Kimovi eksperimenti izazivaju priličnu paniku u Seulu. Počelo se pričati o stvaranju južnokorejskog nuklearnog arsenala
Južnokorejska obrana nije uspjela oboriti niti jednu od 5 bespilotnih letjelica koje su kružile i iznad Seula
Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol iznenadio je domaću i svjetsku javnost kad je na sastanku s dužnosnicima Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva nacionalne obrane izjavio da ne bi isključio mogućnost da njegova zemlja izgradi vlastito nuklearno oružje. Istaknuo je kako je to realna mogućnost u slučaju da nuklearna prijetnja Sjeverne Koreje postane mnogo ozbiljnija nego što je sada.
Kazao je da u tom slučaju “neće trebati puno vremena da proizvedemo nuklearno oružje s obzirom na naše znanstvene i tehnološke sposobnosti.” Otvorio je također mogućnost da SAD rasporedi svoje taktičko nuklearno oružje u Južnoj Koreji. Predsjednik Yoon prvi puta spomenuo je te dvije mogućnosti otkako je preuzeo vlast 10. svibnja prošle godine.
Peposredni povod su dronovi?
Neposredni povod za takvu neočekivanu reakciju bio je upad sjevernokorejskih dronova u zračni prostor Južne Koreje, ali i činjenica da je Sjeverna Koreja tijekom 2022. godine lansirala najmanje 95 balističkih i drugih projektila dugog, srednjeg i kratkog dometa, više nego bilo koje prethodne godine.
Među ostalim nekoliko puta testirala je novi raketni motor visokog potiska koji je koristio kruto gorivo. Takvu bi raketu bilo lakše transportirati, sakriti i brže lansirati, a time i teže presresti nego projektil na tekuće gorivo.
Pjongjang je spreman za korištenje nove interkontinentalne balističke rakete
Pjongjang je također objavio da je testirao tehnologiju za lansiranje vojnog špijunskog satelita u Zemljinu orbitu. Kim Yo-jong, sestra i glasnogovornica vođe Sjeverne Koreje, Kim Jong-una, upozorila je da je Pjongjang spreman lansirati interkontinentalnu balističku raketu Hwasong-17 s punim dometom, prvi puta u povijesti zemlje. Riječ je o najnovijem i najsnažnijem projektilu iz sjevernokorejskog raketnog arsenala. Taj projektil već je prošle godine nekoliko puta testiran.
Lansiran je pod iznimno strmim kutem te je odletio visoko u svemir. To pokazuje da Sjeverna Koreja vjerojatno posjeduje tehnologiju koja joj omogućuje lansirati raketu u svemir, nakon čega se projektil vraća u Zemljinu atmosferu te pogađa željenu metu. Podaci o letu pokazuju da bi takav projektil, lansiran pod normalnim kutem, teoretski mogao dosegnuti bilo koje mjesto u kontinentalnom dijelu SAD-a.
Samo u studenom prošle godine Sjeverna Koreja lansirala je najmanje 46 balističkih i drugih projektila. Jedna raketa preletjela je međukorejsku pomorsku granicu i pala u vode uz istočnu obalu Južne Koreje, aktivirajući alarm za upozorenje na napad iz zraka. Jedan je pak projektil čak preletio Japan, izazvavši paniku i zračnu uzbunu.
Predsjednik naredio ojačavanje vojne strategije
Nakon svega što se događalo prošle godine, posebno kad južnokorejska obrana nije uspjela oboriti niti jednu od pet sjevernokorejskih bespilotnih letjelica koje su kružile i iznad Seula, predsjednik Yoon naredio je vojsci da ojača svoju strategiju “Tri osovine.” Taj plan predviđa što uspješnije suprotstavljanje nuklearnim prijetnjama iz Sjeverne Koreje.
Kao prvo, strategija pretpostavlja preventivno djelovanje Južne Koreje u slučaju da otkrije znakove neposrednog napada iz Sjeverne Koreje. Zatim jačanje spremnosti južnokorejske zračne i raketne obrane od sjevernokorejskih raketnih napada. I na kraju, predviđa južnokorejski program masivnog kažnjavanja i odmazde u slučaju napada Sjeverne Koreje.
