Izgleda da sad, osim državnih medija, i vojni komentatori pozivaju Kinu da se pripremi za rat s SAD-om

Kažu da je dolaskom Trumpa povećan rizik od svih vrsta sukoba

(FILES) This file photo taken on May 5, 2016 shows crew members of China's South Sea Fleet taking part in a drill in the Xisha Islands, or the Paracel Islands in the South China Sea. 
China and Russia will hold joint naval exercises in the South China Sea in September, Beijing's defence ministry said on July 28, 2016, after an international tribunal invalidated the Asian giant's extensive claims in the area. / AFP PHOTO / STR
FOTO: AFP

Kineski državni mediji i vojni komentatori suglasni su: nakon ulaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću u Washingtonu Kina se mora pripremiti ne za jedan, već za dva sukoba s SAD-om: najprije za trgovinski, a potom i za vojni obračun. Državni mediji i vojni analitičari, očito brifirani iz istog izvora, upozoravaju da je nakon promjene vlasti u Washingtonu značajno povećan rizik od svih vrsta sukoba između Kine i SAD-a. Zbog tog se Peking, upozoravaju, mora pripremiti za ozbiljno pogoršanje američko kineskih odnosa.

Ratna opasnost postaje stvarnost

U komentaru koji je napisao visoki časnik Centralne vojne komisije, najviše tijelo Kineske narodne oslobodilačke armije, kojemu je na čelu predsjednik države Xi Jinping, upozoreno je da je zbog promjene američke strategije u Aziji te zbog sve složenije situacije na Pacifiku, rat između Kine i SAD-a postaje realna opcija.

Posebno se opasnim ocjenjuje raspoređivanje američkih pomorskih vojnih snaga u Istočnom i Južnokineskom moru te instaliranja najsuvremenijeg protuzračnog sustava u Južnoj Koreji. Armijski komentator zaključuje kako riječ rat u govorima američkog predsjednika više nije samo isprazni slogan, već da to postaje stvarnost. Posebno se opasno doživljavaju najave Donalda Trumpa kako će dovesti u pitanje politiku “jedne Kine”.

No, u Pekingu vjeruju da će 260 kineskih nuklearnih bojevih glava biti dovoljan razlog da Trump odustane od avanturističke politike. Službeni vladin dnevni list People’s Daily u komentaru upozorava da će kineska vojska nastaviti s vojnim vježbama u Južnokineskom moru, ne obazirući se na moguće strane provokacije. Zbog toga je, ističu, nedavno jedni kineski nosač zrakoplova Liaoning demonstrativno prošao kroz Tajvanski tjesnac.

SAD će zaustaviti gradnju kineskih umjetnih otoka

Kina posebnu pozornost polaže na sigurnosti svojih pomorskih puteva, zbog čega je, tvrdi Peking, i izgradila pet umjetnih otoka u Južnokineskom moru koje je potom pretvorila u pomorske vojne baze. Pomorskim putovima u Južnokineskom moru odvija se 30 posto svjetske trgovine na moru vrijedne 5,3 tisuće milijardi dolara. Novi državni tajnik SAD-a Rex Tillerson upozorio je u Senatu da SAD neće tolerirati gradnju tih otoka na, kako je kazao, spornim područjima Južnokineskog mora.

Njegova upozorenja ponovio je i glasnogovornik Bijele kuće Sean Spicer koji je kazao da će SAD spriječiti Kinu u gradnji vojnih baza u međunarodnim vodama u Južnokineskom moru dodajući kako se neće dopustiti uzurpiranje tuđih teritorijalnih voda te da će SAD znati tamo zaštititi svoje interese. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying odgovorila je kako bi predsjednik Trump “trebao biti oprezniji u onome što govori i radi, kako ne bi naštetio miru i stabilnosti u regiji”.

Započeo veliki preustroj kineske vojske

“Ekstremni pristup” Donalda Trumpa prema Kini prislio je, kažu u Pekingu, vodstvo te države da se počne intenzivno pripremati za mogući vojni sukob. Ian Storey, viši suradnik ISEAS-Yusof Ishak Institute iz Singapura, istaknuo je kako neki od komentara ključnih savjetnika predsjednika Trumpa pokazuju da će SAD slijedeće četiri godine voditi tvrdolinijašku politiku protiv Pekinga.

“Kako Kina neće dopustiti ugrožavanje suverenih prava na Južnokineskom moru niti će popustiti pred američkim pritiscima, taj spor, možemo biti sigurni, postat će najrizičnija točka spoticanja u odnosima između Pekinga i Washingtona”. Zbog svega toga predsjednik Xi Jinping ubrzao je započeti preustroj kineske vojske koji ima za cilj podići njenu borbenu sposobnost. Došlo je do značajnih promjena na samom armijskom vrhu, dio najviših časnika otišao je u mirovinu pa su ih zamijenili mlađi, obrazovaniji kadrovi.

