Kina je predstavila svoj novi, golemi hidroavion; svi misle da je za gradnju onih umjetnih otoka
Kina tvrdi da je za gašenje požara i spašavanje na moru
Dok je katolički dio svijeta u miru slavio božićne blagdane, Kina je u nedjelju predstavila svijetu još jedno svoje tehnološko i znanstveno dostignuće: iz aerodroma u gradu Zhuhai na svoj prvi let poletio je najveći amfibijski avion na svijetu kodnog naziva Kunlong, odnosno AG600.
Dimenzije i sposobnosti tog hidroaviona doista su impresivne: dometa je 4.500 kilometara, ima raspon krila 38,8 metara, četiri turbo motora, zajedno s teretom težak je 53,5 tone, može ostati u zraku 12 sati, sposoban je prenositi 50 osoba te može sakupiti 12 tona tona vode za 20 sekundi.
Ima slične performanse kao i Boening 737, a državna novinska agencija Xinhua objavila je da je avion “zaštitnik duha mora, otoka i grebena”. Premda su kineski državni mediji najavili da je namjena aviona sudjelovati u gašenju požara i spašavanju na moru, nitko ne dvoji da je njegova prva zadaća pridonijeti što bržoj gradnji umjetnih otoka na Južnokineskom moru.
Specijalni avioni za gradnju umjetnih otoka
James Char, vojni analitičar na Singaponskom sveučilištu Nanyang Technological University, ustvrdio je kako njegov radijus kretanja te sposobnost slijetanja i uzlijetanja iz mora govori da je Kunlong prvenstveno namijenjen za prijevoz materijala i opreme potrebnih za gradnju umjetnih otoka.
Time je, prema svemu sudeći, Kina napravila novi divovski iskorak u gradnji umjetnih otoka pomoću kojih namjerava braniti svoju suverenost nad Južnokineskim morem. Tako je nedavno Peking predstavio nevidljivi avion J-20 koji je dizajniran za prijevoz tereta i osoblja na velike udaljenosti, u kompliciranim meteorološkim uvjetima, a maksimalna mu je nosivost do 200 tona.
Također, Kina je ove godine završila gradnju do sada najvećeg opskrbnog broda Hulun Nur 965, za koji se tvrdi da koristi najmoderniju tehnologiju. “Prvi uspješni let Kunlonga uvrstio je Kinu među nekoliko zemalja svijeta sposobnih za razvoj velikog amfibijskog zrakoplova”, izjavio je glavni dizajner Huang Lingcai.
Povećani izdaci za vojsku
James Char smatra da mu radijus kretanja do 4.500 km omogućuje dolet do najudaljenijih morskih granica Kine. A sposobnost slijetanja i uzletanja iz vode, potvrđuju da je riječ o avionu koji će ubrzati gradnju umjetnih otoka. “Kapacitet i upravljivost aviona čine ga idealnim za transport materijala na otoke koji imaju krhku strukturu poletno sletnih staza”, zaključio je Char.
Stockholm International Peace Research Insitute procjenjuju da su se kineski izdaci za vojsku 2017. povećali na 215 milijardi dolara, stavljajući tu državu na prvo mjesto u Aziji, puno ispred Indije koja ima vojni proračun od 56 milijardi dolara, Japana od 46 milijardi dolara i Južne Koreje od 37 milijardi dolara. Inače, vojni budžet SAD-a prelazi 690 milijardi dolara, dok Rusi troše na vojsku 64 milijarde dolare godišnje.
Američki Kongres procijenio je pak da je u 2016. Kineska narodna armija imala 2,33 milijuna aktivnih vojnika te još pola milijuna u rezervi. U veljači ove godine američka vojska brojila je 1,33 milijuna aktivnih pripadnika. Iako imaju brojčano najveću armiju na svijetu te 6.545 tenkova, 5.048 aviona, 972 ratna broda, 6.500 nuklearnih bombi, ispred njih su još uvijek ipak i SAD i Rusija. SAD imaju 1.330.000 vojnika, 15.293 aviona, 290 brodova, 7.500 nuklearnih bombi, dok Rusija raspolaže s 1.200.000 vojnika, 8.500 tenkova, 4.480 aviona te 8.500 atomskih bombi.
Američka vojska nema protuoružje
No, u mnogim vojnim dostignućima Kina je napredovala nevjerojatnom brzinom. Tako je Ministarstvo obrane SAD-a objavilo je da je kineska vojska lansirala super raketu koja je na rub svemira, na visinu od oko 100 kilometara, dopremila letjelicu kodnog naziva DF-ZF. Ta nova kineska letjelica može nositi atomsku bojevu glavu i za nju američka vojska još nema protuoružje.
Američki stručnjaci su ustvrdili da je riječ o “zastrašujuće snažnoj raketi s nuklearnom bojevom glavom” koja dostiže visinu od čak 316 kilometara. Novo čudo kineske vojne tehnologije, čiji let koordinira specijalni satelit, budući da plovi na granici između svemira i atmosfere, može letjeti brzinom većom od deset tisuća kilometara na sat. Kina također ne krije da testira nove anti-satelitske rakete, iako već raspolaže s raketama Dong Feng 21 koje nazivaju “ubojicom brodova”. Procjenjuje se da ti projektili dostižu brzinu od 10 maha te da im je domet veći od 2000 kilometara.
Posljednjih godina usavršila je i proturaketnu obranu s raketama DN-3 koje, među ostalim, zahvaljujući sustavu pokretanja KZ-11, mogu uništiti satelite SAD-a koji lete na nekoliko stotina kilometara iznad zemlje. Očekuje se da će sljedeće godine poletjeti i najnoviji lovac Shenyang J-31, čudo vojne tehnologije koji će se ravnopravno nositi s američkim lovcima F-35 Lightning II.
Osuđen kineski biznismen
Američki federalni sud osudio je 2016. godine kineskog biznismena Su Bina na 46 mjeseci zatvora jer je navodno pomagao ukrasti informacije o borbenim zrakoplovima pete generacije F-22 i F-35 Lightning II. Su je, naime, preveo ukradene podatke s engleskog na kineski jezik.
Kina je također četvrta zemlja na svijetu koja raspolaže vlastitim strateškim bombarderima koji mogu nositi nuklearne bombe, a ove godine završila je gradnju prvog domaćeg nosača zrakoplova te prvog putničkog zrakoplova domaće proizvodnje 001 A.