Kina se najbrže oporavila od korona krize i godinu završila s rekordnim suficitom
U 2021. Kina je ostvarila suficit od 676 milijardi dolara što je za 26 posto više nego 2020.
Trgovinski suficit Kine u 2021. je dosegao rekordnih 676 milijardi dolara, što je za 26 posto više u odnosu na prethodnu godinu, kada je suficit iznosio 523,99 milijardi dolara. Izvoz je porastao na 3,36 bilijuna dolara, što je rast od 30 posto. To su najbolji rezultati i najveće brojke u posljednjih sedamdesetak godina. Istodobno uvoz je u 2021. porastao za također visokih 30,1 posto, nakon što je 2020. pao za 1,1 posto u odnosu na 2019.
Rast kineskog izvoza nisu uspjele zaustaviti ni brojna kašnjenja u isporukama roba, nedostatak prijevoznih sredstava – od brodova do kontejnera, te blokade u globalnim lancima opskrbe. Nisu mu naštetile ni povremene blokade u ključnim proizvodnim područjima i velikim lukama kako bi se zaustavile širenje pandemije. Time je ujedno porastao udio Kine u svjetskoj trgovini.
Najbrži oporavak gospodarstva
Louis Kuijs, voditelj azijske ekonomije u Oxford Economicsu, istaknuo je da “iako ograničenja izazvana pandemijom koronavirusa, uzrokuju brojne poremećaje i prepreke kineskom izvozu, čini se da nemaju značajan ukupni učinak zbog uspješnih napora tvrtki i lokalnih vlada da održe proizvodnju”.
Sve to dogodilo se unatoč brojnim sankcijama koje već godinama SAD uvodi protiv Kine kako bi zaustavile rast njezinog gospodarstva, koje je nezabilježeno u svijetu. Pokušaju izolacije Kine i ograničavanju gospodarskih odnosa, SAD-u su se pridružile i najjače ekonomije svijeta, kao što su Japan, Australija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, sve članice NATO pakta, pa i Hrvatska. Zagreb je poništio nekoliko natječaja na kojima su Kinezi dali najbolje ponude kako bi udovoljio diktatu Washingtona.
Također, pokazalo se da se kinesko gospodarstvo najbrže na svijetu oporavilo od posljedica pandemije korone, te da je zapravo još povećalo svoju dominaciju u globalnoj trgovini. Kina takav rezultat zahvaljuje skoku svjetske potražnje za robama široke potrošnje nakon zastoja do kojeg je došlo 2020. kad se pojavio korona virus.
Usporavanje rasta BDP-a
Svjetska banka objavila je da u 2021. očekuje rast kineskog BDP-a za 8 posto u usporedbi s prošlom godinom, ali da se u 2022. očekuje usporavanje rasta od 5,1 posto. Ako se to ostvari to bi značilo drugi najsporiji tempo rasta za Kinu od 1990. Za razliku od drugih gospodarstva u svijetu, koja su 2020. zabilježila pad, kinesko gospodarstvo poraslo je za 2,2 posto.
Takve prognoze temeljene su na procjenama da će domaća epidemija covida, uključujući varijantu omikron, dovesti do “širokih i dugotrajnijih” ograničenja i uzrokovati daljnje poremećaje u gospodarskim aktivnostima. Na usporavanje rasta utjecati će i “ozbiljan i dugotrajan pad” u sektoru nekretnina koje čine gotovo trećinu kineskog BDP-a, a mnoge velike kompanije sada su na rubu kolapsa.
U 2022. Kina će se suočiti, prema procjenama Svjetske banke, “s brojnim prijetnjama, uključujući ograničenja povezane s pandemijom, energetsku krizu i do sada neviđeno ograničavanje poslovanja privatnih poduzeća”.
Glavni prioritet – stabilnost
Kineski predsjednik Xi Jinping, i drugi najviši čelnici, odredili su “stabilnost” kao glavni prioritet za 2022. To je veliki zaokret u odnosu na prošlu godinu kad je dominirala politika “suzbijanje nekontroliranog jačanja i rasta utjecaja kapitala”. Bio je to pokušaj Xi Jinpinga da smanji društvene razlike koje su u Kini među najvećima na svijetu te da osigura “zajednički prosperitet za svakog građanina”.
Inače Državni zavod za statistiku ovih će dana objaviti preliminarnu procjenu stope nataliteta u 2021. Broj novorođenih na 1000 stanovnika pao je 2020. na 8,5, što je znatno manje u odnosu na 2019. kad je bilo 10,5 novorođenih.
Tako je sada stopa nataliteta prvi puta u povijesti pala ispod 10 novorođenih na 1000 stanovnika. To pokazuje da se unatoč svim gospodarskim uspjesima u teškim okolnostima, brojni Kinezi ipak pribojavaju za svoju budućnost.