Kina tone u tešku gospodarsku krizu, ali vojska je agresivnija nego ikad. Ovo je izuzetno opasan trenutak za čitav svijet

Kineski predsjednik Xi Jinping nedavno je pohvalio upravo Istočno zapovjedništvo “zbog značajnog doprinosa u očuvanju teritorijalnog integriteta Kine.” Objava tog videa poklapa se s početkom kineskih vojnih vježbi u blizini Tajvana koje imaju za cilj poslati “snažno upozorenje separatistima koji se zalažu za neovisnost Tajvana i stranim silama.” Zbog svega toga sve više zabrinjava situacija oko tog otoka države, za koju Kina tvrdi da je integralni dio njenog teritorija.

Prošle godine više od 1700 upada u zračni prostor Tajvana

Naime, prošle je godine Kina u više od 1.700 letova povrijedila zračni prostor Tajvana, što je gotovo dvostruko više nego 2021. godine. U Tajpeju nitko ne očekuje da će Kina napasti Tajvan, ali su svjesni da ih Peking, izazivajući napetosti, stalno iscrpljuje.

Kina, uvjereni su u Tajpehu, ima za cilj takve upade učiniti normalnim i uobičajenim vjerujući da će se tako izbrisati ono što je do prije nekoliko godina bila neformalna granica između dviju strana. “Takvi potezi mogli bi smanjiti vrijeme reakcije Tajvana na potencijalnu agresiju,” izjavio je Chang Yan-ting, umirovljeni zamjenik zapovjednika tajvanskih zračnih snaga.

Najbrojnija vojska na svijetu

Kina ima najbrojniju vojsku na svijetu od više od dva milijuna aktivnih vojnika i 510.000 u pričuvi. Tajvan, za usporedbu, ima 169.000 pripadnika aktivnog vojnog osoblja i oko 1,66 milijuna “civilnih ratnika.” Vojni proračun Kine iznosi 225 milijardi dolara, dok Tajvan troši na obranu jedva 19 milijardi dolara.

Kineska mornarica raspolaže s 86 najmodernijih ratnih brodova i 59 podmornica, dok Tajvan ima 26 brodova i samo četiri podmornice. Kina ima više od 2.921, a Tajvan samo 744 ratna zrakoplova. Tajvan ima 650 tenkova, dok Kina raspolaže s 4800 tenkova. Kina bi do 2035. mogla imati 1500 nuklearnih bojevih glava.

Kina gradi novu bazu za dronove

No nisu to jedine uznemirujuće vijesti SAD, Vijetnam i Tajvan. Upravo su objavljene fotografije koje pokazuju da su Kinezi na otočiću Triton, koji pripada arhipelagu Hoang Sa ili na engleskom Paracelu, započeli graditi pistu dužu od 600 metara za koje se pretpostavlja da bi mogle postati baza za ubojite dronove.

Već otprije na tom otoku u Južnokineskom moru Kinezi su sagradili malu luku i heliodrom. Otok je gotovo jednako udaljen od obale Vijetnama i kineske otočne pokrajine Hainan. Od 130 nenaseljenih koraljnih otoka, Vijetnamci su upravo taj otok pokušali osvojiti 1974., ali su pretrpjeli ozbiljne gubitke i od tada je pod kontrolom Pekinga.

Kini su ti otoci od velikog strateškog značaja jer Peking polaže pravo na gotovo cijelo Južnokinesko more, unatoč tome što je međunarodni sud utvrdio da su njeni argumenti bez pravne osnove. Na dijelove Južnokineskog mora, bogatih ribom i nalazištima nafte i plina, koji su ujedno jedna od najprometnijih svjetskih trgovačkih ruta, polažu pravo uz Kinu, još i Tajvan, Vijetnam, Filipini, Malezija i Brunej. SAD vode smatraju ključnim za svoje nacionalne interese i često provode vojne operacije pod nazivom Sloboda plovidbe.

Rusija dobiva pomoć iz Kine

Radovi na Tritonu podsjećaju na izgradnju sedam vojnih otočnih baza na koraljnim otocima zvanim Spratly. I na kraju, londonski The Telegraph objavio je ovih dana jednako tako uznemirujuću vijest: kineske kompanije prodale su sankcioniranim ruskim tvrtkama koje se bave proizvodnjom raketnih bacača, oklopnih vozila i strateških bombardera, na desetke tisuća komponenti.

I to nije sve: The Telegraph tvrdi da su Kinezi, premda se kunu da to ne čine, poslali u Rusiji 6 helikoptera, 1000 dronova, optičke nišane i proizvode od legura titana koji se koriste u proizvodnji oružja, kao i rezervne dijelove za zrakoplove. Zbog toga ne čudi što stručnjaci predviđaju da će trgovina između Kine i Rusije ove godine srušiti sve rekorde te premašiti 200 milijardi dolara.

