Ministar je bio bezrezervno optimističan. “O tome razgovaramo u Ministarstvu zdravstva, uključujući i sve druge sudionike i participante tog procesa, i siguran sam da ćemo naći adekvatno rješenje”, uvjeravao je Vili Beroš da su na putu utemeljenja “klinički utemeljene i financijski održive priče”.
Radilo se o tome da se prekine začarani ciklus nabujalih dugova i interventnih sanacija zdravstvenog sustava. Beroš je znao o čemu govori. Još kao pomoćnik ministra zdravstva je sudjelovao svakih šest mjeseci u razgovorima koji su završavali s uplatom (barem) nekolikom stotina milijuna kuna i gašenjem požara koji je prijetio prekidom isporuke lijekova. “Neće biti moguće da se ubuduće generiraju ovoliki dugovi”, obećavao je ministar.
Još dvije-tri godine?
Dug bolnica veledrogerijama je u tom trenutku iznosio 4,2 milijarde kuna. Bio je srpanj 2020. godine. Nakon tri godine i četiri mjeseca, dug bolnica veledrogerijama je 4,5 milijardi kuna. U međuvremenu je država na ime sanacije tog istog duga uplatila oko milijardu – eura. Beroš ovih dana, pak, kaže da će problem biti riješen reformama. Koje, kako veli, “nisu moguće preko noći”. Pa će pitanje duga zdravstva biti riješeno “kroz dvije do tri godine”.
Ovo je samo najnovija epizoda nevjerojatno skupe sapunice o minusu u hrvatskom zdravstvu, koja se proteže kroz više različitih administracija, i o reformatoru Berošu koji je godinama na pragu njegovog rješenja.
Još kad je izabran za ministra, u siječnju 2020. godine, premijer Andrej Plenković je jasno naznačio koja su mu dva glavna prioriteta. Uz bitku s pandemijom to je bilo, kako je rekao Plenković, “financiranje zdravstvenog sustava koji nažalost generira određene gubitke”. Bitka s pandemijom je kraljevski izgubljena, s Hrvatskom pri samom vrhu svjetske ljestvice žrtava, a ni “generiranje određenih gubitaka” u zdravstvenom sustavu nije ni blizu zaustavljanju.
Reforma u niskom startu, početkom 2021.
Nakon krize u srpnju 2020. godine, riješene kao i obično obilnom uplatom iz državnog proračuna, nova je izbila već na proljeće 2021. godine – neke lijekove su veledrogerije tad čak prestale i isporučivati. Tadašnji ministar financija Zdravko Marić je na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo imao manji slom, kumeći i ministra i članove odbora da shvate da se radi o nemogućoj i neodrživoj situaciji jer Vlada sanacijama zapravo dug prema veledrogerijama samo prebacuje u dug prema – bankama.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Beroš je, sasvim kulerski, lopticu prebacio na – premijera. Kojem je, kako je tad rekao, na stolu “već neko vrijeme prijedlog mjera financijske stabilizacije zdravstvenog sustava, strukturnih reformi, unapređenja upravljanja sustavom”. A s reformom se trebalo krenuti već nakon lokalnih izbora. Održanih u proljeće 2021. godine.
Pobjeda je neizbježna. Jednom
Milijarde kuna dugova u zdravstvu koje se neprestano obnavljaju je tad opet otkrio i premijer Plenković. Premijer je tad kazao kako je Mariću i Berošu dao nalog da “zagrebu u odgovornost ravnatelja svih zdravstvenih ustanova da vidimo ima li nepotrebnih troškova u tim silnim milijardama”. A reforma? “Reforma zdravstva traje”, tvrdio je samopouzdano Plenković.
Tri i pol godine i nekoliko stotina sanacijskih milijuna eura kasnije, dug još jednom postaje toliki da ugrožava stabilnost cijelog zdravstvenog sustava. Ali, nema razloga za paniku. “Vlada i zdravstveni sustav do sada su svojim proaktivnim djelovanjem uspješno odgovorili na različite izazove u svrhu omogućavanja kontinuiranog pružanja zdravstvenih usluga našim građanima na svim razinama zdravstvene zaštite”, stoji u priopćenju Ministarstva zdravstva od ponedjeljka navečer. Nove pobjede su, dakle, neizbježne.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Koliko još milijardi eura Beroš treba spiskati prije skromnog priznanja da naprosto nije uspio?
