Koje su prednosti i nedostaci uvođenja eura u Hrvatskoj? Evo sedam stvari koje treba znati

Hrvatska bi, barem teoretski, mogla uvesti euro već 2023. godine

ZADNJA IZMJENA: srp 11, 2020
Foto: PIXSELL

Hrvatska ulazi u Europski tečajni mehanizam (ERM II) što je zadnja faza procesa uvođenja eura. Svaka članica Europske unije prije uvođenja zajedničke valute, mora dvije godine provesti u Europskom tečajnom mehanizmu, što znači da bi, barem teoretski, Hrvatska mogla uvesti euro već 2023. godine.

Već godinama se vode rasprave o pozitivnim negativnim stranama uvođenja eura. S jedne strane zagovornici uvođenja eura smatraju da će to imati pozitivan efekt na hrvatsku ekonomiju, dok s druge strane, oni koji su bili za zadržavanje kune, smatraju da Hrvatska uvođenjem eura gubi monetarni suverenitet te da će doći do značajnog porasta cijena.

Ukidanje valutnog rizika, kojeg su najbolje upoznali dužnici u “švicarcima”

Kao glavna korist uvođenja eura ističe se ukidanje valutnog rizika povezanog s tečajem kune prema euru. Na primjer, ako netko, tvrtka ili pojedinac, ima kredit u eurima, a prihode u kunama u slučaju znatnog slabljenja kune, dolazi u nepovoljnu situaciju jer mu se dug povećava i teže će ga otplatiti. Kako to izgleda u praksi, dovoljno se sjetiti slučaja s kreditima u švicarskim francima.

Strategiji za uvođenje eura, koju su izradile Vlada RH i Hrvatska narodna banka, navodi se podatak da je udio kredita zaštićenih od valutnog rizika u ukupnim deviznim kreditima stanovništvu i poduzećima manji od 10 posto.

Glavnina štednje i kredita već jest u eurima

Hrvatska je visoko eurizirana, veći dio kredita, ali i štednje je u eurima. Sklonost štednji u stranoj valuti razvila se u prošlosti, tijekom razdoblja visoke inflacije. Osim toga, velikom udjelu štednje u stranoj valuti pogodovao je priljev deviznih doznaka i štednje radnika iz inozemstva, kao i turizam.

Zbog toga su se u posljednjih 25 godina udio deviza u depozitima uvijek kretao na vrlo visokim razinama, čak do 90 posto, unatoč niskoj stopi inflacije, stabilnom tečaju kune i znatno višim kamatama na kunske depozite u odnosu na devize. Zbog toga je, uostalom, i većina kredita vezana uz stranu valutu, jer banke nastoje uskladiti valutnu strukturu aktive i pasive, odnosno kredita i štednje.

Očekuje se pad kamata na kredite

Zagovornici uvođenja eura kao prednost ističu i to što bi nakon što Hrvatska prihvati zajedničku valutu trebalo doći do smanjenja troškova zaduživanja, odnosno kamatnih stopa na kredite. Kamatne stope na kredite ovise o više faktora – riziku zajmoprimca, riziku države, regulatornom trošku, trošku izvora sredstava i marži koju banka ugrađuje u kamatnu stopu na kredit.

Očekuje se da bi uvođenje eura trebalo pozitivno djelovati na te faktore, odnosno dovesti do nižih kamata, što je povoljno za građane, ali i za poduzeća kojima se tako povećava konkurentnost. Ako recimo neka hrvatska tvrtka plaća kamatu od 5 posto, a njena konkurencija iz Slovenija 2 posto, jasno je tko je u povoljnijem položaju.

Nestaju troškovi mjenjačnica

Uvođenjem eura nestat će i troškovi zamjene kuna u eure i obratno. Ti troškovi nastaju zbog razlike u kupovnom i prodajnom tečaju te naknada i provizija banaka i mjenjačnica, što se odnosi i na kartične transakcije, na primjer prilikom korištenja kartice izdane u Hrvatskoj, u nekoj od zemalja koja kao valutu ima euro. Procjenjuje se da taj trošak u Hrvatskoj iznosi od 0,1 do 0,3 posto BDP-a godišnje.

Pristup mehanizmu za pomoć državama u problemima

Prihvaćanjem eura Hrvatska dobiva pristup Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM) koji služi za pružanje pomoći državama koje se nađu u financijskim problemima. Države koje su nađu u tako lošoj financijsko situaciji da izgube pristup financijskim tržištima, odnosno ne mogu se zadužiti, mogu zatražiti kredit ESM-a. Osim toga, ESM može dati podršku i otkupom obveznica, direktno od države ili na tržištu. Također, ESM može odobriti kredit za dokapitalizaciju ili direktno dokapitalizirati kreditnu instituciju (banku) koja se nađe u problemima, kako bi se očuvala stabilnost financijskog sustava monetarne unije.

Gubitak monetarnog suvereniteta

Protivnici uvođenja eura kao negativnu stranu na prvom mjestu najčešće ističu gubitak monetarnog suvereniteta. Uvođenjem eura Hrvatska u potpunosti gubi samostalnu monetarnu i tečajnu politiku. Također, nešto što ne spada u domenu ekonomije, ali neki ljudi ističu kao bitno – da je nacionalna valuta simbol suvereniteta i nacionalnog identiteta.

Što se ekonomije tiče, postoje dva glavna problema koja se mogu proizaći iz gubitka samostalne monetarne politike. Prvi je taj što se devizni tečaj više ne može koristiti za povećanje konkurentnosti gospodarstva. na primjer, neki godinama zagovaraju slabljenje kune u odnosu na euro, jer smatraju da bi se tako ojačali izvoznici. Drugi se odnosi na mogućnost da zajednička monetarna politika ne mora djelovati na sve jednako. Na primjer, ako se jedna zemlja nalazi u različitoj fazi poslovnog ciklusa u odnosu na druge.

Strah od rasta cijena

Protivnici uvođenja eura strahuju i od povećanja cijena. Iako istraživanja pokazuju da su učinci uvođenja cijena bili vrlo blagi, potrošači u nekim zemljama imali su dojam da su stvari koje svakodnevno kupuju znatno poskupjele. Prema dosadašnjim iskustvima, nakon uvođenja eura najviše su porasle cijene usluga u restoranima i kafićima, usluge smještaja, frizerske usluge, različiti popravci, kemijsko čišćenje i slično. Također, zbog zaokruživanja primijećen je porast cijena pekarskih proizvoda i novina.

Što se tiče Hrvatske, očekuje se da će učinak uvođenja eura na povećanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj biti blag. Mogao bi iznositi oko 0,20 postotnih bodova povećanja indeksa potrošačkih cijena u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije.

Marko Repecki
Telegram autor
136 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program