Konačno možemo odahnuti: okončan je najbizarniji spor između Vlade i Bruxellesa
U europskim propisima više neće pisati "kiber" nego "kibernetički". Na tu je jezičnu prepirku Vlada potrošila pune četiri godine
Nesvakidašnji spor između Vlade i EU-a konačno je završen: u hrvatskoj verziji europskih propisa engleska riječ “cyber” više se neće pisati “kiber”, nego “kibernetički”. To je epilog jednog od najbizarnijih sporova otkako je Hrvatska prije deset godina ušla u Europsku uniju.
Nesuglasice su krenule prije četiri godine kada se hrvatska Vlada, koliko je nama poznato, prvi puta požalila na prijevod engleske riječi “cyber”. Kap koja je Vladi prelila čašu bio je novi EU propis u kojem su se spominjali razni “kiber” pojmovi – kibersigurnost, kiberotpornost, kiberprijetnje, kiberpismenost.
Neuspješni prigovori
Potpuno izvan dotadašnje prakse, Vladin predstavnik na Vijeću nije glasao za novu uredbu (Hrvatska je bila suzdržana, sve ostale članice podržale su njezino donošenje), a sve kako bi demonstrirali nezadovoljstvo onime što su smatrali pogrešnim prijevodom. Činilo se, međutim, da se ta naoko mala jezična razmirica može jednostavno i brzo riješiti.
Hrvatska je i službeno prigovorila Vijeću zbog prijevoda, tražeći da se koristi izraz “kibernetički”. Začudo, ništa se nije dogodilo. Stalno iznova, službe Vijeća koristile su “svoj”, a ne “Vladin” prijevod. Stalno iznova, hrvatska Vlada slala je službene prigovore, žaleći se da se ovakvim postupanjem stvara zbrka i potkopava pravna sigurnost. Ali ništa se i dalje nije događalo.
‘Trebalo je vremena’
U najmanju ruku, situacija je bila bizarna: Vlada države članice, u ovom slučaju Hrvatske, neprestano, doslovno godinama, upozorava europsku administraciju da u nečemu griješi, no ta je administracija naprosto ignorira. Zbog čega su službe Vijeća tako dugo i uporno inzistirale na svojoj verziji prijevoda, ne prihvaćajući Vladine argumente, ostaje misterij.
U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova tumače da je jednostavno trebalo vremena da se pokaže da je u Hrvatskoj “na nacionalnoj, odnosno govornoj, stručnoj i akademskoj razini pridjev kibernetički u znatno široj upotrebi te da prefiksoid kiber- (iako strogo gledano nije jezično neispravan) nije ušao ni u stručnu praksu ni u širu upotrebu u hrvatskom jeziku”.
Radman je zadovoljan
Vlada je, dakle, nakon više godina “pomnog” bavljenja ovim pitanjem, “ustrajnog inzistiranja” i “intenzivnog savjetovanja” – sve su to opisi koje koriste Vladini resori – ipak uspjela. S Glavnim tajništvom Vijeća dogovoreno je da će se za sve buduće propise, koji pravno-jezičnu redakturu prođu nakon 1. lipnja, koristiti riječ “kibernetički”. Stari propisi, sa spornim prijevodom, neće se mijenjati.
U resoru ministra Gordana Grlića Radmana vrlo su zadovoljni. “Konačni dogovor postignut je nakon finalnih pravnih konzultacija koje su dovršene tijekom svibnja. Taj konačni dogovor je prethodno prihvaćen i na razini nadležnih nacionalnih tijela za kibernetičku sigurnost, uz veliko zadovoljstvo postignutim rezultatima”, kažu iz Ministarstva na naš upit.
Malo je zaškripalo
Doduše, s novim je dogovorom odmah malo zaškripalo. Krajem lipnja, na Vijeću za opće poslove, Hrvatska se opet požalila: na dnevnom redu ponovno je bila europska uredba sa spornim prijevodom “kiber”. “Hrvatska se nadala da će taj dogovor biti uključen u hrvatsku jezičnu verziju te Uredbe (…)”, piše u prigovoru, ali “nažalost, čini da to nije slučaj i da je ta prilika propuštena”.
Iz Ministarstva, pak, kažu da će neminovno neko vrijeme praksa biti raznolika. Ipak, uvjereni su da će s vremenom doći “do ujednačavanja terminologije”. No, što ako i dalje bude problema?
Ovog tjedna Vlada je u javno savjetovanje poslala prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku. Njime je, među ostalim, predviđeno osnivanje posebnog vijeća čijih će 15 članova pratiti provedbu zakona. Sankcija za prekršitelje, doduše, nema. Stoga bi europske službenike – nastave li koristiti pogrešan prijevod – eventualno mogli strogo pogledati.