Dug u zdravstvu i nakon silnog potrošenog novca opet postaje toliki da ugrožava stabilnost cijelog sustava
"Reforme nisu moguće preko noći", kazao je Beroš koji tjedan prije nove krize s dugovima bolnica za lijekove. Problem je samo što u njegovom slučaju ta noć traje već skoro četiri godine
Ministar je bio bezrezervno optimističan. “O tome razgovaramo u Ministarstvu zdravstva, uključujući i sve druge sudionike i participante tog procesa, i siguran sam da ćemo naći adekvatno rješenje”, uvjeravao je Vili Beroš da su na putu utemeljenja “klinički utemeljene i financijski održive priče”.
Radilo se o tome da se prekine začarani ciklus nabujalih dugova i interventnih sanacija zdravstvenog sustava. Beroš je znao o čemu govori. Još kao pomoćnik ministra zdravstva je sudjelovao svakih šest mjeseci u razgovorima koji su završavali s uplatom (barem) nekolikom stotina milijuna kuna i gašenjem požara koji je prijetio prekidom isporuke lijekova. “Neće biti moguće da se ubuduće generiraju ovoliki dugovi”, obećavao je ministar.
Još dvije-tri godine?
Dug bolnica veledrogerijama je u tom trenutku iznosio 4,2 milijarde kuna. Bio je srpanj 2020. godine. Nakon tri godine i četiri mjeseca, dug bolnica veledrogerijama je 4,5 milijardi kuna. U međuvremenu je država na ime sanacije tog istog duga uplatila oko milijardu – eura. Beroš ovih dana, pak, kaže da će problem biti riješen reformama. Koje, kako veli, “nisu moguće preko noći”. Pa će pitanje duga zdravstva biti riješeno “kroz dvije do tri godine”.
Ovo je samo najnovija epizoda nevjerojatno skupe sapunice o minusu u hrvatskom zdravstvu, koja se proteže kroz više različitih administracija, i o reformatoru Berošu koji je godinama na pragu njegovog rješenja.
Još kad je izabran za ministra, u siječnju 2020. godine, premijer Andrej Plenković je jasno naznačio koja su mu dva glavna prioriteta. Uz bitku s pandemijom to je bilo, kako je rekao Plenković, “financiranje zdravstvenog sustava koji nažalost generira određene gubitke”. Bitka s pandemijom je kraljevski izgubljena, s Hrvatskom pri samom vrhu svjetske ljestvice žrtava, a ni “generiranje određenih gubitaka” u zdravstvenom sustavu nije ni blizu zaustavljanju.
Reforma u niskom startu, početkom 2021.
Nakon krize u srpnju 2020. godine, riješene kao i obično obilnom uplatom iz državnog proračuna, nova je izbila već na proljeće 2021. godine – neke lijekove su veledrogerije tad čak prestale i isporučivati. Tadašnji ministar financija Zdravko Marić je na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo imao manji slom, kumeći i ministra i članove odbora da shvate da se radi o nemogućoj i neodrživoj situaciji jer Vlada sanacijama zapravo dug prema veledrogerijama samo prebacuje u dug prema – bankama.
Beroš je, sasvim kulerski, lopticu prebacio na – premijera. Kojem je, kako je tad rekao, na stolu “već neko vrijeme prijedlog mjera financijske stabilizacije zdravstvenog sustava, strukturnih reformi, unapređenja upravljanja sustavom”. A s reformom se trebalo krenuti već nakon lokalnih izbora. Održanih u proljeće 2021. godine.
Pobjeda je neizbježna. Jednom
Milijarde kuna dugova u zdravstvu koje se neprestano obnavljaju je tad opet otkrio i premijer Plenković. Premijer je tad kazao kako je Mariću i Berošu dao nalog da “zagrebu u odgovornost ravnatelja svih zdravstvenih ustanova da vidimo ima li nepotrebnih troškova u tim silnim milijardama”. A reforma? “Reforma zdravstva traje”, tvrdio je samopouzdano Plenković.
Tri i pol godine i nekoliko stotina sanacijskih milijuna eura kasnije, dug još jednom postaje toliki da ugrožava stabilnost cijelog zdravstvenog sustava. Ali, nema razloga za paniku. “Vlada i zdravstveni sustav do sada su svojim proaktivnim djelovanjem uspješno odgovorili na različite izazove u svrhu omogućavanja kontinuiranog pružanja zdravstvenih usluga našim građanima na svim razinama zdravstvene zaštite”, stoji u priopćenju Ministarstva zdravstva od ponedjeljka navečer. Nove pobjede su, dakle, neizbježne.