Nije šala. Vlada se godinama prepire s Bruxellesom oko prijevoda jedne jedine riječi: 'Prijete nam sasvim ozbiljne posljedice'
Plenkovićeva je Vlada u lingvistički rat krenula još 2019. Bez uspjeha
U travnju 2019. hrvatska Vlada – iznenađujuće – nije podržala donošenje novog europskog propisa o kibernetičkoj sigurnosti. Sve su članice EU glasale „za“, jedino je Hrvatska bila suzdržana. Prava je rijetkost da se hrvatski predstavnici u Vijeću na taj način izjasne o nekom, bilo kojem, novom EU propisu. Uostalom, tome služe pregovori među zemljama članicama – da se dođe do kompromisnog teksta koji je svima prihvatljiv.
No, prije četiri godine, u vrijeme prve Vlade Andreja Plenkovića, dogodila se ova iznimka. Kad se početkom travnja 2019. odlučivalo o novim uredbama iz područja kibernetičke sigurnosti, Hrvatska se suzdržala od glasovanja. Razlog, međutim, nije bio sadržajne, već lingvističke prirode. Vlada se pobunila jer je, smatrali su, engleska riječ „cyber“ pogrešno prevedena na hrvatski jezik.
Problem s prijevodom
Četiri godine kasnije hrvatske vlasti i dalje muči isti problem: umjesto „kibernetički“, europske službe u prijevodu na hrvatski jezik uporno koriste termin „kiber-“ što, tvrdi hrvatska Vlada, stvara ozbiljne probleme, konfuziju i pravnu nesigurnost. Na nedavnom sastanku u Bruxellesu na to su upozorili Vijeće. I to ne prvi put.
Republika Hrvatska „želi ponovno izraziti svoje nezadovoljstvo trenutačnom hrvatskom jezičnom verzijom Direktive, odnosno hrvatskom istovrijednicom engleskog izraza „cyber“ i njegovih izvedenica na hrvatskom jeziku, a radi se o pitanju koje smo u posljednjih nekoliko godina neprestano iznosili na različitim razinama unutar Vijeća“, stoji u izjavi, priloženoj uz zapisnik s jednog sastanka održanog krajem studenog.
Zvuči nebitno, ali…
Radi se o drugom europskom propisu u odnosu na onaj iz 2019., ali je suština hrvatskog prigovora ista: Vlada nije protiv propisa, nego se žali na njegov službeni prijevod na hrvatski jezik. Konkretno, na to što se umjesto „kibernetički“, koristi termin „kiber-“. Još 2019. iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova tražili su da terminologija bude u skladu s nacionalnim zakonodavstvom te pozvali službe Vijeća da se to pitanje riješi.
Zvuči, dakako, tek kao manja smetnja. Sigurno u Bruxellesu ima i važnijih stvari kojima se bavi i treba se baviti hrvatska Vlada. No, upravo Vlada neizravno tvrdi da se ovdje uopće ne radi o nebitnoj stvari, jer upozoravaju na sasvim ozbiljne posljedice u hrvatskom pravnom sustavu.
Dva ključna pitanja
Hrvatska je „ozbiljno zabrinuta“ da bi moglo doći do pravne nesigurnosti, pišu u izjavi. U postojećoj verziji europskog propisa koristi se terminologija „koja ne postoji u hrvatskom zakonodavstvu o kibernetici i profesionalnoj uporabi“ čime se, upozoravaju dalje, „stvara zbrka i potkopavaju pravna sigurnost, dosljednost i jasnoća“.
Očito je da se, iz perspektive hrvatske administracije, ne radi tek o marginalnoj jezičnoj neprilici. Stoga se logično nameću barem dva pitanja. Prvo, zbog čega službe Vijeća, koje bi trebale biti na usluzi državama članicama, uporno ne prihvaćaju hrvatske prigovore.
Unatoč tome što su ih Vladini predstavnici, kako je napomenuto i u priloženoj izjavi, u posljednjih nekoliko godina „neprestano iznosili“. I drugo, kako to da Vlada, ni nakon toliko vremena, nije uspjela uvjeriti briselske službe tko je u ovom pitanju u pravu.