Kina ulaže milijarde u Srbiju, više nego cijela EU zajedno, a iz Pekinga dolazi hrpa turista: 'Očarani su Titom, obožavaju i Valtera'

Jačanje veza Pekinga i Beograda loša je vijest za diplomate iz Bruxellesa

U Srbiji je sve više kineskih turista. Samo u prvih šest mjeseci ove godine stiglo ih je 40 tisuća, piše Times. Kina povećava svoj udio u srpskom gospodarstvu, a predviđa se da će ulaganja u 2023. prvi put biti jednaka ukupnom iznosu ulaganja svih članica EU-a zajedno.

“Srbija se pokazala vrlo učinkovitim instrumentom za unapređenje vanjskopolitičkih ciljeva Kine”, rekao je Stefan Vladisavljev iz Fondacije BFPE za odgovorno društvo iz Beograda.

Na temelju broja noćenja, kineski državljani bi trebali oboriti rekord iz 2019. godine. Procvat je započeo 2017., kada je Srbija ukinula vize za Kineze.

Josip Broz Tito kao turistički mamac

Srpski ministar turizma Husein Memić rekao je za Times da su izravni letovi, kinesko zeleno svjetlo za putovanja nakon pandemije te velika promocija Srbije u Kini doveli do procvata. Stariji turisti prilično su intrigirani Josipom Brozom Titom.

Lu Zhi When, 76-godišnji turist iz Kine je u Kući cvijeća rekao da je Tito ujedinio svoj narod protiv neprijatelja, učinivši ga bogatim i sretnim. Za starije posjetitelje veliki razlog za dolazak je, osim Tita, i jugoslavenski film iz 1972. o partizanskoj pobjedi nad nacistima.

Jedan od rijetkih stranih filmova koji je u to vrijeme prikazan u Kini, Walter brani Sarajevo, vidjelo je oko milijardu Kineza. Prikazivao se u selima i tvornicama, a obožavatelji su učili napamet cijeli scenarij, davali djeci imena po likovima i čak pili pivo “Walter”.

Obilazak lokacija NATO-ovog bombardiranja

Inspiriran američkim ratnim filmovima, film je zauzvrat inspirirao generaciju kineskih redatelja. Njegova zvijezda, Velimir Bata Živojinović, postao je ikona u Kini prije nego što je umro 2021. godine, a njegovu grobnicu u Beogradu posjetio je i kineski predsjednik Xi Jinping.

Dok je stajao pred Titovim grobom, kineski turist Haifeng Zhang (41) rekao je da je cijela generacija njegova oca znala pjevati melodiju iz filma. Nakon obilaska Titova groba, Haifeng se uputio na beogradsku znamenitost koju malo koji kineski turist propušta – mjesto kineskog veleposlanstva koje je pogođeno tijekom NATO-ovog bombardiranja 1999. godine.

“Bio sam u školi kad se to dogodilo i ovaj je događaj urezan u sjećanje Kineza mojih godina”, rekao je.

Ogromne infrastrukturne investicije

Pokraj spomenika žrtvama napada na veleposlanstvo, koji kineski turisti redovito kite cvijećem, trebao bi se otvoriti novi kineski kulturni centar.

Kinezi također podržavaju Srbiju po pitanju Kosova. “Na svakom susretu između kineskih i srpskih dužnosnika, koliko god oni bili nižeg ranga, Kinezi će reći da podupiru načelo ‘teritorijalnog integriteta’. Postoji jasna paralela između Kosova i kineskog stava prema Tajvanu”, rekao je Vladisavljev.

Kina svoju podršku Srbiji pokazuje i putem ogromnih investicija. Kinezi su odigrali veliku ulogu u više važnih građevinskih projekata – most preko Dunava, nova željeznička pruga između Beograda i Budimpešte itd.

Srbija duguje Pekingu 12 posto BDP-a

“Izravna strana ulaganja Kine iznosila su 1,4 milijarde eura prošle godine, odmah iza 1,44 milijarde eura koliko je uložila cijela EU zajedno, a Kina bi se ove godine trebala izjednačiti s EU-om”, rekao je Vladisavljev.

Međutim, Vladisavljev ističe da su kineski zajmovi diljem svijeta često odvodili partnere u tzv. dužničke zamke, a srpski dug Pekingu sada iznosi 3,5 milijardi eura godišnje, 12 posto njezina BDP-a.

“Zahvaljujući niskom udjelu duga Srbije u BDP-u od 55 posto i trenutnom gospodarskom rastu, kineski dug nije problem. Međutim, ako dođe do gospodarskog pada, moglo bi postati opasno”, rekao je Vladisavljev.

Kina ne postavlja uvjete kao EU

Ipak, čini se da su srpske vlasti izrazito zahvalne kineskima, a tijekom pandemije su se diljem Beograda pojavili jumbo plakati sa zahvalama zbog isporuke medicinskih potrepština.

Bliske veze udarac su za diplomate EU-a koji su usmjerili ulaganja u Srbiju. Ono što Srbiji odgovara kod Kine kao partnera, ne postavlja joj nijedan od uvjeta koje nameće Bruxelles.

“Za razliku od EU, Kina neće pitati za održivost, niti zahtijevati da Srbija modernizira svoj energetski sektor, niti priznati Kosovo”, rekao je Vladisavljev za Times.