Kim Jong Un se, dakle, sastao s kineskim predsjednikom; što to znači?
Nakon dugih nagađanja, vijest su potvrdili Kina i Sjeverna Koreja
Nakon dugih nagađanja i neizvjesnosti u srijedu ujutro napokon je stigla dugo očekivana vijest: potvrđeno je da se sjevernokorejski diktator Kim Jong-un sastao u Pekingu s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
Kineska novinska agencija Xinhua objavila je kako je Kim, čije je to bilo prvo inozemno putovanje od kad je 2011. došao na vlast, osobno obavijestiti predsjednika Xia o “ brojnim i brzim političkim promjena na Korejskom poluotoku”. Također je potvrđeno da je Xi Jinping prihvatio poziv da službeno posjeti Pjongjang te da će se to dogoditi “u prikladnom trenutku”.
Prvi put titulirao Xija kao predsjednika komunističke partije
Sjevernokorejska središnja novinska agencija (KCNA), objavila je pak kako je Kim Jong-un nakon susreta s kineskim predsjednikom izjavio: “Ovog proljeća s puno sreće i nade, vjerujem da će moj prvi sastanak s glavnim tajnikom Xi Jinpingom dati obilje plodova za razvoj prijateljstva između Kine i Koreje te olakšati uspostavu mira i stabilnosti na Korejskom poluotoku”, zaključujući kako nastupa “novo doba” u odnosima između dvije države. Uočeno je da je Kim prvi puta titulirao Xi Jinpinga kao predsjednika Kineske komunističke partije.
Prve vijesti da je Kim Jong-un stigao u Peking proširile su se nakon što je kroz kineski grad Dandong prošao zeleni oklopni vlak kojeg je pratilo jako policijsko osiguranje. Ubrzo je utvrđeno da je to vlak kojim su Kim Jong-il i Kim Il-sung, otac i djed sadašnjeg sjevernokorejskog vođe, svojedobno putovali u Kinu i Rusiji.
Ovo bi bilo prvo Kimovo inozemno putovanje od 2011. godine
Posljednji put taj je vlak viđen u kolovozu 2011., kad je Kim Jong-il posjetio Moskvu kako bi se sastao s tadašnjim predsjednikom Rusije Dmitrijem Medvedevom. Kim Jong-il, otac sadašnjeg lidera, nikada nije putovao zrakoplovom kojega se bojao, pa je na putovanja išao isključivo tim oklopnim vlakom. Kad je posjećivao Kinu vijest o njegovu boravku, iz sigurnosnih razloga, objavljivana je tek kad se vratio u Pjongjang.
Za putovanja po Sjevernoj Koreji taj specijalni vlak okružuju dvije kompozicije jedna ide ispred njega, a druga iza, kako bi se dodatno pojačale mjere osiguranje. Vlak dinastije Kim ima konferencijske prostorije, sobe za posjetitelje, spavaće sobe, satelitske telefone, televizore… Ako je Kim Jong-un doista došao u Peking biti će to njegovo prvo inozemno putovanje od kad je 2011. došao na vlast.
Inače, u Pekingu su od ponedjeljka bile zatvorene neke od glavnih prometnica, a bio je blokiran i glavni trg Tiananmen. U utorak su pak objavljene fotografije kolone automobila, koju predvodi golemo luksuzno oklopno vozilo u kojemu očito sjedi Kim Jong-un, kako prolazi ulicama Pekinga okružen snažnim, pravim predsjedničkim policijskim osiguranjem.
Jasno je da Kim ne bi želio otići na summit bez potpore Kine
Nakon što je posve neočekivano pružio ruku pomirenja Južnoj Koreji i SAD-u, svojim do sada najvećim neprijateljima, sjevernokorejski dikator Kim Jong-un odlučio se na novi jednako spektakularan zaokret u svojoj vanjskopolitičkoj strategiji. Pokajničkim posjetom Pekingu, morao je, naime, osobno doći na noge kineskom predsjedniku Xi Jinpingu, Kim pokušava uvjeriti svog tradicionalnog, najvažnijeg političkog partnera i jedinog pravog zaštitnika, da je odlučio okrenuti novu stranci i u odnosima između dviju država.
Procjenjuje se da je Kim je došao u Peking ne samo tražiti potporu i savezništvo s Kinom zbog već dogovorenih sastanaka s predsjednikom Južne Koreje Moon Jae-inom i predsjednikom SAD Donaldom Trumpom, već da možda ponudi kineskom predsjedniku da i on pristustvuje tom summitu. Vjeruje se također da je došao provjeriti je li Peking pogodno mjesto za taj povijesni susret. No, jedno je sasvim izvjesno: Kim ne bi želio otići na summit bez potpore Kine.
