80 posto veća nego u prvim mjesecima Plenkovićeve Vlade. Onima koji žive od plaće, pa im je ona i jedini izvor za kupnju krova nad glavom, rast plaća od 55 posto u dva Plenkovićeva mandata više ne izgleda tako impresivno. Na početku mandata kvadrat novog stana koštao je 1,9 prosječnih neto plaća, dok je to sredinom prošle godine bilo 2,2 prosječne plaće.

S hrvatskom plaćom stan je u Hrvatskoj sve teže kupiti. Za strance, čije su prosječne plaće znatno veće, ili za građane Hrvatske koji ne žive od plaće to očito nije problem jer je njihova potražnja i u trećem tromjesečju prošle godine Hrvatsku zadržala na vrhu ljestvice u Europskoj uniji po rastu cijena stanova. U situaciji kad inflacija smanjuje vrijednost novca, logičan je potez ulagati u nekretnine u državi u kojoj nema poreza na nekretnine. Za očekivati je da će se u Hrvatskoj dodatno povećati broj praznih stanova i onih koji se iznajmljuju u turizmu.

Raste broj zemalja EU-a u kojima cijene stanova padaju

U cijelom EU-u, ali i u eurozoni, pokazuju podaci Eurostata, prosječne cijene stanova padaju već od proljeća prošle godine. Na to najviše utječe kretanje cijena u Njemačkoj, gdje su cijene stanova počele padati još u zadnjem kvartalu 2022. godine, i to za 3,6 posto. Nastavilo se to i u 2023. godini, i to po puno većim stopama. U prvom kvartalu pad je bio 6,8 posto, u drugom 9,6 posto, a u trećem kvartalu čak 10,2 posto.

Kroz prošlu godinu povećavao se broj članica EU-a u kojima padaju cijene stanova pa ih je do trećeg kvartala uz Njemačku bilo još devet.

Još uvijek je veći broj država članica u kojima je i u trećem kvartalu prošle godine zabilježen rast cijena nekretnina, ali te su stope usporavale i bile su manje od onih u Hrvatskoj.

U Italiji cijene stanova porasle 1,2 posto, u Sloveniji 8,8 posto

Najbliža Hrvatskoj je Poljska, gdje su u trećem kvartalu prošle godine cijene stanova porasle 9,3 posto, ali je rast u prethodna dva kvartala bio znatno sporiji – 5,8 i 7 posto.

Hrvatska je i u prva dva kvartala 2023. godine bila rekorder, s rastom cijena od 13,7 i 14 posto, što će sigurno značiti da je u cijeloj 2023. Hrvatska imala najveći skok cijena nekretnina. U susjednoj Sloveniji nekretnine su u trećem kvartalu prošle godine poskupjele 8,8 posto, a u Italiji 1,2 posto.