Bidenova kampanja dodatno će zaoštriti odnose

Dodatno će zaoštravanju odnosa Kine i SAD doprinijeti i američka predizborna kampanja za izbor predsjednika. Svaki predsjednički kandidat nastoji se, naime, dodvoriti biračima što žešćom retorikom protiv Kine, a tom zovu nije odolio ni predsjednik Joe Biden.

Prvo je na jednom predizbornom skupu nazvao predsjednika Xi Jinpinga diktatorom, a ovih je dana u Utahu proglasio Kinu “tempiranom bombom.” Kazao je kako je Kina u problemu jer ima spori rast, visoku nezaposlenost i staru radnu snagu. “To nije dobro,” kazao je Biden, jer kad loši ljudi imaju problema, čine loše stvari.”

Kini prijeti paraliza cijelog gospodarstva

Drugo najveće gospodarstvo svijeta zaista stagnira, ne proizvodi niti trguje s onoliko roba koliko je to do sada činilo. Također, nekoliko velikih korporacija koje se bave nekretnina nagomilale su nekoliko stotina milijardi dugova, što prijeti paralizom cijelog gospodarstva. Kineski Državni statistički ured objavio je da su potrošačke cijene pale na godišnjoj razini u srpnju za 0,3 posto. Deflacija – trend opadanja cijena širom gospodarstva – predstavlja posebnu opasnost za Kinu, koja ima goleme dugove.

“Deflacija znači da stvarna vrijednost duga raste,” objasnio je David Dollar, stariji istraživač na Kineskom centru Brookings Instituta. “Visoka inflacija je loša, ali s vremenom pomaže upravljati teretom duga. Deflacija čini suprotno.”

Izvoz iz Kine je u padu

Izvoz Kine u ovoj godini manji je za 5 posto u usporedbi s prošlom godinom, dok je uvoz pao za 7,6 posto. Samo u srpnju izvoz je pao za čak 14,5 posto. To izaziva zabrinutost za gospodarstva država članice EU-a kojima je Kina ključni trgovinski partner. Predsjednik Biden dodatno je zaoštrio odnose odlukom kojom se zabranjuju nova ulaganja SAD-a u Kini u osjetljive tehnologije poput računalnih čipova i umjetne inteligencije.

Ekonomski problemi koji toliko brinu SAD, za brojne druge države ne predstavljaju prepreku da se Kinom razvijaju gospodarske i političke veze. Zbog goleme vojne moći Pekinga ne čudi što Washington s posebnom zabrinutošću promatra pokušaje infiltracije Kine na Bliski istok.

Uzbunu je izazvala najava Ujedinjenih Arapskih Emirata, jednog od američkih najbližih saveznika u regiji, da će u kolovozu, u kineskoj sjeverozapadnoj regiji Xinjiang, održati svoju prvu vojnu vježbu s Kinom. Zajednička vježba zračnih snaga Kine i UAE, Falcon Shield-2023., održava se u vrijeme dok istraživanja javnog mijenja pokazuju da raste popularnost Kine među arapskom omladinom.

Bliski istok se želi distancirati od sukoba Kine i SAD-a

Ta vojna vježba pokazuje da se najvažnije države Bliskog istoka nastoje distancirati od globalnog sukoba Kine i SAD-a, što brine Washington koji udvostručuje napore da obuzda uspon Kine.
Kina i Saudijska Arabija, još jedan dugogodišnji saveznik SAD-a, dogovorile su zajedničku proizvodnju dronova, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati kupili napredne školske zrakoplove od Kine. Neke od tih kupovina bile su potaknute američkim ograničenjima prodaje oružja zaljevskim državama.

John Calabrese, viši suradnik Instituta za Bliski istok, napominje kako među državama Bliskog istoka prevladava uvjerenje da SAD “nisu u stanju ili nisu bile voljne ispuniti svoje deklarirane obveze da služe kao jamac sigurnosti tih zemalja. Stoga ne čudi da Saudijska Arabija sve češće ističe kako joj SAD nisu jedini međunarodni partner.” Saudijska veleposlanica u SAD-u, princeza Reema bint Bandar Al Saud, rekla je pak da njene vlada želi surađivati sa što više država.

Kina ostaje najveći kupac nafte iz Zaljeva

“Kina predstavlja alternativu i opciju za zaljevske države,” rekao Yun Sun, direktor Kineskog programa pri think tanku Stimson Center sa sjedištem u Washingtonu. Istodobno, objasnio je, Kina je zainteresirana za osporavanje i potkopavanje tradicionalnog utjecaja SAD-a u regiji, a Saudijskoj Arabiji i UAE, nije u interesu da se pridruže paktu protiv Kine, Rusije ili Irana. Žele produbiti suradnju s Pekingom, jer, tvrde u Rijadu, imaju “zajedničke ciljeve i planove u koje se SAD ne uklapa.”