Seul želi obeshrabriti Pjongjang
Za predsjednika Yoona najvažnije je jačanje vojnih snaga za osvetničke napade. Plan je da Južna Koreja, u slučaju agresije, pokrene protunapad protiv Sjeverne Koreje koji će, tvrdi Seul, nanijeti 100 puta više štete nego moguće posljedice agresije. Seul smatra da će Južna Koreja, nakon što bude opremljena neograničenim mogućnostima odmazde i kažnjavanja, obeshrabriti Pjongjang u nastavku provokacija.
Predsjednik Jong međutim upozorava da će takva strategija biti iznimno skupa. “Obrana od neprijateljskih raketnih napada stajat će naciju 10 puta više nego sam napad. Možda i više od toga,” naglasio je i dodao: “Sjeverna Koreja daje prioritet izgradnji svojih sposobnosti za napad jer je to jeftinije od izgradnje obrambenih sposobnosti.”
Od plana odustali za jedan dan
Samo dan nakon što je najavio mogućnost naoružavanja južnokorejske vojske nuklearnim oružjem, predsjednički ured je, očito pod pritiskom Washingtona, pojasnio da Južna Koreja nema namjeru izgraditi nuklearno oružje. Naglašeno je kako nema promjena u predanosti Južne Koreje politici ne širenja nuklearnog oružja.
Najnovije zaoštravanje odnosa na Korejskom poluotoku posljedica je nove globalne paradigme “hladnog rata.” Ona već utječe na preraspodjelu moći u Aziji gdje se Kina, Rusija, Sjeverna Koreja udružuju kako bi se što efikasnije suprotstavili trilateralnom savezu Južne Koreje, Japana i SAD-a. Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un optužio je SAD za uspostavu vojnog bloka u Aziji sličnog NATO paktu te je kao protumjeru naredio ubrzano dovršavanje izgradnje svojih vojnih nuklearnih kapaciteta.
S obzirom na takvu promjenu odnosa snaga u Aziji, Kim je zaključio kako više nema smisla razgovarati o denuklearizaciji i traženju novih ustupaka. Stoga je odlučio ubrzano razvijati svoje vojne kapacitete. Zbog ruske invazije na Ukrajinu te sve zategnutijih odnosa između Kine i SAD-a, pitanje Sjeverne Koreje već duže vrijeme nije u središtu pozornosti Washingtona. Baš u tome Kim Jong-un vidi šansu da ispod radara i praktički bez ozbiljne kontrole, nastavi modernizacijom svog nuklearnog arsenala.
Greška je Sjevernu Koreju gurati u drugi plan
Ramon Pacheco Pardo, profesor međunarodnih odnosa na King’s Collegeu u Londonu, upozorava da je pogrešno što Bijela kuća problem Sjeverne Koreje gura u drugi plan. “Tradicionalno Sjeverna Koreja nije bila glavno pitanje na dnevnom redu Washingtona. U prošlosti su Bliski istok i terorizam bili važniji, kao i upravljanje usponom Kine. Danas je za administraciju Joe Bidena bitnije natjecanje s Kinom i ruski rat protiv Ukrajine, nego Sjeverna Koreja.
Tu situaciju vješto iskorištava Kim koji je otvoreno najavio važnost i nužnost masovne proizvodnje taktičkog nuklearnog oružja te eksponencijalno povećanje svog nuklearnog arsenala.” Glavni cilj Kim Jong-una da se Sjevernoj Koreji službeno prizna status nuklearne sile. Što bi joj onda pomoglo da u eventualnim pregovorima osigura najpovoljniju moguću poziciju.
Ključnu ulogu ima Kina
Ključnu ulogu u traženju rješenja za krizu na Korejskom poluotoku ima Kina. Pekingu s jedne strane ne odgovara da Sjeverna Koreja napreduje u nuklearnom naoružanju jer će joj to omogućiti da bude neovisnija od utjecaja Kine. Istodobno, Kina se protivi ujedinjenju Sjeverne i Južne Koreje bojeći se da bi tom slučaju ubrzo na kinesko-korejsku granicu stigli američki vojnici.
Zbog toga će Peking uvijek podržavati Kim Jong-una, bez obzira na brutalnost njegova režima, budući ga doživljava kao glavnu prepreku širenju političkog i vojnog utjecaja Washingtona na Korejskom poluotoku. Premda je južnokorejska vlada pozvala Kinu da utječe na Pjongjang da se vrati za pregovarački stol, to nije realno očekivati. Tolikog utjecaja Peking ipak nema na Pjongjang. A upravo takva situacija ohrabruje Kima da nastavi nekažnjeno s provokacijama i testiranjem nuklearnog naoružanja.