Song Zhongping, vojni komentator Phoenix TV-a, kazao je kako novi zapovjednici i golema ulaganja u izgradnju velikog broja vojnih brodova trebaju biti jamstvo obrane suverenih prava Kine na Južnokineskom moru. Predsjednik Trump je, raskidajući pod hitno Transpacifički sporazum o slobodnoj trgovini s azijskim država, pokazao da će ne samo Kina, nego i nekoliko drugih azijskih država, biti u fokusu njegove vanjske politike. Razlog je prilično jasan: SAD imaju najveći deficit u trgovinskoj razmjeni upravo s više azijskih država.

Kinezi manipuliraju svojom valutom

Trgovinski razmjena između Kine i SAD-a iznosi 599 milijardi dolara, a američki deficit čak je 367 milijardi dolara. S Japanom trgovinska razmjena doseže 194 milijarde dolara, a deficit je 69 milijardi, dok s Južnom Korejom razmjena iznosi 115 milijardi dolara, a deficit je 26 milijardi dolara. Inače, SAD imaju trgovinski deficit s Meksikom od 61 milijarde dolara, s Njemačkom 60, Vijetnamom 31, Kanadom 16, Tajvanom 15, Rusijom, unatoč sankcija, 9 i Velikom Britanijom minus od 2 milijarde dolara.

Zbog toga je Trump najavio da SAD više neće potpisivati multilateralne sporazume, već će pregovarati isključivo pojedinačno sa svakom zemljom. Uz to Washington već neko vrijeme otvoreno optužuje Kinu i Južnu Koreju da manipuliraju vrijednošću svojih valuta, da ih na umjetan način drže na niskoj razini, kako bi mogli izvoziti robe po dampinškim cijenama.

Zbog toga će pregovori SAD-a s te dvije države biti vrlo teški, pogotovo stoga što su Seul i Washigton najbliži vojni saveznici. Savjetnici Donalda Trumpa već su upozorili Južnu Koreju da SAD neće tolerirati neravnotežu u trgovinskoj razmjeni, posebno u trgovini automobilima. Politički analitičari smatraju kako će Južna Koreja biti vrlo težak partner za pregovore te da neće tek tako popustiti pred pritiscima iz Washingtona.

Vlasnik Alibabe: Trump je jako pametan čovjek

Japanski premijer Shinzo Abe već je najavio spremnost na bilateralne trgovinske pregovore s SAD-om, očekujući da će temelj novog sporazuma biti upravo razvrgnuti ugovor o Transpacifičkom partnerstvu. U velikim problemima naći će se siromašni Vijetnam, koji će se teško oduprijeti novoj politici iz Washingtona. Vijetnam, naime, ima granične probleme s Kinom i savezništvo s SAD-om mu je iznimno važno.

Na moguće probleme u odnosima između Kine i SAD-a, upozorio je Jack Ma, osnivač i vlasnik Alibabe, najveće kineske tvrtke za on line trgovinu, vrijedne 230 milijardi dolara, s neto zaradom od 10 milijardi dolara godišnje. Časopis Forbes procijenio je osobno bogatstvo Jacka Maa na 28,6 milijardi dolara pa je to razlogom da je bio jedini Kinez kojega je prije inauguracije u svom neboderu u New Yorku primio Donald Trump.

Kineska prijetnja s 260 nuklearnih bombi

Govoreći ovih dana kineskim poduzetnicima Ma je, na temelju razgovora s Trumpom, zaključio kako je “optimističan”, ali je upozorio da će između Kine i SAD-a svakako doći do ozbiljnih problema zbog posve različitih pogleda ekonomske odnose između dviju zemalja. To bi moglo, istaknuo je Ma, dovesti do trgovinskog rata što neće biti dobro ni za Kinu, ni za SAD ni za svjetsko gospodarstvo.

Svoj govor Ma je završio konstatacijom da nije dobro podcjenjivati Trumpa jer je on “jako pametna osoba”. Novi američki predsjednik, zaključio je Ma, “gaji posve novi stil upravljanja državom, njegov je način ponašanja posve različit od onoga što se naviklo očekivati od političara. Trump je uočio brojne probleme u svojoj zemlji i želi ih riješiti na svaki način, sviđalo se to nekomu ili ne. On je poslovni čovjek, čovjek od akcije koji traži rezultate”.

S obzirom da SAD ima godišnji vojni proračun od 566 milijardi dolara, a Kina od 215 milijardi godišnje, razlika u vojnoj moći je golema. No, za predsjednika Trumpa veliki je problem to što, po procjenama američkih objavještajnih službi, Kina raspolaže s oko 260 nuklearnih bojevih glava koje mogu nositi rakete dometa do 14.000 kilometara. Dakle, sve do najvećih američkih gradova.