Kažnjena ekipa koja je prije 13 godina izigrala 600 ulagača. Ljudi tek sad mogu tražiti natrag svoje milijune

Pravosudna epopeja trajala je više od desetljeća

15.01.2014., Zagreb - Pripremno rociste u aferi Forex. Devet optuzenih tereti se za prevare teske 133 milijuna kuna na stetu 681 pravne i fizicke osobe. Sudjenje s najvecim brojem sudionika u povijesti hrvatskog pravosudja odrzat ce se u kinodvorani Studentskog centra u Zagrebu. rPhoto: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL/Arhivska fotografija

Afera Forex zasigurno je jedna od najvećih u domaćem pravosuđu, i to po svemu. Na početku je bilo 14 optuženih, 600 prevarenih ulagača i gotovo 130 milijuna ondašnjih kuna štete. Za toliki proces pravosudne vlasti morale su čak unajmiti posebnu dvoranu – onu kino centra u središtu Zagreba.

Tek ovih dana, nakon 12 godina suđenja, stigla je pravomoćna presuda protiv preostalih osmero okrivljenika. Tomislav Prlić (osam godina zatvora), Tin Mudrovčić (šest godina zatvora), Dejan Perić (tri i pol godine zatvora), Ratko (tri godine zatvora) i Amra Sopić (godinu i pol zatvora), Sanjin Krpelnik (dvije i pol godine zatvora), Donat Lukas (tri i pol godine zatvora) i Rossita Barila (tri godine zatvora) dobili su bezuvjetne zatvorske kazne. Kažnjeni su nešto strože nego prvostupanjskom presudom koju im je izrekao Županijski sud u Zagrebu iako im je jedno kazneno djelo palo u zastaru. I ukupna cifra koju su prevarama na Forex ulaganjima izvukli stotinama građana smanjena je sa 130 na 81 milijun kuna odnosno 10,8 milijuna eura. Goran Pavlović, čije je ime na početku bilo prvo na popisu okrivljenika, u međuvremenu je počinio samoubojstvo.

Sada tek počinje borba za izgubljeni novac

Ono što u ovoj pravomoćnoj presudi upada u oči jest uputa Vrhovnog suda prevarenim ulagačima – sada mogu u posebnim parničnim postupcima traži povrat ukradenih iznosa. Drugim riječima, nakon više od 12 godina suđenja izigrani ljudi tek nakon pravomoćne presude, koja je ovih dana objavljena, dobivaju šansu pokušati doći do svog novca. Mahom se tu radilo o ulaganjima od 200 tisuća ondašnjih kuna po osobi.

Ove prevare događale su se od srpnja 2007. do svibnja 2010. godine. Od ljudi se tražio minimalan ulog od 5.750 eura. No, ti iznosi najčešće uopće nisu dolazili do tržišta novca. Ulagačima su prevaranti obećavali zaradu od 120 do 150 posto, a na kraju su nestali s novcem. Sredstva su prikupljana preko tvrtki Capys d.o.o i Subitus Lucrum d.o.o. Na prezentacijama su okrivljenici nudili iznimnu mogućnost ulaganja u Forex koja je do tada, navodno, bila rezervirana samo za banke.

Uvjeravali su ulagače da se novac uplaćuje na bankovne račune u hrvatskim bankama i da njime upravljaju kvalificirani službenici banke, te brokerske kuće s dozvolom Hanfe ili pak poznata svjetska bankarska grupacija MIZUHO. Objašnjavali su i da je novac na računima siguran jer se trguje samo manjim dijelom, a kada bi se u nekoj izvanrednoj situaciji pojavio gubitak, njihove firme pokrile bi ga svojim sredstvima. Ulagač je ponovno trebao biti zaštićen. Krovna ulagačka tvrtka bila je Acron grupa.

Gdje je na kraju završio izvučeni novac?

Da se doista radilo o prevari te da su članovi kriminalne grupe na kraju izvlačili novac u offshore kompanije, doznat će se tijekom procesa. Istražitelji su, naime, pronašli njihove SMS-ove koji su to razotkrili. Tako je Rossita Barila napisala jednoj svojoj posrednici: “Draga Doris! Molim te provjeri kod onog tvog prijatelja bankara da li je može otvoriti offshore companiju i račun u banci, da li to radi notar? Moja e-mail adresa rossita.baril@gmail.com “.

Nakon toga šalje poruku Goranu Pavloviću: “Kad odemo u London. Poslat će mi mail onog bankara i sve inf. Čekam”. Potom ponavlja poruku za Doris: “Draga Doki sorry kaj gnjavim, ali molim te što prije inf. Moji bi prijatelji došli u London pa ako možeš dati kakav kontakt da im to netko obavi. Pusa”.

Kada se stvari 2009. počinju ozbiljno urušavati, prevaranti i dalje ni jednom riječju ne spominju osobe koje su ostale bez svojih sredstava. Samo brinu za sebe i to kako osnovati offshore kompaniju, kako preuzeti kontrolu nad imovinom Capysa d.o.o. i povezanih društava te kako prodati tu imovinu. Kupovali su i brojne nekretnine – kuće, stanove i zemljišta, kao i luksuzne jahte plaćajući to novcem izvučenim ulagačima. Na taj su način ukradeni novac oprali.