Koliko Hrvatska mari za obrazovanje? Kreće cijepljenje ljudi u turizmu, a učitelji nemaju pojma kada dolaze na red
Fijasko s cijepljenjem nije iznimka u maćehinskom odnosu države prema obrazovanju
Sredinom travnja kreće cijepljenje za oko 70.000 turističkih radnika u Hrvatskoj, najavila je tako krajem prošloga tjedna ministrica turizma Nikolina Brnjac, ususret još jednoj sezoni opterećenoj pandemijom. Pogledom na kalendar, turistički će radnici zaista brzo početi dobivati svoje prve doze cjepiva, još su samo tri dana do sredine mjeseca.
Ministrica Brnjac svojem je resoru donijela egzaktan podatak o tome kada mogu očekivati pozive za cijepljenje, točno onaj egzaktan podatak kakav od ministra Radovana Fuchsa čeka oko 60.000 učitelja i nastavnika, još 11.500 školskih zaposlenika na pomoćno-tehničkim poslovima (kuharice, čistačice, domari) i još oko 3500 ljudi koji rade u administraciji škola.
Preciznije, više od 70.000 ljudi ključnog, razvojnog dijela društva do cjepiva će kada se osigura turistička sezona. U ove brojke, pritom, nismo niti ubrojali sveučilišne profesore. Iz Ministarstva obrazovanja tek šturo govore kako će cijepljenje prosvjetara “biti organizirano u najkraćem roku u skladu s dostupnim dozama cjepiva” i da su učitelji u prioritetnoj drugoj fazi cijepljenja.
Kako izgleda cijepljenje učitelja? Nikako
Kako to izgleda u školama, na terenu? Još uvijek nikako, odnosno, cijepljeni učitelji tek su iznimka. Telegram je uspio doći do profesorice jedne zagrebačke gimnazije, čiji su podaci poznati redakciji, a koja se uspjela cijepiti. Profesorica ne spada niti u jednu rizičnu skupinu ili skupinu starijih građana, a cijepila se, kako nam kaže, isključivo radi svoje upornosti, dobre volje obiteljskog liječnika i masovnog odustajanja ostalih pacijenata od Astra Zenece.
Kako nam prepričava, za cijepljenje se prijavila kod svojega liječnika čim se moglo. “Zapisali su me i rekli mi da se ne trebam nadati nečemu”, kaže profesorica. Potom se prijavila i na platformi Cijepise. U međuvremenu se javila svom liječniku i zamolila ga da joj javi ako netko odustane od cjepiva; tako je u konačnici uspjela doći do svoje prve doze Astra Zenece. Nakon cijepljenja, prepričava, kolege iz škole interesirale su se kako se uspjela cijepiti, uz nerijetke komentare “blago tebi”.
Ni ravnatelji nemaju pojma o organiziranom cijepljenju
“Koliko mi je zasad poznato, u školi nema kolega koji su se cijepili niti čujem da se priča o organiziranom cijepljenju učitelja. I tako sve doznajemo iz medija”, kaže profesorica i dodaje kako bi svima trebalo biti u interesu da se obrazovni sustav procijepi. “Svima nam je dobro u školi, i učenicima i nama učiteljima. I kod cijepljenja se pokazuje da su obrazovanje, djeca, nastavnici doslovno zadnja rupa na svirali ovdje”, zaključuje.
Ostali nastavnici s kojima smo razgovarali nisu se cijepili niti imaju informacije o nekakvom sustavnom cijepljenju na razini škole. Javili smo se, potom, ravnateljima; oni će, pretpostavili smo, imati konkretnije informacije. Međutim, Tihomir Tomčić, ravnatelj zadarske Strukovne škole Vice Vlatkovića, nije s nama mogao podijeliti nikakve informacije o cijepljenju – jer ih nema. “Niti išta znam o cijepljenju niti nas je itko išta pitao”, kaže Tomčić.
Odavno su, dodaje, prosvjetari trebali biti cijepljeni. “S jedne strane imate zabrane okupljanja, a s druge su prosvjetari dnevno u kontaktu s oko stotinjak osoba u zatvorenom prostoru, ako računate da učitelj u prosjeku ima četiri sata dnevno s četiri različita razreda od po 20 do 25 učenika. Sustav je ispao izrazito nepravedan prema učiteljima i nastavnicima”, kaže Tomčić. Nejasno mu je, osvrće se na cijepljenje turističkih djelatnika, da se vodi računa o nečemu što tek dolazi (op.a. sezoni), dok je nastava cijelo vrijeme tu, traje, no o cijepljenju u prosvjeti ne vodi se briga.
Zimmer frei zemlja
Niti Igor Matijašić, ravnatelj Osnovne škole Milana Langa Bregana, nema konkretnih informacija o cijepljenju učitelja svoje škole. Početkom veljače dobili su anketu o iskazu interesa nastavnika za cijepljenje, a neki dan tek obavijest da će se cijepljenje, kada do njega konačno dođe, održati u školi. “Osim toga, nismo dobili konkretnu informaciju o terminu cijepljenja”, govori Matijašić i dodaje da i tako sve informacije, počevši do modela nastave koji će se primjenjivati, saznaju iz medija, a ne od resornog Ministarstva.
Do kraja nastavne godine preostalo je pedesetak dana, a od danas je većina učenika ponovno u režimu nastave na daljinu, zajedno sa svojim učiteljima. O prelasku na online nastavu nakon proljetnih praznika, ministar Fuchs na RTL-u je u nedjelju izrazio veliku brigu za resor turizma rekavši, manje-više, da su sada skloni online nastavi “zbog dolaska turističke sezone”. Zbog turističke sezone, na redu za cijepljenje su i turistički djelatnici, a s obzirom na uzlazni epidemiološki trend i odlazak na nastavu na daljinu, učitelji očito mogu čekati.
Zapravo, jedan je profesor engleskog i njemačkog jezika još 2003. opjevao hrvatske prioritete. “Kad jednoga dana turizam procvjeta, i navale Švabe u rekordnom broju, cijela će zemlja samo od ljeta, živjeti kao bubreg u loju”, opjevao je proročanski profesor Kekin prije 18 godina. Prvo turizam, a obrazovanje? Nekad usput, kad se stigne. Uostalom, fijasko s cijepljenjem nije iznimka u maćehinskom odnosu države prema obrazovanju.