Mogući preokret u odnosima Kine i Sjeverne Koreje u interesu je obiju strana. To bi značilo da se Peking, koji je do sada bio po strani dok se se uspostavljali kontakti između Kim Jong-una te južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, sada vraća u igru. Istodobno Kim će pokazati Seulu i Washingtonu da ipak nije sam te da mu opet iza leđa stoji Peking.
Kineski model ekonomske politike bi bio poguban za Kima
Odnosi između Sjeverne Koreje i Kine počeli su se ozbiljnije narušavati 2012. dolaskom na vlast Xi Jinpinga i njegovim ekonomskim reformama koje su u potpunoj suprotnosti s ideologijom i funkcioniranjem ekonomske politike Sjeverne Koreje. Zbog toga se Xi Jinping i Kim Jong-un nikada nisu susreli što je bez presedana u odnosima dviju nekada najbližih saveznika.
Kim Jong-un čak je uputio tajno pismu članovima svoje Radničke stranke u kojemu je optužio Xi Jinpnga za izdaju ideala komunističke revolucije. Optužio je kineskog predsjednika da je “sebični saveznik imperijalista”, a za kinesku komunističku partiju ustvrdio je “da spava u istoj postelji s imperijalistima, s njima sniva iste snove i zbog toga je toliko ljuta na naše obrambene nuklearne kapacitete”.
Kim Jong-un uvjeren je da bi preuzimanje kineskog modela ekonomske politike bilo pogubno za njegovu vlast jer bi s njome došla i ideologija slobodnog tržišta koja bi dovela do sloma njegove vladavine. Vrhunac tihog ideološkog rata između Pekinga i Pjongjanga dogodio se 2015. kad je Kim Jong-un naredio političku i fizičku likvidaciju prokineske frakcije u svojoj partiji koju je predvodio njegov ujak Jang Song-thaek.
Obustavljena sva kinesko-sjevernokorejska ulaganja u Kinu
Kim je nekada najbližeg suradnika svog oca optužio da se predao u ruke Kineza koji pokušavaju nametnuti svoju ideologiju i ekonomske reforme Sjevernoj Koreji. Napetosti su dodatno pojačane 2017. kad se Kina, zbog neprekidnog provociranja Pjongjanga lansiranjem sve većih balističkih interkontinentalnih raketa, pridružila sankcijama protiv Pjongjanga koje su uvele UN.
Kina ne samo da je prestala biti ekonomski dobročinitelj Sjeverne Koreje, već je zatvorila sve tvrtke te zemlje, naredila prekid rada svih zajedničkih kinesko-sjevernokorejskih kompanija, obustavila sva zajednička kinesko-sjevernokorejska ulaganja u Kinu, smanjila je uvoz tekstilnih proizvoda iz te zemlje te na kraju čak djelomice prekinula opskrbu naftom što je iz temelja ugrozilo financijsku stabilnost, ali i opstojnost režima u Pjongjangu.
Time je Peking zadao puno veći udarac Pjongjangu od Washingtona. Kina se pridružila sankcijama zbog pritiska Washingtona, ali i zbog toga što Pekingu nikako nije odgovarao sjevernokorejski napredak u razvoju nuklearnog naoružanja i interkontinentalih balističkih raketa. Sam predjednik Xi Jinping upozorio je da Pjongjang time izravno ugrožava sigurnost i nacionalne interese Kine.
Mislio da je skovana zavjera pa naredio likvidaciju polubrata
Uz to atomsko oružje omogućuje Pjongjangu da se posve osamostali u odnosu na Peking, pa je zbog svega toga Kini bilo u interesu da Kim zaustavi svoje nuklearne i raketne programe. Mogući preventivni napada SAD na Sjevernu Koreju mogao bi pak dovesti do atomskog rata na granicama Kine te dodatno ugroziti njenu sigurnost, a mogao bi izazvati i kolaps režima u Pjongjangu.
A to Pekingu najmanje odgovara: u tom slučaju došlo bi do izbjegličkog vala od desetak milijuna ljudi koji bi prepoplavili Kinu. Kim Jong-un bio je prošle godine uvjeren da je u Pekingu skovana zavjera protiv njega te da je Kina odlučila pripremiti njegovog polubrata Kim Jong-nam za njegova nasljednika.
Zbog toga je naredio svojoj tajnoj službi da ga likvidira na aerodromu u Kuala Lumpuru što je izazvalo golemi međunarodni skandal. Unatoč svega toga, Peking je ipak potreban Kim Jong-unu jer je on najveće jamstvo da u Sjevernu Koreju i na granice Kine neće doći američka vojska i trupe NATO pakta.