Naime, Kina će i dalje biti najveći kupac nafte iz Zaljeva i glavni gospodarski partner Saudijske Arabije u UAE i te zemlje to moraju uvažiti, ako žele zaštiti vlastite ekonomske interes. No, ta “zabrinutost” Washingtona za stanje kineskog gospodarstva tek je izlika za puno veći problem koji ima s Pekingom.

Xi Jinping želi od Kine napraviti prvu silu svijeta

Na prošlogodišnjem Kongresu KP Kine, u Politbiro partije, najviše tijelo koje upravlja državom, izabrano je pet članova koji dolaze iz vojno-industrijskog kompleksa. Riječ je o nuklearnim inženjerima i stručnjacima za svemirsku i raketnu tehnologiju. Više od 75 članova Centralnog komiteta Komunističke partije Kine koji broji 205 ljudi, su znanstvenici, tehnolozi, inženjeri i matematičari, navodi se u izvješću MacroPola, think-tanka Instituta Paulson u Chicagu.

Time Xi Jinping, pišu analitičari, pokušava unaprijediti ekonomsku i vojnu moć Kine kako bi što prije postala prva svjetska sila. Peking je, naime, svjestan da će SAD sve više braniti izvoz zapadnih tehnološka ostvarenja u Kinu, pa imenovanja stručnjaka odražavaju želju Xi Jinpinga da Kina postane tehnološka sila koja više ne bi ovisila o zapadnoj tehnologiji.

SAD brine rast kineskog utjecaja

Premda SAD brine rast utjecaja vojnog sektora u političkom životu Kine, ovih dana došla je vijest koja je razveselila Washington. Da u vojnom sektoru Kine ne cvjetaju ruže potvrđuje smjena dvojice najviše pozicioniranih generala u elitnim raketnim snagama. Vjeruje se da su smijenjeni zbog korupcije ili nekog drugog oblika nedolično ponašanje u osjetljivom ogranku vojske koji upravlja konvencionalnim i nuklearnim projektilima.

Raketne snage nadziru “najveći i najraznovrsniji” raketni program na svijetu, a njegov inventar uključuje niz projektila dizajniranih za nošenje 400 ili više kineskih nuklearnih bojevih glava. Xi Jinping često je naglašavao kako su Raketne snage ključne za buduće sukobe, pa je za tu smjenu moralo biti puno razloga. Nekoliko dana prije nego što su generali smijenjeni, Xi smijenio je ministra vanjskih poslova, Qin Ganga, kojeg je sam uzdigao u pouzdanog provoditelja svoje politike.

Xi se dolaskom na vlast odmah pozabavio vojskom

Čim je Xi došao na vlast 2012., hitno je krenuo u čišćenje korupcije i slabe discipline u Narodnoj oslobodilačkoj vojsci. Odmah je sazvao stotine viših časnika koje je upozorio da vojska trune iznutra. Za takvu ocjenu poslužio mu je general Xua Caihoua, bivši potpredsjednik Središnjeg partijskog vojnog povjerenstva, koji je zgrnuo bogatstvo na korupciji. Kod kuće su mu pronašli dragulje i enormne količine gotovine, a savjetovao se s gatarama.

Xi je već tada upozorio da unutarnje propadanje vojskem koje bi moglo katastrofalno utjecati na produbljivanje rivalstva sa SAD-om. “Ono što počinje kao dekadencija klizit će prema samouništenju,” rekao je Xi, citirajući drevni kineski aforizam.

Bitka između SAD-a i Kine ulazi u novu fazu

Sve to upućuje da je bitka između SAD-a i Kine za prevlast u svijetu ušla u novu fazu. SAD otvoreno pokušavaju sankcijama i naoružavanjem azijskih saveznika usporiti razvoj Kine. Što im, vjeruju u Washingtonu, uspijeva, jer je ta strategije dovela do najozbiljnije gospodarske krize u Kini do sada. No, pri tomu valja imati na umu da će Kina, unatoč svemu, ipak ostvariti rast BDP-a od oko 5 posto, o čemu Washington i njegovi saveznici mogu samo sanjati.

Istodobno, unatoč svim problemima, Peking ne posustaje i ne popušta pod pritiscima Washingtona te nastavlja podgrijavati vojne napetosti između dvije države. Također, ne krije ni ambicije da svoj utjecaj proširi na druge dijelove svijeta, posebno na Bliski Istok. U Pekingu su uvjereni da će sankcije i ucjenjivanja SAD-a i saveznika, samo ojačati poziciju Xi Jinpinga. To, naime, stvara dojam da su ugroženi nezavisnost i sigurnost države, što će pomoći partiji da održi vlast, jedinstvo, unutarnju stabilnost i mir u zemlji.